Imamo formulu za budućnost Zapadnog Balkana!

Srbija mora da počne da razume svet u kome živi, da bi uopšte došla u priliku da od tog sveta zahteva ono što je suštinski interes nasih građana. Polazne tačke političke stvarnosti su novo stanje međunarodnih odnosa, u koje smo ušli početkom rata u Ukrajini i tvrdoglavo neizmenjen stav najvećeg dela politićke elite u Srbiji o najvažnijim pitanjima, tokom poslednjih pedeset godina. Ruska agresija na Ukrajinu spustila je novu gvozdenu zavesu na evropski kontinent. Srbija je, fizički okružena političkim okeanom koji snažno pomaže Ukrajini da se odbrani od agresije. Svi naši susedi, osim Bosne i Hercegovine, su članice NATO pakta. Zbog ovoga je politika vojne neutralnosti naše zemlje postala neodrživa i vreme je za velike promene. Sa druge strane, velika, nerazrešena pitanja na Zapadnom Balkanu onemogućavaju svih šest političkih entiteta da krenu u ubrzani razvoj. Srbija je u središtu ovog bureta baruta, koje se naziva zamrznutim konfliktom, a vreme radi protiv naše zemlje. Još od nemira na KiM, početkom osamdesetih godina prošlog veka, naša politika je zarobljenik pogrešnih premisa i inadžijiski odbija da trezveno pogleda istini u oči. Predlažem da bude održana Međunarodna konferencija o Zapadnom Balkanu, na kojoj bi učestvovali svi entiteti iz regiona, zatim zemlje Kvinte (Sjedinjene Američke Države, Nemačka, Francuska, Velika Britanija i Italija) i Hrvatska. Ovo je diplomatski format koji ima potencijal za postizanje velikog dogovora o svim bitnim pitanjima regiona. Pre svega, treba postići sporazum o zajedničkoj odbrambenoj politici, koja bi bila potpuno harmonizovana sa spoljnom i bezbednosnom politikom EU. Put za postizanje ovog cilja je zaključenje bilateralnih vojno odbrambenih ugovora Srbije sa Crnom Gorom i Severnom Makedonijom. O tome da li će i kada Srbija u NATO odluku treba da donesu građani naše zemlje na referendumu. Očigledno je da ova tema nije na dnevnom redu. Ovakav vojno-odbrambeni sporazum bio bi temelj za formiranje Ekonomske zajednice Zapadnog Balkana, kao jedinstvenog ekonomskog prostora, na teritoriji svih šest entiteta. Više od dvadeset miliona ljudi imali bi mogućnost da se kreću, nastanjuju, leče, školuju i posluju bez ikakvih granica. Ekonomska zajednica bi dobila jasan, realan i vremenski tačno oročen plan za punopravno članstvo u EU. Vreme je za veliki iskorak iz poluvekovnog ćorsokaka kosovske politike. Zaštita interesa naših građana na KiM je cilj politike države. Neophodno je formirati Zajednicu srpskih opština, kao razvijenu autonomiju. Osnov su postojeći sporazumi iz 2013. i 2015. godine, a dodatne elemente je moguće pronaći u praksi različitih modela autonomije koji postoje u Evropi. Neophodno je uspostaviti jasne i čvrste garancije za demilitarizaciju Kosova, tako da na ovoj teritoriji ne bude moguće formiranje vojske. Neophodno je postići sporazum o tome da ne može doći do ujedinjenja Kosova i Albanije bez saglasnosti ZSO i Srbije. Treba da budu rešena imovinska pitanja, privatnopravnog i javnopravnog karaktera, koja postoje između Beograda i Prištine. Neophodno je uspostaviti međunarodno javnopravni status za crkveno istorijske objekte i spomenike koji su bitni za nacionalni identitet Srba. Ovakav sporazum između Beograda i Prištine treba da garantuju EU, zemlje Kvinte i Albanija. Kada bi ovakav dogovor bio organski uklopljen u sporazum o zajedničkoj odbrambenoj politici regiona i sporazum o konstituisanje Ekonomske zajednice Zapadnog Balkana, onda bi bio postavljen temelj za promenu pozicije Beograda u pogledu mogućnosti pristupanja Kosova međunarodnim organizacijama. Bosna i Hercegovina je veći problem i za sebe i za Srbiju i za sve druge, nego što je to Kosovo. Polovina građana ove države ne želi da živi u njoj. Sa druge strane, bilo kakva promena granica gotovo sigurno bi dovela do rata. Zbog toga bi bilo od neprocenjive važnosti i to da sva otvorena, životno važna pitanja za funkcionosanje BiH budu razrešena na Međunarodnoj konferenciji čije održavanje predlažem. Sporazum o stvaranju Ekonomske zajednice Zapadnog Balkana i demilitarizaciji Bosne stvorili bi čvrst osnov za očuvanje granica ove države, njenu stabilnost, snažan ekonomski razvoj i uključenje te zemlje u diplomatsko rešavanje važnih međunarodnih pitanja van našeg regiona. Pravo pitanje je kako bi, na dug rok, bilo moguće postojanje funkcionalne vojske BiH, koju bi činili pripadnici svih naroda koji tamo žive? Mnogo je verovatnije da takva vojska bude platforma za stvaranje neprijateljskih oružanih formacija, koje bi zaratile jedne sa drugima čim bi se ukazala povoljna prilika. Garancija da se sve to u budućnosti ne desi, ne bi bilo ni članstvo ove zemlje u NATO, čemu nas uči strašna nedavna istorija. Prisustvo međunarodnih snaga nije sprečilo zločine, u okolnostima kada su u ovoj zemlji pod oružjem bili ljudi ophrvani egzistencijalnim strahovima. Moramo da pronađemo drugačiji put za lečenje posledica nesrećne istorije. Međunarodne snage treba da ostanu u Bosni i na Kosovu, a Međunarodna konferencija treba da im za to da dodatan mandat, pored mandata koje već imaju. Sprovođenje u život ovakvog plana učinilo bi Evropsku uniju snažnijom. Pre svega, umesto problema, Zapani Balkan bi postao motor razvoja. A onda, Srbija može da postane ozbiljan faktor u povećanju kapaciteta EU da savlada izazove nekontrolisanih migracija. Ovaj proces na Mediteranu i naravno svim prostorima sa kojih migracije kreću prema Sredozemnom moru, mogao bi da dobije jedan nov, značajan, pozitivan momenat. Srbija baštini istoriju dobrih odnosa sa mnogim zemljama koje su ovde bitne, zato što je u širokoj percepciji naslednica Jugoslavije, koja je imala ogroman uticaj u tom delu sveta, u drugoj polovini dvadesetog veka. Naše ukljucenje otvorilo bi prostor i za novu veliku ulogu Hrvatske, Slovenije, Severne Makedonije, Crne Gora, Bosne i Hercegovine, pa potom i Albanije u ovom procesu. Dosta sposobnih diplomata su potencijal Srbije. Ko god šta mislio o stanju naše države, činjenica je da postoji veliki broj ljudi sa izuzetnim diplomatskim veštinama i više nego dvovekovna tradicija diplomatije. Takođe, Srbija je od 2008. do 2012. godine potpuno savladala sve izazove Partnerstva za mir. Brže je to urađeno nego u nekim od najuređenijih država. Dakle, ova zemlja ima značajan broj vrhunskih oficira i spremna je da savlada mnoge međunarodno važne izazove. Stvar je u tome kakvu spoljnu, odbrambenu i bezbednosnu politiku vodite. Ako su ciljevi politike nemogući, onda vam ne može pomoći ni najsposobnija vojska i diplomatija. Ja verujem da možemo da postavimo i vodimo realnu politiku, sa velikim, ostvarivim ciljevima. Siguran sam da bi se veliki broj kompetentnih ljudi u diplomatiji i vojsci, kao i mnogi profesori univerziteta i ljudi iz poslovnog

U Zrenjaninu otvorena kancelarija Zajedno

Sinoć su na otvaranju kancelarije stranke Zajedno u Zrenjaninu prisustvovali kopredsednik stranke Zajedno Nebojša Zelenović i kopredsednica prof. Biljana Stojković, kao i predsednik odbora u Zrenjaninu Dragan Kleut. Stranka Zajedno ima dva jasna cilja, jedan je da nema promena granica na Balkanu a drugi da se mora raditi na tome da se Srbija što pre pridruži Evropskoj uniji! Te ciljeve možemo da ostvarimo zajedničkom odbranom i ekonomskom saradnjom na prostoru regiona, koji broji dvadeset miliona stanovnika. Ovo što se sada dešava u Skupštini Srbije jasan je znak da su promene potrebne i da je to ključna tema“, izjavio je Zelenović za lokalne medije. „Ono što nam nedostaje to su briga za ljude, dostojanstven život, humanost u životu, za razumevanje javnog dobra i kolektiva. Mi smo opcija koja želi takav život, to nam je u programskom platformi. Život u Srbiji nije samo profitiranje, stvarno moramo da se bavimo jedni drugima i politiku spustimo na nivo da ljudi mogu da odlučuju o svom okruženju“, navela je prof. Biljana Stojković. Dragan Kleut je izjavio da je stranka Zajedno raširila svoje odbore u Banatu, da nije to samo Zrenjanin, tu je i Pančevo, Opovo, Kovačica, Vršac i Kikinda. Pokrili su celokupnu teritoriju Banata i delovaće prevenstveno kako bi poboljšali život građana. ,,Prioritet će nam biti voda, to je u Banatu regionalni problem ali i poljoprivreda, koja je godinama bez pomoći države i urušena“, dodao je Kleut.

Zelenović za Politiku: Zadovoljan sam predizborima

Koopredsednik stranke Zajedno i narodni poslanik Nebojša Zelenović kaže da proces predizbora prolazi fenomenalno sa sedam kandidata i više hiljada registrovanih glasača. Za „Politiku” kaže građani su željni direktne demokratije jer žele da budu pitani, da oni imaju moć da odlučuju. Navodi da je stranka „Zajedno” ponosna što je pionir u ovom istorijskom procesu to građanima i omogućila. „Malo je reći da sam zadovoljan i idemo još jače! Sve dok u Srbiji partijski šefovi budu birali svoje kandidate, a to ne budu radili građani, imaćemo Srbiju kakvu sad imamo. Predizbori su nešto što mi sad sprovodimo po prvi put u srpskoj političkoj istoriji. Za ovaj naš proces vrata ostaju otvorena za sve naše političke partnere i saveznike, a već nam se pridružila politička platforma ‘Solidarnost’, koja je u međuvremenu postala i deo stranke ‘Zajedno’”, kaže Zelenović. Navodi da svako ko želi može da se registruje i da učestvuje u predizborima. Pozvao je građane da u što većem broju uzmu učešće u ovom procesu i napravimo Beograd po meri svakoga od nas, modernu i uređenu metropolu. „Svakako imamo sistem koji ce sprečiti političku opstrukciju. ‘Zajedno’ želi da vrati građanima volju da se bore u politici. Hoćemo da pozovemo ljude da stvarno odlučuju. Imamo pozitivnu kampanju. Verujem da će ugledni i kompetentni kandidati tražiti podršku građana za svoju viziju razvoja Beograda. Siguran sam da neće biti ni jednog važnog pitanja javnog života u gradu za koje neće biti ponuđeno dobro rešenje”, ističe Nebojša Zelenović. Dodaje da će oni koji će ta rešenja nuditi građanima su pisac Dejan Atanacković, profesor sa ETF-a Milan Bjelica, politikolog Dušan Marković, građevinska inženjerka Slađana Stojsavljević, narodni poslanik Đorđe Miketić, Miloš Baković Jadžić iz „Solidarnosti” i Jovan Vujasinović iz udruženja „Prosvetitelji”. Inače, svi zainteresovani za predizbore mogu se registrovati na sajtu bgpredizbori.com sve do petog marta, kada će biti proglašen pobednik predizbora. Izvor: Politika/politika.rs

Zelenović za NIN: Vreme je za velike odluke

Srbiji treba vizija Zapadnog Balkana  u 21. veku. Uveren sam da je postovanje principa nemenjanja granica i dobijanje jasne, realne i vremenski definisane perspektive punopravnog clanstva u EU za ceo region, put za dobar zivot svakoga na ovom prostoru. Sva kljucna pitanja regiona treba resavati istovremeno. Zalazem se za odrzavanje Medjunarodne konferencije, na kojoj bi ucestvovali svih sest entiteta iz regiona, Evropska unija, zemlje Kvinte ( Sjedinjene Američke Države, Nemacka, Francuska, Velika Britanija i Italija ) i Hrvatska. Ovakva konferencija bi trebalo da ima dva cilja. Prvi  je dogovor o zajednickoj odbrambenoj politici regiona. Ta politika bi trebalo da bude potpuno usaglasena sa spoljnom i bezbednosnom politikom EU. Drugi cilj je da  bude formirana Ekonomska zajednica Zapadnog Balkana i da budu potpuno uklonjene granice za sve ekonomske aktinovnosti. Ekonomska zajednica Zapadnog Balkana bi se kao celina pridruzivala Evropskoj uniji, po precizno dogovorenom planu, sa tacno utvrdjenim rokovima i cvrstim garancijama za dobijanje punopravnog clanstva u EU. Rat u Ukrajini doveo je do geopolitickog zemljotresa. Mi zivimo u jednom sasvim novom vremenu medjunarodnih odnosa. Pala je nova gvozdena zavesa. Srbija treba da svoju spoljnu i odbrambenu politiku usaglasi sa ovim novim prilikama. Vrednosno, nasa zemlja treba nedvosmisleno da izabere svet slobode, koji se temelji na zastiti ljudskih prava, slobodnim izborima, slobodi medija i postovanju pravne drzave. Geografski, svi nasi susedi, izuzev Bosne i Hercegovine, nalaze se u NATO paktu. Postavlja se pitanje kako, u ovakvim okolnostima, da dodjemo do ostvarenja prvog cilja, a to je zajednicka odbrambena i bezbednosna politika regiona. Odluku o tome da li ce pristupiti NATO ili ne Srbija treba da donese na referendumu.  Ali, sada je  trenutak da nasa zemlja zakljuci bilateralne vojne i odbrambene  ugovore sa nekim od svojih suseda, a pre svega sa Crnom Gorom i Severnom  Makedonijom. Momenat  je za veliki iskorak u odnosima Beograda i Pristine. Na KiM je neophodno konstituisati Zajednicu srpskih opstina, koja treba da ima oblik razvijene autonomije. Do sada postignuti dogovori i razliciti modeli autonomije koji postoje u Evropi daju elemente za resenje ovog pitanja.. Dajle, treba uspostaviti jasno pravilo  da se Kosovo ne moze ujediniti sa Albanijom, bez saglasnosti SZO i Srbije. Zatim, neophodno je nedvosmisleno zagarantovati demilitarizaciju Kosova, tako da na ovoj teritoriji nije dozvoljeno formiranje vojske. Takodje, treba utvrditi resenje za sva imovinska pitanja, javnopravnog i privatnopravnog karaktera, koja su otvorena izmadju Beograda i Pristine. Isto tako, treba uspostaviti poseban međunarodno javnopravni status crkvenoistorijskih spomenika na ovoj teritoriji, koji su  bitni za nacionalni identitet Srba.  Ovakav sporazum Beograda i Pristine garantovale bi EU, zemlje Kvinte i Albanija. Takav dogovor, koji bi se organski uklopio u navedeni regionalni sporazum o odbrani i bezbednosti i sporazum o formiranju Ekonomske zajednice Zapadnog Balkana,  po mom uverenju, moze da bude osnov za novu poziciju Srbije prema pitanju pristupanja Kosova medjunarodnim organizacijama. Verujem da niko ozbiljan ne smatra da je pitanje BiH manje tesko od kosovskog cvora. Ogroman broj gradjana ove zemlje ne zeli da zivi u njoj. Sa druge strane granice nije moguce menjati bez nesagledive opasnosti od novog rata. Zbog toga je neophodno i otvorena, vitalna, pitanja za funkcionisanje BiH resiti istovremeno na predlozenoj Medjunarodnoj konferenciji. Uveren sam da je kljuc za stabilnost ove zemlje i ocuvanje njenih granica stvaranje Ekonomske zajednice Zapadnog Balkana. Neophodno je dalje prisustvo medjunarodnih vojnih snaga i na Kosovu i u BiH , sto bi takodje trebalo da bude deo sporazuma svih ucesnika Medjunarodne konferencije. Ovo bi bio dodatan osnov za te vojne misije, pored postojecih mandata koje vec imaju. Vreme je za velika dela! Izvor: НИН

PREDSTAVLJEN PETI KANDIDAT NA PREDIZBORIMA

Danas je u prostorijama stranke Zajedno predstavljen peti kandidat na prvim srpskim predizborima odbornik u Skupštini grada Miloš Baković Jadžić. Predstavljanju su prisustvovali kopredsednik stranke zajedno Nebojša Zelenović i kopredsednica prof. Biljana Stojković. Baković Jadžić zalagaće se za grad ekonomske jednakosti i ekološke pravde. Ekonomska jednakost podrazumeva utvrđivanje kome je šta zaista potrebno u ovom gradu i pravednu raspodelu bogatstva kojom grad akumulira – obezbediti dostojanstven rad, odnosno zaštiti prava radnika, u gradu svako mora imati platu za život, sigurne poslove i kraće radno vreme. Ekološka pravda za koju se Miloš zalaže podrazumevala bi mere čijim bi primenama blagodeti ekološke tranzicije osetili svi ljudi – prelazak na čistiju energiju, subvencije onima koji nemaju sredstava za to, od zamene prozora do krovova, kao i strožija kontrola zagađivača. Poručio je da se svi uključe u proces predizbora i pomognu da se politika vrati u ruke građana, jer se upravo njih i tiče najviše. ,,Ne smemo dozvoliti da jednu elitu prosto zameni druga’’, zaključio je Baković Jadžić.

Nebojša Zelenović o pozivu Aleksandra Vučića povodom evropskog predloga

Nebojša Zelenović, kopredsednik stranke Zajedno, o pozivu na dijalog od strane predsednika Srbije Aleksandra Vučića, upućenom svim šefovima poslaničkih grupa u vanrednom televizijskom obraćanju, rekao je sledeće: ,,Još uvek nismo dobili nikakav zvanični poziv od predstavnika vlasti za bilo kakav vid sastanka o tekućim pregovorima koje država vodi. Ovo nije vreme za politički kukavičluk, uličarsko kalkulanstvo ili blazirano odbijanje da se istini pogleda u oči. Kada i ako poziv dođe, organi Zajedno će doneti odluku o tome kako će se stranka postaviti u vezi sa tim pitanjem. Uveren sa da će naša odluka biti utemeljena na najboljem razumevanju interesa građana i volje ljudi koji su za nas glasali”. ,,Veoma dugo zahtevamo da budemo upoznati sa pravom sadržinom pregovora o najbitnijim pitanjima Zapadnog Balkana. Srbija treba da izađe sa svojom vizijom regiona u 21. veku, da izloži svoj plan sa stvaranjem zajedničke odbrambene politike, formiranjem Ekonomske zajednice Zapadnog Balkana i utvrđivanjem jasnog, sadržinski i vremenski definisanog puta za punopravno priključenje Evropskoj uniji celog regiona”, dodao je Zelenović. Takođe, izjavio je i da veruje da je održavanje Međunarodne konferencije, na kojoj bi, pored Srbije, učestvovali svi politički entiteti iz regiona, Evropska unija, zemlje Kvinte i Hrvatska, bio put koji nas može dovesti do cilja, a to je trajni mir i bezbednost i perspektiva snažnog ekonomskog razvoja za više od dvadeset miliona ljudi koji ovde žive. ,,Prirodno je da imamo sednicu parlamenta o pregovorima koji su u toku”, zaključio je kopredsednik Zajedno.

Zelenović za Danas: Neophodna usaglašena odbrambena politika sa EU

Trebalo bi da izađemo iz pogrešnog voza u koji smo ušli posle pada Berlinskog zida, zato što su na ovoj stranputici sve stanice pogrešne, pa tako i danas nerešiva pitanja formiranja Zajednice srpskih opština i ulaska Kosova u Ujedinjene nacije – ovako je na pitanje Danasa da li bi Srbija trebalo da bude suzdržana prilikom odlučivanja o članstvu Kosova u UN, odnosno da ne glasa protiv, odgovorio Nebojša Zelenović, kopredsednik stranke Zajedno I poslanik u Skupštini Srbije. – Srbija treba da izađe sa svojom vizijom Zapadnog Balkana u 21. veku. Treba da imamo stratešku inicijativu i da kažemo šta hoćemo, umesto da budemo u pasivnoj poziciji i da se borimo sa predlozima koji nam bivaju stavljeni na sto – smatra Nebojša Zelenović. Pre svega, dodaje, iz situacije da se bavimo samo odnosima Beograda i Prištine, treba da damo predlog za rešenje svih otvorenih, vitalnih, pitanja u regionu. – Međunarodna konferencija je diplomatski format u kojem bi trebalo donositi odluke. Na toj konferenciji pored Srbije i svih drugih entiteta sa Zapadnog Balkana trebalo bi da učestvuju EU, zemlje Kvinte i Hrvatska. Moguće je doći do rešenja koje bi sve učinilo dobitnicima, a niko ne bi bio gubitnik – kaže naš sagovornik. Prema njegovim rečima, temelj takvog rešenja je dogovor o zajedničkoj odbrambenoj politici, koja bi bila potpuno usaglašena sa spoljnom i bezbednosnom politikom EU. – Istovremeno, trebalo bi stvoriti Evropsku zajednicu Zapadnog Balkana, koja bi imala jasan i realan plan dobijanja punopravnog članstva u EU. Iz perspektive ove vizije, koja sadrži princip nemenjanja linija razgraničenja u regionu, kao i princip uklanjanja granica za sve ekonomske aktivnosti, svi sada nerešivi problemi pojavili bi se u sasvim novom svetlu. Ovo je put da region postane jedan od motora razvoja Evrope, da svaka porodica jasno vidi dobru životnu perspektivu, da prestane iseljavanje i počne povratak onih koji su otišli i da svi uđemo u jedan sasvim drugačiji život – zaključuje Nebojša Zelenović.

Zelenović: Sva moć je u rukama građana

Obraćajući se danas novinarima u Beogradu, predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da se Srbija svrstava u jednu od najbezbednijih zemalja u Evropi, jer u dve godine nije imala nijedno mafijaško ubistvo i zatim je naglasio ,,možda jedno”. Stranka Zajedno podseća javnost da su se u maju prošle godine, nekoliko meseci nakon hapšenja kriminalne grupe Veljka Belivuka, desila tri  ubistva i četiri teška ranjavanja. Od februara, pucalo se u blizini Pančevačkog mosta, u Obrenovcu, Novom Sadu, Zemunu, na Novom Beogradu, Banjici i u Vinči. Prema Crnoj knjizi, u poslednje dve godine desila su se ukupno 8 ubistava, od kojih nijedno nije rešeno! I pritom, govorimo o onima za koje se zna! Kako je onda ovo bezbedna država? Klanovi se međusobno obračunavaju po ulicama, navijačke grupe vršljaju kako im se prohte, a o trgovini drogom, otmicama i silovanjima da ne pričamo! Takođe, ni najveća plantaža marihuane u Evropi ne zvuči kao da donosi bezbednost na ulicama Srbije. ,,Neprekidna proizvodnja  lažnih slika o svemu i svačemu što čini javni život je tehnologija ove vlasti. Zato pozivamo građane da se uključe u politiku. Predizbori koje organizujemo i gde svi imamo priliku da izaberemo kandidata koji će se boriti da predvodi Beograd, predstavljaju priliku da razbijemo ovu fatamorganu. Sva moć je u rukama građana i što pre bude upotrebljena, utoliko brže će se u Srbiju vratiti normalan život’’, naveo je Zelenović kao rešenje za borbu protiv kriminala.

Nova.rs: Sve ono što treba da znate o predizborima

Stranka Zajedno krenula je u izbor njihovog kandidata za gradonačelnika Beograda, a ceo proces trajaće do 5. marta, kada će biti proglašen pobednik. Za kandidate će moći da se prijave i građani koji nisu članovi stranke, ali će morati da prikupe najmanje 50 potpisa za kandidaturu. Svi prijavljeni će dobiti i novčana sredstva za kampanju. Nova.rs donosi vam sve detalje predizbora u stranci Zajedno, a kako će sve izgledati za naš portal objašnjava Biljana Stojković, kopredsednica te stranke. Kandidati Svi članovi Zajedno moći će da se kandiduju na ovom konkursu, a to će moći da učine i građani. Stojković kaže da će oni morati da dostave 50 potpisa podrške, a njih će proveravati verifikaciona komisija. Takođe, kandidati će morati da potpišu i izjavu o integritetu. “To znači da se slažu sa vrednostima koje zastupamo. To su vrlo opšte vrednosti, isključuju samo ekstremne desničare i antievropske opcije. Sve ostalo jesu vrednosti za koje mislimo da su opšte vrednosti – poštovanje ljudskih prava i tako dalje”, navodi naša sagovornica. Ona dodaje da se u izjavi o integritetu navodi i kako kandidat mora da se ponaša i ističe da nije dozvoljena negativna kampanja, sabotiranje kandidata i slično. “Verifikaciona komisija će u stvari proučiti kandidata i ukoliko se utvrdi da je ubačeni element režima ili osoba koja ima kriminalnu prošlost, sve ono što možemo da pretpostavimo da diskredituje jednog kandidata, verifikaciona komisija će odbaciti. U njoj će sedeti stručnjaci, a jedna od njih će biti profesor Oliver Tošković, inače psiholog, koji nam je važan i za procenu kandidata”, navodi Stojković. Kandidati će lično podnositi prijave, budući da moraju da potpišu izjavu o integritetu. Kada je reč o onima koji dolaze iz stranke Zajedno, ne zna se konačan broj. Proces je tek počeo. Oni neće biti u obavezi da prikupljaju potpise, jer iza njih, kako kaže Stojković, stoji stranka. Finalni rok za prijave je 31. januar. Predstavljen je i prvi kandidat za gradonačelnika na predizborima, a reč je o Dejanu Atanackoviću, piscu i odborniku stranke Zajedno. Kako će glasati građani? Građani će moći za kandidate da glasaju u prostorijama stranke, ali i online, na sajtu bgpredizbori.rs. Glasanje će se odvijati od 27. februara do 4. marta. Stojković kaže da je neophodno da se građani prvo registruju kao glasači na pomenutom sajtu. Preko njega će biti obaveštavani o kandidatima i njihovim biografijama. Pobednik će biti proglašen 5. marta. Kako sprečiti SNS botove da sabotiraju proces? Naša sagovornica navodi da je Zajedno proučavala predizbore koji su se odvijali u svetu, kao i da je uvek postojao strah od sabotiranja od strane protivnika. Ona, međutim, dodaje da se taj strah nigde nije pokazao kao preterano osnovan. “Dva su razloga za to – prvo, jer se na taj način promovišu preidzbori. Naprednjacima nije u interesu da to promovišu, zbog čega ne očekujemo napad. Takođe, imamo sistem glasanja koji će eventualno botove i njihov uticaj na rezultate drastično smanjiti”, kaže Stojković. Ona navodi da će svaki birač glasati za tri osobe i da će im dodeljivati 3, 2 ili 1 bod. Takođe, svaki prijavljeni glasač biće u obavezi da ostavi broj lične karte. Procesom će rukovoditi centralna predizbora komisija koja će posmatrati izbore i sabirati glasove, a na njenom čelu biće pravnica Vesna Rakić Vodinelić. “U telu centralne predizborne komisije svaki kandidat ima pravo da delegira svog saradnika. Proces će biti potpuno pokriven i nadgledan. Dodatno, BORODI će raditi monitoring celog procesa, počevši od prijavljivanja kandidata preko njihovih kampanja, do rezultata”, dodaje Stojković. Sredstva za kampanju Ona dodaje da će Zajedno svim kandidatima omogućiti jednak pristup resursima stranke i prostorijama, kao i da će svakoj njihovoj aktivnosti pružiti svu logistiku. “Čak i neka novčana sredstva koje budemo mogli da izdvojimo. Kandidati će dobiti isti iznos”, kaže naša sagovornica. Upitana o kojoj je sumi reč, Stojković kaže da procena  još ne postoji, jer se ne zna ukupan broj kandidata. “Postoji mogućnost da kandidati sami ulože novac u svoju kampanju, pri čemu u izjavi o integritretu navodimo ko ne sme da finansira kampanje. To su naravno javna preduzeća, preduzeća koja posluju sa državom, preduzeća u stečaju, i naravno političke stranke koje ne učestvuju u predizborima”, ističe Stojković. Ona navodi da se i druge stranke koje su proevropske mogu uključiti u ove izbore. Za sada u njima učestvuje samo Zajedno. Registracija glasača trajaće sve dok ne počnu izbori na sajtu bgpredizbori.rs.

Zelenović: Tražimo da vanredni izbori u Beogradu budu održani ovog proleća

Kako je izvestila Beta, a preneo N1, kopredsednik stranke Zajedno Nebojša Zelenović rekao je da ta stranka traži da vanredni izbori u Beogradu budu organizovani ovog proleća. On je na predstavljanje trećeg kandidata na prvim stranačkim predizborima – politikologa Dušana Markovića, kazao da se Zajedno sprema za beogradske izbore. Rekao je da je Marković jedan od kandidata na predizborima u Zajedno za gradonačelnika Beograda na prolećnim izborima. „Tražimo prolećne izbore u Beogradu zato što je tako rečeno, obećano, dogovoreno i za njih se spremamo“, rekao je Zelenović. Ocenio je da predsednik Srbije Aleksandar Vučić relativizacijom pitanja vanrednih beogradskih izbora „pokazuje strah“ od njihovog održavanja. Zelenović se saglasio sa kopredsednikom Zajedno Aleksandrom Jovanovićem Ćutom da je u Beogradu i dalje prisutan niz velikih problema. Prema njegovim rečima, tu spada i nerešeno funkcionsanje javnog prevoza, aerozagađenje, „urbanistička mafija“, odnošenje kabastog otpada. Zelenović i Jovanović su izrazili zadovoljstvo što je treći kandidat na prvim stranačkim predizborima diplomirani politikolog Dušan Marković. Podsetili su da su predstranački izbori organizovani kako bi građani, a ne stranka, odlučili koga žele da kandiduju za razne funkcije, te ukazali da se time otvara prostor za nove ljude u politici. Naglasili su značaj stranačkih predizbora i za razvoj demokratiju u društvu u celini, te najavili da će sa tom praksom nastaviti i u sklopu priprema za naredne lokalne i republičke izbore. Dušan Marković je kazao da ga je predložila grupa građana, te istakao da se zalaže za decentralizaciju Beograda. Smatra da Grad treba da dobije još pet opština sa „stvarnim nadležnostima“, te ukazao da je evropski princip da se problemi građana rešavaju na lokalu. Rekao je da je sada u Beogradu „sve centralizovano“, te da sve zavisi od centralnog nivoa odlučivanja i stranke na vlasti. Dodao je da su načinom rukovođenja posebno oštećeni građani u rubnim delovima Beograda.