Ženska mreža Zajedno: Zbog mentalnog zdravlja cele nacije moramo da dođemo do promena

Na današnji Međunarodni dan mentalnog zdravlja Ženska mreža stranke Zajedno upozorava na činjenicu da svaka osma osoba živi sa nekim mentalnim poremećajem. Mentalno zdravlje nije i ne može biti pitanje individualnih životnih okolnosti već je ono uslovljeno stanjem u društvu, a prema tvrdnjama Svetske zdravstvene organizacije i izloženošću nepovoljnim društvenim, ekonomskim, geopolitičkim i okolnostima okruženja. Ove okolnosti uključuju siromaštvo, nasilje, nejednakost i zagađenu životnu sredinu koje povećavaju rizik od mentalnih poremećaja. Kristina Milošević, međunarodna sekretarka i članica Ženske mreže stranke Zajedno upozorava na uticaje na naše mentalno zdravlje na negativan način koji dolaze sa svih strana: „Iz ugla političarke u Srbiji, mogu slobodno reći da je mentalno zdravlje građana, a pogotovo građanki Srbije ozbiljno ugroženo. Sa nacionalnih frekvencija nas truju mržnjom, lažima, podelama, slušamo o fizičkom i psihičkom maltretiranju žena i dece u Srbiji, svakog dana. Slušajući o svim ubijenim ženama, žrtvama nasilja, o tučama u školama, o mogućim sukobima u zemlji i sve to u informativnim emisijama koje nižu ovakve vesti jednu za drugom iz dana u dan, svi smo uznemireni, u strahu. Taj osećaj nas ne napušta i neće nas napustiti, sve dok ova vlast pokušava da se održi isključivo na strahu građana. Zbog toga je bitno da se napravi promena, da se konačno oslobodimo, izađemo iz svih ovih otrovnih podela i učinimo Srbiju boljim mestom za život. Zajedno, zbog svega, a pogotovo zbog mentalnog zdravlja cele nacije, moramo da dođemo do promena“, izjavila je Milošević. Ženska mreža stranke Zajedno se zalaže za dostupno javno zdravstvo u okviru kog je moguće da svi građani i građanke Srbije blagovremeno dođu do kvalitetnih preventivnih i terapijskih pregleda, negovanje društva demokratije i stvaranje strukturnih preduslova za društvo u kome je mentalno zdravlje jedno od političkih prioriteta – društvo bez nasilja, siromaštva i gladi, zdrave životne sredine.

Zajedno: Da li predsednik poziva žene u Srbiji da ne prijave nasilje?

Aleksandar Vučić je jednom izjavom o porodičnom nasilju pokazao sve manjkavosti sistema u Srbiji. Predsednik države je dužan da pazi šta izjavljuje u javnom prostoru, da ne opravdava, ne relativizuje i ne banalizuje nasilje, da otvoreno osuđuje svaki njegov vid. Da kao najviši državni zvaničnik koji samovoljno zloupotrebljava i usisava svu društvenu i političku moć demokratskih institucija pogleda oko sebe i vidi u vestima koliko često može da pročita da je još jedna žena ubijena od strane venčanih i nevenčanih partnera. U vestima – jer broj do sada ubijenih izgleda nije dovoljan da postoji zvanična statistika femicida u Srbiji. U Srbiji se ubistva žena od strane partnera najčešće i dešavaju nakon što prijave porodično nasilje a nasilnici odsluže neadekvatne kazne. Sistem je i previše puta zakazao i propustio da zaštiti žene i decu koje su trpele nasilje, a to nažalost vidimo po tome koliko ih je ubijeno u kućama, na ulici u sred bela dana, ispred centara za socijalni rad. Ljudski je i politički neodgovorno, u najmanju ruku, tako olako shvatati hrabrost i očaj žene koja mora da izađe na trg da progovori i traži zaštitu jer se plaši za sebe i svoju decu samo dan nakon što je ceo region zanemeo zbog ubistva žene koje je prenošeno uživo na društvenim mrežama. Nedopustivo je da predsednik države komentariše lične izbore građana, uključujući bračne izbore, i da na tome gradi svoje komentare u kojima obrazlaže i opravdava odustvo svake brige države za svoje građane. Jasno je da država ne želi da se posveti prevenciji femicida, a predsednik prateći apsolutnu nezainteresovanost za ovo pitanje pokušava da odbrani poziciju ženskog potčinjavanja.

Ženska mreža Zajedno: nasilje je strukturni problem

Juče je još jedna žena izgubila život, ubijena na svom radnom mestu od strane partnera iz vatrenog oružja, o kome se toliko priča poslednjih dana. Nakon najveće tragedije koja nas je zadesila prošle nedelje u osnovnoj školi „Vladislav Ribnikar“ u Beogradu, kao i ubistva u okolini Mladenovca i Smedereva, svakim danom je sve jasnije da je nasilje u našem društvu na svakom koraku. Iako je muškarac imao zabranu prilaska, jasno je da su mere zaštite žena blage i neadekvatne, da institucije ne štite žene, i da je se nešto pod hitno mora menjati dok još neka ne izgubi život. Ženske organizacije odavno upozoravaju na činjenicu da se femicid najčešće dešava u konktestu nasilja u porodici kao i da mu je prethodi psihičko i fizičko nasilje, kao i proganjanje. Žene ubijaju poznati muškarci, njihovi partneri, muževi, poznanici, članovi porodice. Dok predstavnici vlasti u ovom trenutku u društvu biraju da jačaju represivni aparat i huškaju građane na građane, nasilje i tenzije su prisutne na svakom ćošku, a ono se najčešće usmerava ka najslabijima. To podhitno mora da stane. Nasilje je strukturni problem i ono se mora sprečavati i reagovati pre njegove eskalacije. Jasno govorimo da odgovornost treba da snosi vlast koju nikako ne možemo da dozovemo pameti.

Ženska mreža Zajedno: Sve žene moraju imati pravo na rad!

Danas na Međunarodni praznik rada podsećamo na loše, ali važne statistike. Među nezaposlenima su brojnije žene. Žene češće rade sa nesigurnim ugovorima, teže napreduju na poslu i pored svih kvalifikacija, manje su plaćene od svojih muških kolega za obavljanje istih poslova, češće dobijaju otkaze i postaju ekonomski neaktivne. Češće rade za minimalne ili niske zarade, nemaju pravo na porodiljsko ili im se ugovori ne produžavaju nakon povratka na posao nakon rođenja deteta. Ređe su na rukovodećim funkcijama, slabije su sindikalno organizovane. Dva puta više vremena provode na neplaćenim i nevidljivim poslovima, nositeljke su celokupne brige o deci i starima. Stranka Zajedno se zalaže za promenu svih ovih statistika u korist žena – sve žene moraju imati pravo na rad i ugovore o radu, zagarantovana radna prava i jednake zarade sa kolegama za obavljanje istih poslova, pravo na porodiljsko, pravo na dostojanstvene zarade. Žene moraju imati punu pravnu zaštitu od otkaza nakon porodiljskog odsustva i podršku pri usklađivanju privatnog i poslovnog života. Podsećamo da je poslanička grupa stranke Zajedno podnela predlog izmena Zakona o zdravstvenom osiguranju koji bi majke preduzetnice stavio u jednak položaj sa ženama koje imaju ugovore kod poslodavaca koji bi im omogućio da održavaju trudnoću i imaju zagarantovana prava od 100 odsto na zaradu. Nastavljamo dalje. Za radna prava svih žena! Srećan Prvi maj!

Ženska mreža Zajedno: Nećemo dozvoliti da civilizacijske tekovine ljudskih i ženskih prava budu razorene naprednjačkom vlašću

Najava samita „Pro-life“ u Beogradu, uporedo sa Šapićevim „Danom porodice“, jasno nam govore o tendenciji da se reproduktivna prava žena, autonomija ženskog tela i društvene uloge žene u savremenom društvu vrate vekovima unazad – u vreme kada je patrijarhat, u korak sa religijskim apologetstvom, određivao uniženo mesto žene. Upozoravamo da bi ćutanje o ovim opasnim trendovima narušilo brojna prava za koja su se žene tokom vekova izborile. Pravo na abortus i integritet sopstvenog tela, pravo na sopstveni glas i upravljanje sopstvenim životom nikada više nećemo prepustiti drugima, nikada više nećemo popustiti pred pritiscima retrogradnih politika, nikada više se drugi neće baviti našim telima i životima. Spremne na svaki vid borbe pokazaćemo solidarnu snagu žena. To dugujemo našim majkama i bakama! To dugujemo našim ćerkama!

Stojković: Strah od ženske emancipacije jeste strah od modernosti i civilizacijskih pomaka

Malu pobedu koju je Srpska pravoslavna crkva ostvarila sa udžbenicima biologije pre par meseci, patrijarh Porfirije želi da kapitalizuje proširivanjem svojih ciljeva na vraćanje žena u položaj koje su imale pre Drugog svetskog rata rekla je kopredsednica stranke Zajedno, Biljana Stojković komentarišući uskršnju poslanicu patrijarha. Prema njenim rečima, nove uloge žene u društvu ne ugrožavaju, već razvijaju i osnažuju porodicu u kojoj svaki član ima svoje poštovanje i dostojanstvo. „Rodno osetljivi jezik nije sredstvo za nametanje drugačijih rodnih uloga, već samo odražava one pobede koje smo mi već ostvarile. Crkva nam te pobede i stečene uloge i zvanja ne može i ne sme uskratiti, ma koliko se tome protivila“, navela je Stojkovićeva . Dodaje da evolucija srpskog jezika u smislu uvođenja i usvajanja ženskih rodnih oblika imenica koje su tradicionalno imale samo muške oblike, predstavlja tekovinu višedecenijske borbe protiv stega patrijahalnih rodnih uloga nametnutih ženama. „Strah od ženske emancipacije, i u društvu i u porodici, jeste strah od modernosti i civilizacijskih pomaka. Patrijarh se plaši da bi se redefinisanjem uloge žene u društvu i porodici došlo i do dovođenja u pitanje uloge crkve u modernom društvu“, objasnila je ona. Izvor: Danas

Go To Top
Skip to content