Stranka Zajedno će poslati dopis Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u kojem će tražiti da se izmeni Pravilnik o dodeli podsticaja u stočarstvu za kvalitetena priplodna grla tako da svi imaju pravo na podsticaje. Prema Pravilniuku o dodeli podsticaja u stočarstvu za kvalitetna priplodna grla stoji da pravo na ovu vrstu podsticaja imaju ona gazdinstva koja imaju tri ili više kvalitetnih priplodnih mlečnih krava, a najviše do 300. Kako nezvanično saznaje stranka Zajedno, predstavnici Ministarstva rekli su da u budućnosti nažalost neće biti rentabilna poljoprivredna gazdinstva koja imaju jednocifren broj krava. Podsećamo da prema Republičkom zavodu za statistiku, od ukupnog broja gazdinstava koji imaju priplodne mlečne krave, čak 59% ovih gazdinstava imaju jednu, ili dve, na koje, zbog ovog Pravilnika ne mogu da ostvare pravo na podsticaje po grlu. „Ono što Ministarstvo ne zna ili ne želi da prihvati jeste da više od 65% od ukupnog broja grla su krave koje se nalaze u stadu do 9 krava, koje će biti rasprodate ukoliko se zaista zauzme ovakav stav. Sa druge strane, čak 96% ukupnih poljoprivrednih gazdinstava koji se bave mlečnim govedarstvom ima do 9 muznih krava, što predstavlja veliki broj ljudi koji će svoja poljoprivredna gazdinstva ugasiti, i koji neće imati više ovakav izvor prihoda bilo da je to osnovni ili dopunski prihod“, rekla je dr Jelena Kalajdžić narodna poslanica iz stranke Zajedno. Ona smatra da je krajnji momenat da se ozbiljno pristupi rešavanju ovog problema tako što će se omogućiti podsticaji nevezano za broj grla, čime će se pomoći poljoprivrednicima i obezbediti cena mleka od koje bi stočari imali račun da ostave krave, a ne da ih rasprodaju kao što je to trenutno slučaj. „Ako želimo da nam opstanu stočarstvo i poljoprivreda i da imamo našu hranu, moraće bolje odluke da se donose“, izjavila je Kalajdžić. Stranka Zajedno će nastaviti da podržava zahteve poljoprivrednika i da predlaže rešenja koja će poboljšati stanje u srpskom agraru.
Stranka Zajedno pokrenula je inicijativu za sazivanje hitne sednice Odbora za prava deteta nakon što je javnost u Srbiji bila šokirana slučajem osmogodišnje devojčice koja je nakon prijava komšija pronađena zatočena u stanu svog oca u beogradskom naselju Mirijevo. Tom prilikom su se opozicionu poslanici obratili u holu Narodne skupštine. Prvi put u XIII skupštinskom sazivu, opozicija je, na inicijativu stranke Zajedno, uspela da skupi potpise i preda zahtev za sazivanje hitne sednice Odbora za prava deteta. U holu Narodne skupštine obratila se i narodna poslanica stranke Zajedno, Danijela Nestorović koja je istakla da je Odobor za prava deteta do sada zasedao samo dvaput od kojih je jedno zasedanje bilo onda kada je konstituisan. “Na ovom jezivom primeru se pokazalo koliko je sistem zatajio, koliko su institucije zatajile, koliko su centri za socijalni rad zatajili. Ovo je primer koliko ovaj sistem ne funkcioniše jer su u pomenutom slučaju zatajile i lokalne samouprave i policija i zdravstvene ustanove”, rekla je Nestorović. Kako je Nestorović objasnila, na osnovu podataka do kojih je došla kao advokat, Prvi osnovni sud u Beogradu je još 2016. godine doneo presudu na osnovu koje je delimično starateljstvo povereno ocu maloletne devojčice, ali je ujedno i Centar za socijalni rad opštine Palilula doneo rešenje o privremenom smeštaju deteta u Zvečansku. “To nikada nije sprovedeno. Nadležni Centar za socijalni rad opštine Zvezdara je 2020. godine obavio razgovor sa ocem nakon prijava komšija kada su iz Centra za socijalni rad utvrdili da je otac podoban za vršenje roditeljskog prava i da ne postoji namera za zapostavljanjem deteta bez da su izašli na lice mesta”, rekla je Nestorović i dodala: “Skandalozna je izjava direktorke Gradskog centra za socijalni rad koja je povodom slučaja osmogodišnje devojčice izjavila da su u ovom slučaju zatajili građani. Mi zahtevamo da se oni koji su vršili krivično delo nesavesan rad u službi imenuju”.
Ministar unutrašnje i spoljne trgovine, Tomislav Momirović je odgovorio na poslaničko pitanje dr Jelene Kalajdžić iz stranke Zajedno. Momirović kaže da Ministarstvo koje vodi nije nadležno po pitanju uvoza mleka i mlečnih proizvoda i količine istih u prethodnom periodu o čemu se interesovala Kaladjžić. Narodna poslanica stranke Zajedno, dr Jelena Kalajdžić je postavila poslaničko pitanje o količini uvezenog mleka, mleka u prahu i određenih vrsti sireva u Srbiju tokom 2022. godine i od početka 2023. godine zaključno sa 16. martom, ministru unutrašnje i spoljne trgovine Tomislavu Momiroviću. U odgovoru koji je Kalajdžić dobila stoji da „Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine, u okviru svog delokruga rada, ne raspolaže podacima zahtevanim u postavljenom poslaničkom pitanju“. Traženi podaci bi mogli da pokažu da li je i u kojoj meri uvođenje prelevmana zakasnelo i kakve je sve negativne efekte, spora i neadekvatna reakcija vlasti imala na domaću proizvodnju mleka i mlečnih proizvoda. Pošto nije imao odgovor Momirović je ovo pitanje prosledio dalje – Ministarstvu finansija – upravi carina i Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. U delokrugu Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine je između ostalog i „funkcionisanje tržišta; strategija i politika razvoja trgovine; unutrašnja trgovina; promet robe i usluga; praćenje ukupnih trgovinskih tokova i predlaganje odgovarajućih mera; predlaganje sistemskih rešenja i propisa u oblasti posebnih dažbina pri uvozu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda“.
Javnost u Srbiji i dalje je uznemirena slučajem osmogodišnje devojčice koja je nakon prijava komšija pronađena zatočena u stanu svog oca u beogradskom naselju Mirijevo. Poslanička grupa Moramo Zajedno pokrenula je inicijativu za sazivanje sednice Odbora za prava deteta, pogođena pomenutim slučajem. Prvi put u XIII skupštinskom sazivu, opozicija je uspela da skupi potpise i preda zahtev za sazivanje sednice Odbora za prava deteta. Ovo je jedan veliki korak u oslobađanju od okova vlasti koja neprestano vrši opstrukcije. Za dnevni red sednice predloženo je pre svega, razmatranje načina postupanja Centra za socijalni rad i postupanja policije povodom slučaja devojčice koju je otac držao zatočenu u stanu u Mirijevu. Predloženo je i da sednici Odobora prisustvuje i predstavnik Ministarstva za brigu o porodici i demografiju. Predsednik odbora za prava deteta dr Vladimir Orlić dužan je da sazove hitnu sednicu, a predlog je da to učini u roku od 3 dana od prijema zahteva. Podsetimo, stranka Zajedno je i ranije zatražila sazivanje hitne sednice skupštinskog Odbora za zdravlje i porodicu.
Narodni poslanik Đorđe Miketić bio je u radnoj poseti nemačkom Bundestagu zajedno sa parlamentarcima Zapadnog Balkana, a prisustvovali su debati u parlamentu u kojoj je nemački kancelar Šolc odgovarao na pitanja poslanika. Glavna rasprava se vodila oko ambicioznog nemačkog plana ka zelenoj tranformaciji čitave nemačke industrije i već donete energetske strategije za budućnost. Pored planova za razvoj dobro poznatih obnovljivih izvora energije iz vetra, sunca i biomase, Nemačka se snažno okrenula ka hidrogenu. Pre godinu dana je usvojena Nacionalna strategija za hidrogen u kojoj se precizira da je zeleni hidrogen – energetski izvor budućnosti. „Hidrogen je felksibilan i lako prenosiv energent, predviđa se da će zameniti zemni gas, ugalj i naftu, jer kada se hidrogen proizvodi elektrolizom pomoću struje iz obnovljivih izvora tada je to zeleni hidrogen jer su njegova proizvodnja ali i potrošnja CO2 neutralni. Tako se energija sunca i vetra može prebaciti u hidrogen, koji se može prenositi i skladištiti i potom koristiti po potrebi“, kaže Miketić. Dodaje da se u Srbiji se kao energent budućnost i razvojna šansa predlaže litijum, ali „to je podvala“, jer je na svetskoj berzi litijumski index po vrednosti i performansama daleko ispod indeksa za hidrogen, tj hidrogenski osnov za električnu mobilnost, jer tehnologija na bazi hidrogena ima dosta veći potencijal u oblasti prevoza (električnih automobila, vozova, brodova) kao i energije za pogon čitavih industrijskih kompleksa. „U razgovoru sa poslanicima nemačkog Bundestaga, saznao sam da je u nemačkom gradu Bremerverde, još prošle godine instalirano 14 kompozicija vozova koje pokreće hidrogen i koji su zamenili dosadašnje dizel lokomotive. Hidrogen iz rezervoara se spaja sa kiseonikom iz koga se oslobađa energija za pogon, a iz voza samo izlazi čista vodena para u atmosferu kao i toplota koja se koristi za grejanje samog voza. Ovi vozovi ne ispuštaju niti jedan molekul CO2, ne zagađuju prirodu, naša pluća niti doprinose zagrevanju naše planete. Koliko Nemačka računa na hidrogen govori i tek usvojena Nacionalna stratgija za hidrogen, ogromni fondovi koji su opredeljeni za prebacivanje čitavih industrijskih blokova i izgradnju elektrana koje će raditi na hidrogen. Na svetskom ekonomskom forumu u Davosu, kancelar Šolce je pola svog govora posvetio energetskoj budućnosti i daljem razvoju hidrogena. Šolc je u svom obraćanju, koje smo imali prilike da slušamo u samo sali nemačke skupštine, rekao da je pokrenuta transformacija čitave ekonomije, da je zbog energetske krize, Nemačka sopstveni razvoj održive energije podigla na najveći stupanj, a uz razvoj različitih mogućnosti energetske nezavisnoti, usmerila horizont ka hidrogenu“, kaže Miketić. Isitče i da je u Bundestagu dan posle posete naše delegacije, u poseti bio Engleski kralj Čarls III, koji je takođe govorio o hidrogenu i nezavisnoj energetskoj budućnosti i čestitao nemcima što će čitava hamburška luka uskoro biti energetski održiva na pogon iz hidrogena. „Stoga, razvoj hidrogena niije više vizija daleke budućnosti. Ovo se dešava danas. A zbog ruske invazije na Ukrajinu i mnogo brže nego što se očekivalo. Dugoročno planiranje i zelena energetska transformacija je nužnost za svaku zemlju, i ovako to rade pametna društva. Sa druge strane naš predsednik se žali da je najgluplji predsednik na svetu jer smo ga protestima naterali da, bar deklarativno, odustane od ekpsloatacije litijuma u Srbiji“, kaže Miketić. Rio Tinto i njihovi politički partneri u Srbiji žele da, kaže Miketić, u Srbiji iskopavaju litijum, što pre, samo da bi pokrili ovu među fazu postepenog prelaska sa litijumskih baterija na hidrogen. „Zato verujem da u sledeće 2-3 godine treba izdržati snažan napad svih multinacionalnih kompanija i njihovih mešetara iz naših institucija (i producenata TV serija) i da će nakon toga pritisak popustiti, jer će potražnja za litijumom jenjavati“, kaže Miketić i dodaje: „Zato bi pametan predsdenik trebalo da uloži u inovativni naučno-tehnološki razvoj hidrogenskog potencijala, uloži u raznovrsne obnovljive izvore, u solare, vetroparkove, biomasu, zeleni hidrogen i geotermanlni potencijal kojim je Srbija bogata, ali ne preko kuma već transparentno, jer samo tako bi smanjio energetski i politički uticaj, tačnije ucene na našu zemlju. I naravno, snažno bi uložio u poljoprivredu, jer su cene hrane duplirane u podlednje dve godine. Hrana je resusrs budućnosti – a ne litijum, to je podvala koju svaki zemljoradnik u Srbiji zna. Bogata Srbija je ona sa nezavisnim energetskim izvorima, bogatim ljudima koji ulažu da im njive budu još uspešnije i bogatije plodovima, i koji sami ulažu u obnovljive izvore da bi posatali nezavisni, a ne ona Srbija koja uništava ono najvrednije što ima, raseljava stanovništvo zarad toksičnih jalovišta zarad profita koji odnose strane kompanije. Ovo drugo bi izabrao najgluplji predsednik na svetu“. Izvor: nova.rs
Narodna poslanica stranke Zajedno, dr Jelena Kalajdžić, prema Poslovniku Narodne skupštine Republike Srbije postavila je poslaničko pitanje ministru unutrašnje i spoljašnje trgovine Tomislavu Momiroviću o količini i ceni uvezenih žitarica u Srbiju. Narodna poslanica, dr Jelena Kalajdžić, zahteva od ministra Tomislava Momirovića da joj dostavi podatke o tome koliko je uvezeno žitarica u Srbiju i po kojoj ceni. Ovi podaci su traženi za svaku kulturu ponaosob kao i podaci o tome iz kojih je zemalja roba uvezena i to u dva perioda: u drugoj polovini prošle godine i od početka 2023. godine zaključno sa 27. martom. Ovi podaci su potrebni kako bi se dokazale ili opovrgle sumnje da je Srbija u prethodnom periodu uvezla veće količine pšenice uprkos velikim viškovima u domaćim silosima. Prema nezvaničnim podacima stranke Zajedno uvezena je pšenica iz Ukrajine po ceni od 22 dinara po kilogramu što je dovelo do još većeg pada cene domaće pšenice. „Sada, kada poljoprivrednici imaju veliki problem sa punim silosima, Ministarstvo im daje odgovor da je u Srbiji slobodno tržište i da oni na otkup i cenu ne mogu uticati“, izjavila je Kalajdžić kada je javnosti saopštila saznja o uvozu do kojih je došla. Za naše žitarice kupaca trenutno ni nema, ali po trenutnoj ceni ratari ni nemaju račun da je prodaju. „Ogroman problem je i finansiranje ovogodišnje setve kao i bojazan da će silosi ostati puni do nove žetve koja je za tri – četiri meseca“, istakla je Kalajdžić.
Javnost je uznemirena slučajem osmogodišnje devojčice koja je nakon prijava komšija pronađena zatočena u stanu svog oca u naselju Mirijevo. Stranka Zajedno će tražiti hitnu sednicu skupštinskog Odbora za zdravlje i porodicu. „U slučaju jezivog zlostavljanja i zanemarivanja osmogodišnje devojčice u naselju Mirijevo moglo se samo po ko zna koji put konstatovati da u našoj državi sistem socijalne zaštite naprosto ne štiti najugroženije grupe te da su one često prepuštene svojoj (ne)sreći“, izjavila je dr Milica Marušić Jablanović, odbornica u Skupštini grada Beograda ispred koalicije Moramo – Zajedno. Ona je kostatovala da je činjenica da su još zaposleni u porodilištu konstatovali da roditelji nisu u stanju da čuvaju svoje dete. „Osam godina kasnije, zatičemo najstrašnije izmučeno dete čiji je mentalni razvoj, po svoj prilici, bespovratno ugrožen, a odgovornost se prebacuje sa Centra za socijalni rad i suda na – komšije!“. „Nije ovde reč o tome da su komšije krive. Komšije su prijavljivali ali Centar za socijalni rad nije adekvatno odreagovao“, dodaje Danijela Nestorović, poslanica u Narodnoj skupštini iz stranke Zajedno. Marušić Jablanović podseća i da su centri za socijalni rad potkapacitirani, da su pritisci ogromni a broj slučajeva koji ka njima gravitiraju jako veliki. „To može da dovede do sagorevanja zaposlenih i do negativne selekcije, gde će se za rad u ovim ustanovama javljati sve više onih koje ljudska nesreća i sopstvena nemoć prosto neće doticati! A posledice takve selekcije su nesagledive“, rekla je Marušić Jablanović. Danijela Nestorović je izjavila i da će stranka Zajedno zahtevati hitnu sednicu Odbora za zdravlje i porodicu u Narodnoj skupštini. Država je glavna i odgovorna, smatra Marušić Jablanović, koja dodaje da je upravo država pokazala sramno nisku brigu za mentalno zdravlje stanovništva, koje je osnov naše dobrobiti. „U postupku hapšenja i suđenja ocu zlostavljaču ostaje glavno pitanje na koji način će to pomoći detetu koje je godinama bilo njegov rob? I dodatno, da li će u šupljem sistemu postojati praćenje daljeg postupanja ovog zlostavljača, nakon izlaska iz zatvora“, rekla je Marušić Jablanović. Nestorović smatra i da Ministarstvo treba da izvrši kontrolu rada centara za socijalni rad i pooštri kriterijume za rad socijalnih radnika. Naravno u rad centra bi u ovakvim slučajevima trebalo da se uključi i tim neuropsihijatara koji u posebnim slučajevima daju svoja mišljenja o podobnosti za vršenje roditeljskog prava
Ministarstvo prosvete pokušava da uvede koncept državne mature kao jedinstven način upisa fakulteta za srednjoškoce protiv čega učenici protestuju pošto nisu imali priliku da učestvuju u koncipiranju takvog sistema. Narodna poslanica stranke Zajedno, dr Jelena Kalajdžić smatra da sprovođenje državne mature na ovaj način, nema nikakvog smisla. „Na ovakve stvari smo već, nažalost i navikli“, rekla je dr Jelena Kalajdžić i dodala da je jasno da se na „površan način sprovode određene stvari i reforme, pri čemu su u ovoj situaciji, na udaru srednjoškolci“. Učenici su juče Ministarstvu predali peticiju sa 25.000 potpisa ljudi koji se protive ovakvom uvođenju državne mature. „Na fakultetima se polažu prijemni ispiti u zavisnosti od fakulteta koji se upisuje, pa u nekim slučajevima i u zavisnosti od smera. Tako se na primer za upis na farmaciju polaže matematika i hemija, dok se za opštu medicinu polažu hemija i biologija. Nakon završene srednje škole, budući studenti se okreću ka fakultetima prema kojima imaju više afiniteta, pa sprovođenje državne mature na ovaj način, apsolutno nema nikakvog smisla“, rekla je Kalajdžić. Ona postavlja pitanje da li će tako neko ko želi da upiše na primer srpski jezik i književnost imati isti test znanja kao neko ko želi da upiše mašinstvo? „Ako već želimo da sprovodimo državnu maturu, po uzoru na neke druge zemlje, moramo se za to spremati temeljno, i takve odluke se ne smeju donositi na brzinu i nikako bez učešća samih učenika i učenica. Ako treba da se uvede državna matura, to treba da počne sa učenicima koji će 2023. godine upisati srednju školu, kako bi svi imali vremena da se ona sprovede na najefikasniji način“, zaključuje Kalajdžić.
Prema nezvaničnim podacima do kojih je stranka Zajedno došla, uprkos velikim viškovima pšenice, u prethodnih nekoliko dana Srbija je uvezla pšenicu iz Ukrajine po ceni od 22 dinara. Ovo je uticalo na na još veći pad cene naše pšenice, koja je juče iznosila 24 dinara po kilogramu. Narodna poslanica stranke Zajedno, Jelena Kalajdžić, kaže da se na pitanje ko je kriv za trenutno stanje u poljoprivredi svi sklanjaju u stranu, a odgovori koje poljoprivrednici dobijaju se svode na to da je u Srbiji slobodno tržište i da država ne može da utiče na cene. „Sa druge strane, država se često ipak umnogome umeša, i u momentu kada žitarice imaju dobru cenu na evropskom i svetskom tržištu, stavlja se zabrana na izvoz, i tako ograničavaju poljoprivrednike da ne mogu da prodaju svoj proizvod u momentu kada mogu ostvariti najveću dobit. Na apel poljoprivrednika da ne stavlja zabranu na izvoz i da i žitarica ima dovoljno i za domaće tržište i za izvoz, Vlada Republike Srbije nije reagovala“, rekla je Kalajdžić. Ona je dodala i da je posledica svega toga da smo proleće dočekali sa punim silosima, u kojim ima više od 1,5 miliona tona pšenice, što predstavlja polovinu prošlogodišnjeg roda. „Sada, kada poljoprivrednici imaju veliki problem sa punim silosima, Ministarstvo im daje odgovor da je u Srbiji slobodno tržište i da oni na otkup i cenu ne mogu uticati“, izjavila je Kalajdžić. Za naše žitarice kupaca trenutno ni nema, ali po trenutnoj ceni ratari ni nemaju račun da je prodaju. „Ogroman problem je i finansiranje ovogodišnje setve kao i bojazan da će silosi ostati puni do nove žetve koja je za tri – četiri meseca“, istakla je Kalajdžić. Stranka Zajedno dugo ukazuje na probleme u poljoprivredi koju svrstava u strateški važnu granu naše zemlje. Pomoć ratarima koja će se ogledati u subvencijijama po hektaru od 200 eura, regresu za đubrivo i semenski materijal, gorivu za poljopreivredne radove bez akcize i pdv-a, je neophodna.
Nakon prošlogodišnjeg skandala u GAK Narodni front, kada je 600 beba pogrešno vakcinisano BSŽ vakcinama iz Torlaka zbog zabune u proceduri, sada je došlo do nove nedopustive greške, a to je da se u upotrebi nađe vakcina koja ne zadovoljava standarde, te je tek nakon vakcinacije dece – ona povučena iz upotrebe. Institut Torlak se po ovom pitanju ne oglašava – što je skandalozno i sa svaku osudu, jer tako se širi strah među roditeljima vakcnisanih beba. Moja jednomesečna beba je vakcinisana ovom povučenom vakcinom i ja kao roditelj, ali i građanin i narodni poslanik zahtevam hitnu reakciju i izveštaj, ne samo Torlaka, već i nadležnog ministarstva zdravlja. Pozivam ministarku Grujičić da hitno uputi inspekciju u Torlak jer ovo je ko zna koji put da se Torlak nalazi u srcu skandala. Takođe, zahtevaću ponovo od skuptinskog odbora za zdravlje i porodicu da hitno obrazuje komisiju koja mora ispitati čitav slučaj, kao i postupanje ministarke zdravlja u ovom i prethodnom slučaju pogrešno vakcinisanih beba.