Nikola Nešić je učestvovao na programu Young Political Leaders u Briselu zajedno sa poslanicima iz drugih zemalja Zapadnog Balkana

Narodni poslanik i odbornik u Skupštini grada Kragujevca iz stranke Zajedno Nikola Nešić boravio je u Briselu kao učesnik programa Young Political Leaders (YPL) na kome su učestvovali poslanici iz svih zemalja Zapadnog Balkana u organizaciji Evropskog Parlamenta i ODIHR-a. Tim povodom Nešić je dao intervju za Danas koji prenosimo. Evropskoj uniji je u fokusu mir i vraćanje dijaloga Beograd – Priština, te će izvršiti dodatni pritisak da se situacija kod nas unormali. U EU, preovladava mišljenje da je i Kurti takođe jedan od glavnih krivaca za eskalaciju sukoba na Kosovu. Ali u Evropskoj uniji ne kriju da im je Aleksandar Vučić u ovom trenutku rešenje za stabilnost regiona jer, po njima, na opozicionoj strani Srbije ima toliko aktera da je nemoguće fokusirati se i prepoznati ko je relevantan a ko ne, kaže za Danas Nikola Nešić, narodni poslanik stranke Zajedno koji je trenutno u Briselu. „Važno je istaći da je Srbija bila nezaobilazna tema na svakoj sesiji i koliko je veliki fokus Evropska Unija stavila na nas kao ključnu zemlju za stabilnost u regionu. Sledeća godina biće izazovna za ceo svet i Evropu što će implicirati nove migracije stanovništva. Možda Srbija neće biti direktno pogođena novim izazovima ali svakako neće moći u potpunosti da izbegne te posledice“, kaže Nešić, koji je tokom svog boravka u Briselu razgovarao sa sa Vladimirom Bilčikom i Matjažom Nemecom čiji je zadatak saradnja Evropskog parlamenta i Parlamenta Republike Srbije. I dok danas u Briselu predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Kosova Aljbin Kurti imaju niz bilateralnih sastanaka sa visokim predstavnicima Evropske komisije, Nemačke, Francuske i Italije, a na marginama dvodnevnog samita Evropskog saveta, od Nešića (ne)zvanično saznajemo kako se u evropskim političkim i diplomatskim krugovima ocenjuje i trenutno sagledava situacija u Srbiji. „Moram da istaknem da su u EU svesni apsolutno svih problema sa kojima se građani Republike Srbije ali i naša opozicija suočava. U trenucima ratova Rusija-Ukrajina, Izrael-Palenstina, Azerbejdžan-Jermenija na Balkanu nije potreban novi sukob i zato se između demokratizacije društva bira stabilnost što implicira javne kritike kroz izveštaje ali ne i konkretne mere protiv Srbije“, tvrdi on. Aleksandra Moreti, poslanica Evropskog parlamenta, je po Nešiću, u ovim razgovorima bila daleko kritičnija ka Srbiji i žalila je „zašto ne iskoristimo priliku da se više približimo EU”. „Složili smo da vladajuća struktura ne prikazuje koliko Evropska unija pomaže Srbiji finansijski i kontrolisanjem medija se marginalizuje značaj EU u Srbiji. Zamolio sam da EU napravi prezentaciju jasnog puta Srbije ka Evropskoj uniji kako bi svaki građanin na jednostavan način znao dokle smo stigli u procesu integracija“, kaže on. Moreti je rekla da je Kurti, takođe, jedan od glavih krivaca za eskalaciju sukoba na Kosovu. Ali… „Vučić je u ovom trenutku lako rešenje za stabilnost regiona jer na opozicionoj strani Srbije ima toliko aktera da je nemoguće fokusirati se i prepoznati ko je relevantan a ko ne. Evropskoj Unijii je mir u fokusu i vraćanje dijaloga Beograd – Priština te će izvršiti dodatni pritisak da se situacija kod nas unormali“, raportira Nešić iz Brisela za Danas. Takođe u EU u Briselu su, kao on naglašava „svi su imali veliki osvrt na promenu medijskih zakona u Srbiji”. „Hana Kojaković iz Media Diversity Instituta je pokazala par primera iz Srbije kako su Kurir i Radio Televizija Vojvodine prenele lažne vesti ali da su upravo reakcijom evropskih institucija, takvi tekstovi su kasnije obrisani i uklonjeni“, posebno ističe Nešić. On ističe, kao jako važnu činjenicu da su svi mladi lideri regiona na skupu u Briselu pokazali veliku želju za saradnjom. „Nisu nam potrebni autokratski režimi kao garancije stabilnosti već novi ljudi koji su spremni da razgovaraju. Ponovio sam da je priznavanje Kosova i Metohije kao nezavisne države nemoguće i da je potrebno da se svi razumemo naše narode ali da možemo da se zajednički borimo na toliko tema koje muči ceo region“, smatra on. I Fabio Masimo Kastaldo takođe poslanik Evropskog parlamenta želi da uloži dodatne napore kako bi saradnja mladih parlamentaraca Zapadnog Balkana imala rezultat koji garantuje mir jer je upravo Evropska unija, pre svega, nastala na utemeljenju mira. „Da li sada postoji mogućnost rata unutar bilo koje dve zemlje unutar EU? A, da smo to pitanje postavili 40-ak godina ranije sigurno ne bismo dobili isti odgovor kao i danas“, podsetio je Kastaldo. Po njegovim rečima, posle četiri dana provedena u srcu Evropske unije Nešić kao glavni cilj EU ističe ponovo „smirivanje tenzija iznad svega”. „Postoji mogućnost smanjenja ekonomske pomoći EU Srbiji, kao što je to već urađeno Mađarskoj, zbog toga što mi „ne radimo posao kako treba” i „ne ispunjavamo ono što od nas traže”, ali u ovom trenutku je i to manje važno, ma koliko da je uticaj na demokratizaciju društva – jedan od ključnih interesa Evropske unije. Ovog momenta oni biraju, kao što je i Angela Merkel birala, njen model – stabilnost“. Njima to najvažnije zbog trenutne i buduće situacije, opominje on iz Brisela. Tu i takvu stabilnost u našoj Vladi, kao i svim ostalim u ovom regionu, bez tenzija i provokacija u narednom periodu, konkretno traže iz EU.

Nešić: Da li je vlast u Kragujevcu zaista smanjila nezaposlenost? Da li im verujemo?

Nacionalna služba za zapošljavanje je objavila da je u Kragujevcu 12.373 nezaposlenih, dok ih je u istom periodu prošle godine bilo 14.471, što kako navode: „ukazuje na kontinuirani nastavak trenda pada nezaposlenosti“. „Na prvi pogled može da se zaključi da je vladajuća struktura u Kragujevcu zaista smanjila nezaposlenost, odnosno da su se svi ovi ljudi zaposlili. Međutim, treba imati u vidu nekoliko važnih činjenica. Jedna je da kada se lice koje je prijavljeno kao nezaposleno na NCZ, kada se ono ne javi službi u naznačenom terminu, to lice automatski ispada iz sistema, ali to ne znači da se lice zaposlilo, već se češće dešava da ili zaborave na termin javljanja, jer su se toliko puta već javljali, a niko im nije pronašao posao ili zaključuju da javljanje više nema smisla. Drugi je da su takođe zbog nejavljanja ispali iz sistema, jer su otišli da rade u inostranstvo, tj. jer su se odselili. A postavlja se i pitanje koliko je onih građana koji nisu zaposleni, a na NCZ se ne prijavljuju?“, rekao je Nikola Nešić, narodni poslanik i gradski odbornik u Kragujevcu iz stranke Zajedno. S tim u vezi, to što imamo 2.098 ljudi manje evidentiranih na NCZ nikako ne znači da je ova vlast smanjila stopu nezaposlenosti tako što je zaposlila ove ljude, zaključuju u stranci Zajedno.

Nešić: Hitno vratiti satnicu Velikog časa – ničije obaveze nisu važnije od sećanja na naše žrtve

Organizatori Velikog školskog časa u Kragujevcu u Šumaricama su odlučili da zbog posete predsednika pomere stalno i simbolično vreme održavanja ovog godišnjeg događaja kojim se obeležava sećanje na streljanje nastavnika i đaka kragujevačke gimnazije 21. oktobra 1941. godine. Narodni poslanik i gradski odbornik iz stranke Zajedno Nikola Nešić zahteva da se satnica događaja hitno vrati na vreme koje je simbolički važno za istoriju grada i sećanje na žrtve. Veliki čas inače počinje u 11 časova i traje 45 minuta, međutim zbog najavljene posete Aleksandra Vučića i njegovih kasnijih obaveza gradska vlast u Kragujevcu je odlučila da vreme održavanja ovog pomena pomeri na 10:30 i da skrati vreme zvaničnog programa. „Najtragičniji događaj u istoriji grada Kragujevca se obesmišljava kako bi se satnica uklopila predsedniku Republike. Sećanje koje se od 1964. godine održava u Šumaricama ima 3 simblolike, mesto, vreme održavanja školskog časa i trajanje tog poslednjeg časa. Pokušaj da 2 od 3 simbola promene je uvreda za žrtve, za sve moje sugrađane i za celu Srbiju. Kakvu je poruku poslao svima koji su u organizaciji događaja i svim Kragujevčanima, ali i kakvu je poruku poslao velikoj petorci gde ne sme da zakasni tih pola sata? Da li se zbog pola sata vremena predsednika odričemo sećanja, identiteta i istorije?“, izjavio je Nikola Nešić. Narodni poslanik iz stranke Zajedno zahteva od gradskih vlasti da hitno vrate satnicu Velikog časa pošto ni jedan političar niti bilo čije obaveze ne mogu biti značajnije od tragičnih upomena Kragujevca i sećanja na žrtve čiji su životi utkani u našu sadašnjost i budućnost.

Nešić na protestu u Kragujevcu: Barjak slobode će se ponovo vijoriti našim gradom!

Nešić je podsetio okupljene građane da se u Kragujevcu još u drugoj polovini 19. veka zavijorio čuveni Crveni barjak tokom prvih protesta protiv izborne krađe u Srbiji. Kao i da su u tom gradu održani prvi radnički štrajkovi i protesti! „Kragujevac je nekada bio najveći industrijski centar, imao najveću industrijsku radničku klasu, koji je mogao sebe da razvija, da se izgrađuje, grad u kojem su radnici mogli da se leče, iz kojeg su mogli da idu na letovanja, koji je mogao da izgradi stanove. Iako je iz Kragujevca sve krenulo i u svemu smo bili prvi, u mom gradu odavno više ništa nije sjajno“, rekao je Nešić. Podsećajući na savremeno stanje on je upitao prisutne da li znaju da 70% Kragujevčana dobija pijaću vodu iz Jezera Gruža – iz jezera na kojem mesecima intenzivno „cvetaju“ cijanobakterije, a koje bi mogle da ispuštaju toksine veoma štetne po zdravlje ljudi, biljni i životinjski svet. „Hoćemo li da ćutimo kada polako ostajemo bez vode za piće? Mi smo načinili prvi korak i pokrenuli akciju za potpisivanje peticije kako bismo sačuvali jezero i kako bi Kragujevac imao vodu za piće“, podsetio je Nešić. On je tokom govora na protestu rekao i da postoji opravdana bojazan da Kragujevac može da ostane bez državnih apoteka. „Zašto ne smemo da ostanemo bez državnih apoteka? Zato što izrađuju proizvode koji su neophodni za lečenje, a ne mogu da se nađu na tržištu, pre svega za najmlađu populaciju i zato što imaju najveće zalihe skupih lekova“, pojasnio je Nešić. On se osvrnuo i na nasilje koje je i bilo inicijalni razlog početka protesta u Kragijevcu. „Hoćemo li da ćutimo dok je nasilje među decom iz dana u dan sve brutalnije i masovnije? Osećamo li, dragi moji sugrađani, obavezu kakvo društvo i državu našoj deci ostavljamo? Pored koliko kladionica ste prošli dok ste dolazili na ovaj protes? Kakva je to država koja neguje bolesti zavisnosti i posrnuće mladih ljudi i njihovih porodica? Kakva je to država, kakvi je ljudi vode ako ne mogu, ne umeju ili najgore – ako vide interes u tome da neguju društvo iskrivljenih vrednosti? Reći ću vam, dragi moji Kragujevčani i dragi gosti, to je neodgovorna država, ogrezla u kriminal i korupciju!“, poručio je Nešić Poslanik iz stranke Zajedno je poručio vlastima da oni koji vrše vlast moraju da se nauče da polažu račune svojim građanima, onima koji im pune kase, daju plate i na čijoj grbači žive! „Neću, a nadam se da nećeti ni vi da nam se kao normalno i podrazumevajuće servira da jedan Telekom bez bilo kakvog polaganja računa može da finansira propale sportske klubove, “estradnu” elitu i režimske televizije i medije koji nas lažu da živimo u bajci dok nas zaslepljuje svetlo iz praznog frižidera!“, rekao je Nešić Na kraju svog govora on je izneo uverenje da se zajedno možemo izboriti za bolji život u Kragujevcu i Srbiji i da će se Crveni barjak kao simbol slobode i borbe ponovo zavijoriti u tom gradu.

Nešić: Zajedno, solidarni, možemo da vratimo Kragujevcu stari sjaj

Veliki protest „Srbija protiv nasilja“ će ovog petka, 13. oktobra, sa početkom u 18 časova, biti održan u Kragujevcu u pešačkoj zoni kod Krsta. Protest se održava pod nazivom „Dogovor za pobedu“, a jedan od govornika će biti i narodni poslanik i gradski odbornik iz stranke Zajedno Nikola Nešić koji veruje da zajedno, solidarni, možemo da vratimo Kragujevcu stari sjaj. „Kragujevčani imaju puno razloga za protest i smenu ove vlasti“, kaže Nešić koji podseća na samo neke od problema na koje su on i stranka Zajedno ukazivali. „Najvećem delu grada je ugroženo vodosnabdevanje iz jezera Gruža a gradska vlast gotovo ništa ne radi kako bi se rešio ovaj problem. Gradskim apotekama preti privatizacija i gašenje čime bi posebno bili pogođeni ljudi u selima i prigradskim naseljima. Javni novac se razbacuje za sulude rekonstrukcije koje nisu sposobni da dovedu do kraja – posekli su drveće staro sto godina a onda kupili sadnice za 70.000 evra. Uzeli su kredite za te rekonstrukcije koje nisu završili pa sada svi plaćamo penale bankama zbog toga. A oni koji pune taj budžet – radnici, su obespravljeni – veliki broj njih radi u javnim preduzećima na privremenim ugovorima bez ikakvih prava i predstavljaju lak plen za iživljavanje SNS-a“, rekao je Nešić. On je uveren da „možemo i moramo mnogo bolje“. „Na prvom mestu treba da nam bude zdravlje, zdrava voda, zdrav vazduh, da svi imamo platu za život. I sve se može kada se novac iz gradske kase usmeri na potrebe građana i kada prestane da se krade. Verujem da samo zajedno, solidarni, možemo da vratimo Kragujevcu stari sjaj“, zaključio je Nešić koji je pozvao sve ljude da se pridruže protestu u petak. Pored poslanika iz stranke Zajedno na protestu u Kragujevcu će govoriti i Radomir Lazović – ZLF, Dalibor Jekić – SSP, Pavle Grbović – PSG, dr Predrag Delić – NPS, Ivan Dubljanin – DS i Aleksandar Jovanović Ćuta – Ekološki ustanak. Pre samog protesta, od 17h stranka Zajedno će sa drugim strankama organizovati štandove na kojima će sa građanima razgovarati lideri opozicionih stranaka.

Politika visokog obrazovanja je neprilagođena stvarnim potrebama društva

Članica gradskog odbora stranke Zajedno u Kragujevcu prof. dr Olivera Nikolić se osvrće na poražavajuće podatke koje nam daju rezultati upisa na Fakultete, za školsku 2023/24. godinu. Priča o upisu i trka za studentima, za sve Fakultete u Srbiji, počinje mnogo pre nego se otvore amfiteatri za novu generaciju, s tim što iz godine u godinu postaje sve mučnija, te i teža za „istrčavanje“. Na većini Fakulteta Univerziteta u Srbiji broj upisanih studenata, za školsku 2023/24. godinu, je daleko manji od broja planiranih mesta, pa prazna ostaju i ona, tzv. „budžetska“. Na Univerzitetu u Kragujevcu, osim za Fakultet medicinskih nauka i neke smerove na Fakultetu inženjerskih nauka i Filumu, za sve ostale studijske programe, a posebno one iz polja prirodnih nauka, jezika i književnosti, poljoprivrede i one na kojima se obrazuju nastavnički profili, interesovanje mladih ljudi, iz godine u godinu, opada. Zvanične brojke i poluprazni amfiteatri to potvrđuju, a mnogo toga i kazuju. Na primer, one nam govore da zapostavljanje i zaobilaženje nekih delatnosti u društvu, prilikom definisanja prioriteta, gaženje po dostojanstvu nekih profesija, pri čemu su neatraktivne plate samo vrh ledenog brega, i te kako orijentišu i usmeravaju mlade ljude u daljem obrazovanju i odabiru profesionalnog poziva, do mere da to može da ugrozi, dugoročno, kvalitet tih, uglavnom, strateški važnih sfera, kao što su prosveta i poljoprivreda. Kazuju i da je politika visokog obrazovanja, koje je politika upisa na Fakultete važan deo, neprilagođena stvarnim potrebama društva, da se definiše radi forme, a ne suštine i da, uporno, ignoriše predloge koji dolaze iz središta zbivanja, učionica i amfiteatara, dakle iz iskustva i vizija stručne javnosti. Problem sadrži demografsku, socijalnu, kulturološku, ekonomsku i još niz drugih komponenti, pa i političku, ali bi bilo krajnje površno, neobjektivno i ostrašćeno vezivati ga za jedan sistem vlasti i upravljanja i jedan, vremenski strogo ograničen, period. No, brojke, opet, kazuju da je koren ovakvog trenda postao primetan pre desetak godina i da je, iz godine u godinu, bivao sve izraženiji i ozbiljniji. Toliko ozbiljan da se, ipak, ne može sagledavati izolovano od pomanjkanja odgovornosti, znanja i stručnosti u obavljanju javnih funkcija, grubog i bezobzirnog rušenja sistema vrednosti i obesmišljavanja nekih, identitetski važnih, kategorija društva, čemu svedočimo, više nego ikada, poslednje decenije, te da je nemoguće lišiti aktuelni sistem i te odgovornosti i tog, makar i indirektnog, uticaja.

Nešić: Stanje sa Gružanskom jezeru je alarmantno, Kragujevac će ostati bez vode kao Zrenjanin

Nelegalna gradnja na Gružanskom jezeru ugrožava vodosnabdevanje čak 200.000 iz Kragujevca, Knića i Batočine! Izgradnja privatnih kuća, vikendica pa čak i hotela dovode u pitanje i očuvanje životne sredine, opstanak biljnog i životinjskog sveta i održivost poljoprivrede i turizma na ovom području. Stranka Zajedno u saradnji sa udruženjem „Ekomar“ pokrenula je pre mesec dana borbu za Gružansko jezero kroz institucije. „Stanje sa Gružanskom jezeru je alarmantno!“, upozorava naodni poslanik i kragujevaćki odbornik iz stranke Zajedno Nikola Nešić koji dodaje da se u zoni sanitarne zaštite akumulacije Gruža nalazi veliki broj objekata koji nisu u funkciji vodosnabdevanja. „Osim što je izgradnja ovakvih objekata u suprotnosti sa postojećim pravilnicima, ovakvi objekti onemogućavaju monitoring kvaliteta vode u mnogim delovima akumulacije, pristup radnicima vodoprivrednog preduzeća i ribočuvarskoj službi“, kaže Nešić. On dodaje da ti objeti umanjuju funkciju akumulacije kao odbrane od poplava, kao i da predstavljaju ozbiljan rizik za očuvanje vodoizvorišta pošto u ovom delu opštine Knić nema kanalizacije niti sistema za prikupljanja i odlaganja otpadnih voda. Kako bi se ovi problemi rešili stranka Zajedno smatra da je neophodno da predstojeći Prostorni plan područja posebne namene (PPPN) sliva akumulacije Gruža predvidi uklanjanje: svih objekata (montažnih i čvrstih) iz I zone sanitarne zaštite, posebno onih koji se nalaze u vodi kao i uklanjanje svih prepreka koje onemogućavaju pristup akumulaciji nadležnim institucijama. Dok je za objekte koji se nalaze u zonama sa manjim stepenom zaštite potrebno predvideti uspostavljanje adekvatnog i kontrolisanog način prikupljanja i odlaganja komunalnih i otpadnih voda kroz zajedničku saradnju opštine Knić i korisnika akumulacije. Trenutno stanje i divlja gradnja ugrožavaju i ribolov. Procenjena biomasa ribolovnih vrsta iznosi 675t a na samoj akumulaciji godišnje je prisutno oko 3500 ribolovaca. „Zajednica ribolovaca i korisnik ribolovnog područja u prethodnim godinama više puta su isticali da zatečena situacija na akumulaciji Gruža nije odgovarajuća. Postojanje velikog broja objekata na obali akumulacije i pregrađivanje same obale, od strane fizičkih lica, onemogućava rad ribočuvarske službe što dovodi do veoma izraženog krivolova i upotrebe zabranjenih ribolovnih alata“, pojašnjava Nešić. Kako bi se očuvao kvalitet vode za vodosnabdevanje uz poštovanje višenamenskog karaktera akumulacije potrebno je da se u predstojećem PPPN-u sliva akumulacije Gruža definišu ribolovne zone. Definisanje ovih zona omogućilo bi efikasniju kontrolu ponašanja ribolovaca, uspostavljanje adekvatnog sistema prikupljanja i odvoženja otpada i smanjilo bi štetne efekte ribolova na kvalitet vode za vodosnabdevanje, smatraju u stranci Zajedno. „U pitanje je doveden i razvoj poljoprivrede koja je prepoznata kao jedan od ključnih razvojnih ciljeva opštine Knić“, kaže Nešić koji dodaje da će to biti jedna od najznačajnijih konfliktnih tačaka u okviru PPPN-a za ovo područje. „Uz strogo poštovanje zona sanitarne zaštite u obuhvatu PPPN Gruža neophodno je u fazi sprovođenja PPPN Gruža uspostaviti sistem monitoringa i kontrole korišćenja poljoprivrednog zemljišta. Kao efikasan način smanjenja štetnog uticaja poljoprivrednih površina predlaže se predviđanje vegetacijskog pojasa u priobalnom delu akumulacije koji bi predstavljao prirodnu zaštitu“, rekao je Nešić. Narodni poslanik iz stranke Zajedno veruje i da bi delovi područja Gružanskog jezera trebali da budu zaštićeni. „Široka zona ušća Boračke reke i reke Gruže, kao i delovi sa izraženom makrovegetacijom (Knićko polje) trebalo bi da budu predstavljeni kao delovi posebnih prirodnih vrednosti i da se u saradnji sa opštinom Knić predvidi inicijativa za zaštitu ovih područja od strane Zavoda za zaštitu prirode“, smatra Nešić. On podseća da ti delovi akumulacije, kao i ceo sliv Boračke reke predstavljaju deo prirodne celine koja je proglašena za IBA područje i nalaze se u nastavku spomenika prirode I kategorije Boračkog krša. „Sveobuhvatna zaštita ovog područja doprinela bi očuvanju ove prirodne celine i lokalnom razvoju, i takođe je u skladu sa nacrtom Prostornog plana republike Srbije po kojem je akumulacija Gruža planirana za upis u Ramsarsku listu“, dodaje Nešić. Trenutno stanje ima jako loš uticaj i na razvoj turizma u ovom delu Srbije. „U cilju adekvatnog upravljanja i kontrole turističkih aktivnosti na akumulaciji potrebno je u saradnji sa turističkom organizacijom i korisnikom akumulacije odrediti zone i načine korišćenja akumulacije u turističke svrhe. Određivanje pristupnih zona, broja posetilaca i dozvoljenih aktivnosti smanjilo bi negativne efekte turizma“, smatra Nešić.

Nešić: SNS treba da plati rekonstrukciju Tržnice u Kragujevcu

Narodni poslanik iz stranke Zajedno i odbornik u Kragujevcu, Nikola Nešić, je u lokalnoj Skupštini govorio o novom zaduživanju grada zbog rekonstrukcije zgrade Tržnice koje je godinama zatvorena zbog obnove. Nešić smatra da završetak radova, zbog svojih nesposobnih kadrova, mora da finansira Srpska napredna stranka, a ne svi građani Kragujevca iz kredita. „Tržnica u Kragujevcu je postala nacionalna tema, ali kao ogledalo nesposobnosti i to je poniženje za sve strukture koje su imale šansu da završe rekonstrukciju“, rekao je Nešić koji smatra i da je sramota za sve odbornike većine to što su godinama žmurili i ćutali dok im Aleksandar Vučić nije rekao da su nesposobni i naredio da dodatno zaduže grad. Nešić smatra da je pitanje Tržnice pre svega politički problem i da SNS ne sme da se krije iza poskupljenja materijala i usluga potrebnih za izvođenje radova. „Nedostatak vizije je politički problem kao i nepoznavanje struktura unutar firmi koje su pod ingerencijom grada. Poveravanje posla mladom projektantu, opterećenog ugovorom o privremeno povremenim poslova je pogrešna odluka, ali nije on kriv jer Urbanizam nema dovoljno iskustva za rad na ovakvim projektima. Drugi primer je i direkcija za planiranje i izgradnju – poveren je posao osobi koja navršava svoj radni vek, ali i pored dugog staža, nema dovoljno znanja za ovaj vid poslova. Ni on nije kriv, njemu je naređeno i zato su ove odluke političke“, konkretan je Nešić. On podseća i da je odluka da se stavi hipoteka na kulturno istorijski objekat, bez da se pita Zavod za zaštitu spomenika – politička odluka. „4,5 miliona evra koštaće nas rekontrukcija Tržnice! Taj novac je mogao da nam sačuva gradske Apoteke, koje SNS hoće da privatizuje, još par godina čak i u ovim uslovima. Osam puta su menjani ugovori sa podizvođačima, sedmi put se menja ukupan iznos radova za Tržnicu – to je pljačka građana Kragujevca koja je rezultat niza loših političkih odluka i nemara lokalnih vlasti“, izjavio je Nešić. Narodni poslanik iz stranke Zajedno smatra da se mora naći način za očuvanje i revitalizaciju ovog objekta koji je jedan od najvrednijih simbola grada. „Međutim, građani Kragujevca ne treba da plaćaju zbog lošeg rada lokalnih vlasti koje su odgovorne za probleme – oni, a pre svega SNS treba iz svojih džepova da plate koliko je potrebno da se Tržnica vrati građanima Kragujevca“, zaključuje Nešić.

Nešić: Kragujevac pokazao da je saradnja široke opozicije moguća, ‘Srbija bez nasilja’ je zakletva

Narodni poslanik Nikola Nešić ocenio je da su protesti “doneli Srbiji jaku opoziciju” ali i građane “oslobodili straha”, napominjući da je “‘Srbija bez nasilja’ zakletva od koje ne smemo da odustanemo, da istrajemo do poslednjeg zahteva”. “Kragujevčani su svesni nasilja koje postoji u našem društvu. Sjajno je što je deo govornika na protestu upravo iz mase nezadovoljnih koji šetaju, zato što su se ljudi oslobodili straha. Oni sada ne samo da šetaju, oni sada i govore”, naglasio je Nešić, u razgovoru za Betu, koji je i odbornik u Skupštini grada Kragujevca. On opoziciju u Srbiji upućuje na primer Kragujevca gde je deset potpisa, uprkos ideološkim razlikama, ispod tehničkog sporazuma da će na lokalnim izborima “svakog sugrađanina braniti od pritisaka vlasti i zaštiti njihovu pokaznu izbornu volju kao i da nema saradnje sa Srpskom naprednom strankom”. “Počeli smo da radimo zajedno a nakon par meseci zajedničkog rada, pitaćemo građane kako oni vide naš rad i kako bi voleli da izgleda buduća izborna lista. Organizacija protesta je dokaz da možemo da funkcionišemo zajedno i to je važna poruka za sve”, ukazao je Nešić. Na pitanje o smeni vlasti Aleksandra Vučića na parlamentarnim izborima, on je odgovorio – “teško da je to moguće bez elementarne saradnje svih trenutnih opozicionih partijia ili koalicija”. “Zakon o planiranju i izgradnji je čak i na nacionalnom nivou dokazao da možemo svi da stavimo naš potpis kada je nešto štetno po građane”, podsetio je Nešićna zahtev opozicionih poslanika da se oceni ustavnosti tog zakona. On je potvdio da se sa Demokratskom strankom i strankom Srce razgovara o bližoj saradnji, navodeći da “razgovori postoje već duže vreme, kao i da se vode na nacionalnom i lokalnom nivou”. “Udruživanjem ove 3 stranke, dobija se zaista jedna ozbiljna politička organizacija koja može biti lider i na nacionalnom nivou ali i u mnogo lokalnih opština na predstojećim izborima”, rekao je Nešić. Kako je primetio, “dok se drugi dele, mi se sabiramo i želimo da upravo i zamenimo trenutnu realnost Srbije i podržimo jedni druge svim snagama u borbi protiv autokratskog režima”. Na pitanje kakve se promene kod protesta “Srbija bez nasilja” mogu očekivati od septembra, o čemu postoje najave, Nešić je konstatovao da “onoliko koliko budemo želeli promenu sistema, toliko ćemo biti blizu da to i uradimo”. “Od septembra će ponovo raditi Narodna skupština, sledi još puno zakona koji su u proceduri a nisu dobri za građane. U septembru će svakako govoriti i političari na protestima jer moramo da udružimo svu snagu i ulice i parlamenta. Očekujemo veliku podršku građana, čak i onih koji su su glasali prošli put za vladajuću strukturu jer ovo je borba za bolje društvo, za bolju – našu Srbiju”, poručio je Nešić.

Nešić: Pokušavamo da sve razlike stavimo po strani kako bi protesti uspeli

Narodni poslanik iz stranke Zajedno i odbornik u Skupštini grada Kragujevca, Nikola Nešić je za dnevni list Danas komentarisao tok organizovanja protesta u centru Šumadije i pritiske sa kojima se građani suočavaju. „U Kragujevcu u protestima „Srbija protiv nasilja“ pored stranke Zajedno, SSP, PSG, DS i Narodne učestvuju i stranke Srce i POKS, ali redovno slušamo i građane i aktiviste o tome kako treba protest da se razvija, pitamo kroz razne ankete i grupe. Pokušavamo da sve razlike stavimo po strani kako bi protesti uspeli“, rekao je Nešić. On je potvrdio i da pritisaka na građane svakako ima, ali podseća i da se upravo u Kragujevcu opozicija udružila na talasu oslobađanja građana od pritisaka i straha kao i da su tužilaštvu podneli njihova saznanja. „Važno je da protesti opstanu i trudimo se se da svaki put bude druga ruta i da sama blokada bude kreativnija od one prethodne. Sada smo pozvali građane da donesu poruke ispred trga Radomira Putnika koji je devastiran od strane lokalne vlasti i na taj način proteste prilagođavamo i problemima naših sugrađana“, zaključio je Nešić.

Go To Top
Skip to content