Željko Mitrović je juče najavio određene promene u programskoj šemi svoje televizije Pink i mogućnost prestanka emitovanja rijalitija. Ipak, građani su pokazali da jasno stoje iza zahteva za ukidanjem televizija Pink i Hepi i ne zadovoljavaju se blagim promenama. „Mi smo kao poslanici opozicije predložili niz zahteva, a na protestima se jasno moglo čuti da građani najviše pozdravljaju zahtev za ukidanjem televizija Pink i Hepi. Najvećem delu naše populacije je potpuno jasno da su te televizije bastioni nasilja, mržnje i podela koje ova vlast stvara i koristi za svoje političke i ekonomske interese. Tome moramo stati na put“, rekao je Nebojša Zelenović, narodni poslanik i kopredsednik stranke Zajedno. On objašnjava da su javne frekvencije koje koriste ovi mediji javno vlasništvo i ne smeju se koristiti protiv građana ove zemlje čemu svedočimo decenijama. „Da REM radi svoj posao svima bi bilo jasno da ove televizije ne zadovoljavaju ni minimum onoga što je javni interes u medijima – zato je vreme da ih uklonimo iz našeg javnog prostora“, kaže Zelenović, koji dodaje: „Nažalost tog javnog interesa nema ni na RTS-u koji ponovo ignoriše masovno nezadovoljstvo građana i pokušava da sakrije od javnosti društvene promene koje se dešavaju“. „Medijskim tajkunima kakav je Željko Mitrović je dozvoljeno da se na račun javnih subvencija, eksploatisanja radnika i radnica i držanja ljudi ko životinja u cirkusima u rijalitijima basnoslovno bogate i usput seju zlo, mržnju i podele. Svima je jasno da to tako više ne može i da smo pretrpeli dovoljno štete kao društvo od tog bahatog pojedinca“, izjavio je Zelenović. „Nećemo dozvoliti da se ove trovačnice ponovo izvuku malim promenama u svojim programskim šemama, zato svi treba ponovo masovno da u petak dođu u Beograd na protest ispred Narodne skupštine kako bismo im ponovo rekli da je vreme da nestanu iz našeg medijskog prostora. Sve treba da stane kako bismo njima stali na put“, zaključuje Zelenović.
Protesti poljoprivrednika nas apsolutno nisu začudili, jer država već dugo ignoriše probleme poljoprivrednika, te je i ovde ulica izgleda jedino rešenje. Poljoprivrednici i sela dovedeni su na rub propasti. Iako već neki vremenski period čujemo kako pojedina udruženja idu na pregovore u Vladu, pa u Predsedništvo, te se organizuju i javna slušanja, izgleda da vapaj za opstankom poljoprivrednika, čelnicima države još uvek nije dovoljno glasan. Zahtevi koje su uputili poljoprivrednici su veoma realni, ako država želi da sačuva poljoprivredu. Mi smo država koja je šampion u propadanju stočarstva, i uopšte poljoprivrede. Niske subvencije, skupo gorivo, đubrivo i drugi inputi, a pri tome neizvesnost cena žitarica. Nemar nadređenih za ovu problematiku razlog su za sutrašnje proteste. Poljoprivrednici više nemaju od čega da žive. O subvencijama, gorivu i drugim problemima, stranka Zajedno priča jako dugo i predlaže hitne mere koje bi iole stabilizovale trenutno stanje u poljoprivredi, a to su 300 eura po hektaru, gorivo bez PDV-a i akciza, regres za đubrivo i agronom u svakom selu. Međutim, očigledno je da država ne želi da razvija poljoprivredu, već umesto da se bave poljoprivrednom proizvodnjom i proizvode hranu, poljoprivrednici treba da motaju kablove. Stranka Zajedno smatra da Srbija treba da bude poljoprivredna zemlja, a da je poljoprivreda strateški važna grana, i da treba u poljoprivredu ulagati. Davanje subvencija poljoprivrednicima nije bacanje para, već je to ulaganje i kroz poljoprivredu će se to višestruko vratiti. Kad govorimo o protestima, veoma je važno da u petak svi dođu i da sve naše pojedinačne borbe stopimo u jednu – koja će nas dovesti do konačnog cilja, a to je sigurno društvo u kom niko neće da strahuje za svoj život i egzistenciju. Ni učenik, ni roditelj, ni nastavnik, ni poljoprivrednik.
Još jednom u pokušaju organizovanja svog mitinga u Beogradu SNS vlast vrši pritiske na radnice i radnike kako u javnim tako i u privatnim preduzećima da prisustvuju kontramitingu koji prave i tako prave dodatne podele u društvu. „Ko najviše krši zakon i posle dve godine rada ne daje ugovore na neodređeno vreme, već ugovori o radu na određeno vreme, ugovori o privremenim i povremenim poslovima, ugovori o delu, a na koje se najčešće mladi angažuju, traju i preko decenije. Ko najviše eksploatiše mane zapošaljavanja preko agencija, manipuliše statusima V.D.? Pa upravno današnja vlast!“, izjavio je Nikola Nešić, narodni poslanik iz stranke Zajedno. On je rekao i da zapošljavanje preko stranke na nesigurnim ugovorima dovodi do straha od potencijalnog gubitka posla. „Današnji izuzetno loš status radnika u Srbiji predstavlja jedan od osnovnih alata vlasti za proizvodnju straha ali i njegovo održavanje u društvu“, rekao je Nešić. „Ova tema bi trebala da bude iznad političkih ideologija i razlika. Ovo je odbrana osnovnih radničkih prava ali i ljudskih sloboda!“, dodao je Nešić Molimo sve građane koji se osećaju ugroženo, da nam se jave da zajedno izađemo iz pozicije straha, brutalnog kršenja dostojanstva i da nam ugroženi radnici i radnice pomognu da i druge ljude oslobodimo!
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je u poslednjim izjavama najavio mogućnost raspisivanja izbora čime je pokazao da je i te kako uplašen pritiska koji stvaraju građani i opozicija. „Vučić je sateran u ćošak! Građani su pokazali da zajedno možemo da izvršimo pritisak na vlast i da se izborimo za sigurnije i bolje društvo za sve nas“, rekao je Nebojša Zelenović narodni poslanik i kopredsednik stranke Zajedno. On je dodao da je ovo samo prvi korak i da se tu nećemo zasutaviti. „Predstavnici vlasti, oni kerberi sa slike u tvitu premijerke Ane Brnabić, stvaraju takvu atmosferu u društvu da ljudi nemaju drugo rešenje nego da traže potpunu promenu paradigme sistema koji stvara nasilje i nasilnički vlada“, izjavio je Zelenović. „Vučić najavljuje raspisivanje izbora ne zato što on to želi nego zato što su mu građani u masovnim protestima pokazali da im je dosta njegovog nasilja i laži koje predugo trpe. Međutim, to nije dovoljno, zahtevi su jasni – tražimo smene u REM-u i na RTS-u i ukidanje Pinka i Hepija pošto su mediji koje on kontroliše i preko kojih seje mržnju, nasilje i podele u društvu. Dosta smo iz javnih budžeta plaćali to zlo koje nas truje i koje uništava mogućnost stvaranja demokratskog društva“, poručuje Zelenović. U petak svi treba ponovo da dođu u Beograd pred Narodnu skupštinu. Zajedno se možemo izboriti za veću sigurnost i bolji život. Sve mora da stane kako bismo konačno stali na put nasilnicima iz vlasti.
Građani su u još jednom masovnom protestu pokazali da više ne žele da trpe nasilje koje vlast servira već deset godina. Mirni protesti su pokazali da građani zajedničkim snagama mogu da se izbore za društvo bez nasilja, za društvo u kome se u školu ide po obrazovanje, u sud po pravdu, u bolnicu na izlečenje, u prodavnicu po jefitne namirnice i na posao po dobru platu – za dostojanstven život. „Želimo društvo gde ćemo na nacionalnim frekvencijama slušati pametne emisije a ne dobijati informacije kako izvršiti ubistvo! Sada smo ujedinjeni u ovoj borbi i želimo da što pre ovim nasilnicima vidimo leđa, a sada je jasno, ili ćemo to uraditi svi zajedno ili ćemo zajedno nestati, rekao je Nebojša Zelenović kopredsednik stranke Zajedno. „Mnogo ljudi nam se javlja po čitavoj Srbiji, našim odborima, ljudi žele da se ova agonija štetočinske vlasti što pre reši i spremni su da učestvuju u toj borbi što su i pokazali na jučerašnjem masovnom mirnom protestu u Beogradu“, dodao je on. Sednica Narodne skupštine je zakazana za četvrtak i petak i tada će se na osnovu zahteva građana koje su pred vlast izneli opozicioni narodni poslanici raspravljati i o smenama u REM-u, kao i ministra Bratislava Gašića i izveštaju Vlade o bezbednosnoj situaciji u zemlji nakon masovnih ubistava. „Rokovi su prošli, sada čekamo vlast da uradi ono što je zahtev ljudi koji žele siguran život za svoje porodice – da ukine generatore mržnje u javnom prostoru, REM, Pink, Hepi i naravno da ministri odgovorni nauče šta je odgovornost i podnesu ostavke. Sledeći veliki protest je zakazan za petak kada će cela Srbija ponovo reći da je protiv nasilja ove vlasti“, zaključio je Zelenović. Zajedno ćemo se izboriti za sigurnije društvo i bolji život za sve naše ljude, solidarnost će pobediti mržnju i podele.
Radnici Rudarskog basena “Kolubara” danas su pokušali da uđu u Narodnu skupštinu, međutim pristup im je bio onemogućen. Obezbeđenje im nije dozvolilo da uđu u Narodnu skupštinu, jer kako navode, “strahuju za bezbednost članova Vlade”. Narodni poslanik, dr Đorđe Miketić izašao je ispred Narodne skupštine kako bi razgovarao sa radnicima “Kolubare” i saslušao njihove zahteve. Stranka Zajedno smatra da EPS mora ostati u javnom vlasništvu jer samo tako može biti predvodnik i garant zelene energetske tranzicije Srbije na dobrobit svih građana. Podsetimo, u Lazarevcu je prošle nedelje održan protest upozorenja radnika Rudarskog basena “Kolubara” koji su tada istakli da su nezadovoljni zbog promene pravne forme Elektroprivrede Srbije (EPS) iz javnog preduzeća u akcionarsko društvo. Organizator protesta rekao je tada da radnici traže od Vlade Srbije da poništi odluku o transformaciji EPS-a u akcionarsko društvo, inače će preduzeti radikalnije mere za ispunjenje tog zahteva. Kako je istaknuto, zaposleni žele da odbrane EPS od stranog kapitala i svega što sleduje nakon planirane privatizacije.
Narodni poslanik iz stranke Zajedno Nikola Nešić je na današnjem zasedanju Narodne skupštine govorio o Predlogu Zakona o elektronskim komunikacijama na koji je podneo 18 amandmana. Nešić je u svom obraćanju istakao predlog ukidanja Regulatornog telo za elektronske medije (REM), odnosno njegovo pripajanje Regulatornom telu za elektronske komunikacije, poštanske usluge i elektronske medije koje bi bilo formirano. „REM ne sprovodi svoje obaveze na koje je obavezan zakonom, odnosno ne reaguju na dešavanja na emitovanonom sadržaju – nasilje, diskriminacija, politička zloupotreba, zloupotreba položaja prilikom dodele nacionalne frekvencije itd“, rekao je narodni poslanik iz stranke Zajedno Nikola Nešić na početku svog obraćanja. Funkcije REM-a bi preuzelo telo čije je formiranje predložio – Regulatorno telo za elektronske komunikacije, poštanske usluge i elektronske medije – koje objedinjuje nadležnosti postojećih regulatora RATEL-a i REM-a. „Ovo telo bi predstavljalo nacionalno regulatorno telo koje bi pored elektronskih komunikacija i poštanskih usluga obuhvatalo i elektronske medije. Na ovaj način bi se uštedeo i novac u budžetu koji se sada izdvaja za finansiranje ova dva Regulatorna tela i time bi REM prestao da postoji“, rekao je Nešić. On je dodao da je predlog stranke Zajedno motivisan željom da se dinamična oblast informaciono-komunikacionih usluga uredi kvalitetnije i primereno duhu vremena, s ciljem efikasnije regulacije i smanjenja budžetskih izdvajanja. Ovo je i pojasnio na primeru savremenih komunikacija: „Takozvana tehnološka konvergencija dovela je do toga da se sve poruke danas prenose jednom mrežom – internetom – i da se prikazuju na jednom uređaju – mobilnom telefonu. Kako danas razgovaramo sa rodbinom u inostranstvu? Da li preko međunarodnih skupih poziva ili preko mobilnih aplikacija? Da li sve više građana gleda filmove preko televizije ili preko namenskih striming platformi i mobilnih telefona?“, pojasnio je Nešić. „U postojećem okruženju, gube se tradicionalne granice između autora ili kreatora sadržaja, distributera (tj. operatora mreže) i korisnika ili konzumenta sadržaja. Danas svako ko ima mobilni telefon s kamerom i pristupom internetu može biti kreator komercijalnog medijskog sadržaja“, smatra narodni poslanik. Kao još jedan za ukidanje REM-a i stvaranje novog regulatornog tela Nešić je pomenuo i zakonsku mogućnost u Srbiji koja distributerima interneta omogućava da budu i proizvođači medijskog sadržaja što je dovelo do stvaranja novih modela kontrole sadržaja od strane vlasti – tako bi stvaranje šireg regulatora doprinela i poboljšanju mogućnosti kontrole sprovođenja javnog interesa u medijima. Primera stvaranja širih regulatornih tela koje obuhvataju više oblasti ima u mnogim zemljama, a Nešić je pomenuo primere Austrije, Irske, Ujedinjenog Kraljevstva, Mađarske i Slovenije, zemalja od kojih neke već 20 godina imaju ovakve regulatore. Nikola Nešić je izložio i finansijke razloge za stvaranje novog tela koje bi omogućilo budžetske uštede. „Prema finansijskom planu REM-a za ovu godinu, iz budžeta se za njegovo finansiranje izdvajaju tri i po miliona evra. Imamo li valjano obrazloženje zašto bismo nonšalantno trošili toliki novac budžetskih obveznika, pogotovo imajući u vidu da bogatija društva nastoje da na ovome uštede? Što se tiče efikasnosti, REM ovakav kakav je teško da bi mogao biti neefikasniji, pa je svaka smislena promena samo korak napred“, zaključio je Nešić.
Skupština Srbije danas je započela drugu sednicu Prvog redovnog zasedanja na kojoj prisustvuju i ministri Vlade Srbije. Narodna poslanica stranke Zajedno, dr Jelena Kalajdžić govorila je o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju istakavši da na osnovu narativa vladajuće stranke stiče se utisak da u poljiprivredi teče “med i mleko”, a situacija je zapravo alarmantna. Stočarstvo se gasi a mlekarstvo ne postoji. Na samom početku dr Jelena Kalajdžić upitala je da li država uopšte želi da se ozbiljno bavi razvojem poljoprivrede i ruralnim razvojem u Srbiji? “Smatram da u poljoprivredi najveći problem nisu eAgrar i krava dojilja, već da u poljoprivredi ima daleko većih problema o kojima treba da se diskutuje”, rekla je Kalajdžić i navela neke od ključnih problema. “Ne treba da se dele kuće, već da se obezbede uslovi na selima da ljudi dođu i da žele da žive u tim kućama koje su im dodeljene. Treba obezbediti uslove ljudima da žele da se vrate na selo. Ispada da Ministarstvo daje pare al narod neće da ih uzme. Ne ide to tako.” Kada je u pitanju poljoprivreda, Kalajdžić je objasnila da tu situacija nije ništa bolja nego kad su u pitanju sela i da mere koje Ministarstvo sada usvaja kasno stižu. “Mi smo insistirali na javnom slušanju još prošle godine kada su usledili problemi kada su mlekari prosipali svoje mleko. Slušanje koje je održano tek prošle nedelje, trajalo je 6 sati i nijedan pozitivan komentar nije bio kada je u pitanju poljoprivreda”, rekla je Kalajdžić i ukazala na starosnu strukturu poljoprivrednika Srbije gde je prosek 63 godine. “Iz ovih podataka nameće se zaključak da se nama poljoprivreda gasi jer nema ko više da sprovodi mere koje se donose”, zaključuje Kalajdžić. “Što se mleka tiče, naši domaći proizvođaći prosipaju mleko. U septembru, oktobru smo uvezli duplo više mleka nego što smo prethodnih meseci, a prelevmani su došli tek u februaru. Šest meseci je trebalo da prođe da ustanovimo da imamo problem sa mlekom”, kaže Kalajdžić i dodaje: “Uvozimo crni luk koji je čak 190 dinara. Uvozimo beli luk, uvozimo pasulj, uvozimo krompir, uvozimo ćurke iz Danske, mleko iz Poljske. Je l’ Srbija spala na to da uvozi hranu? Srbija koja je bila izvoznik hrane, koja ima ogroman potencijal da izvozi hranu?” “Stranka Zajedno zahteva veće podsticaje po hektaru za poljoprivrednike jer smatramo da podsticaji mogu biti 200 ili 300 evra po hektaru i gorivo bez akciza i pdv-a, odmah.” zaključila je Kalajdžić. Video:
Javno slušanje Odbora za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu na temu “Predlog Zakona o izmenama i dopunama Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju zakazano je za četvrtak 07. aprila 2023. godine u Narodnoj skupštini sa početkom u 11.00 časova. Predlog Zakona o izmenama i dopunama Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju ima niz problematičnih stavki na koje je dr Jelena Kalajdžić ukazala nadležnom Ministarstvu u periodu kada su trajale konsultacije. Ovim Zakonom predviđeno je uvođenje eAgrara, pri čemu pravo na podsticaje neće imati poljoprivredna gazdinstva koja ne pređu na ovu platformu. Stranka Zajedno je saglasna da je uvođenje eAgrara dobra stvar i da je potrebno u budućnosti modernizovati i olakšati našim poljoprivrednicima da dodju na brži način do subvencija, ali da je veoma kratak period za ovako veliki poduhvat. Brojni poljoprivrednici žive u veoma nerazvijenijim područjima, nemaju internet ili su to stariji ljudi koji trenutno nemaju mogućnosti da se prijave na eAgrar. Usvajanjem ovog Prodloga zakona, poljoprivredno gazdinstvo koje se ne prijavi na eAgrar neće imati pravo na subvencije i podsticaje. Zbog toga je dr Jelena Kalajdžić sugerisala da je potrebno uvesti prelazni period od godinu dana, kako bi svi mogli da pređu na eAgrar i da se otklone problemi koji se sreću na terenu, a povezani su sa ovom platformom. Naravno, ta sugestija nije prihvaćena, a kao posledica toga su redovi poljoprivrednika ispred stručnih službi, kašnjenje njihovih radova u polju. “Nismo prva država koja radi na uvođenju e Agrara, ali svakako smo država koja ima najkraći rok za prelazak na isti. Volela bih da mi neko objasni zbog čega se toliko žuri sa sprovođenjem eAgrara, pa čak i ako se vidi da proces uvođenja ne ide tako jednostavno kao što se na početku mislilo da će ići. Trenutno imamo zamenu teza i umesto da su poljorpivrednici u fokusu, a da je eAgrar nešto što će im pomoći i olakšati, u ovom momentu je najbitniji eAgrar, dok su poljoprivrednici u drugom planu”, istakla je Kalajdžić. Pored sugestija upućenih za eAgrar, uputili smo i sugestiju da se u ovom predlogu Zakona izostave podsticaji koji su vezani za nepoljoprivredne aktivnosti kao što su stari zanati ili ruralni turizam. Stranka Zajedno smatra da su to veoma bitne stvari za razvoj sela, ali isto tako da postoji i Ministarstvo za brigu o selu koje bi bilo kompetentnije da se bavi ovakvim stvarima. Još jedan od predloga koje je stranka Zajedno iznela jeste taj da se u nov predlog Zakona navedu i obaveze Ministarstva, a ne samo obaveze korisnika, odnosno da se tačno precizira za koliko dana najkasnije poljoprivrednici mogu očekivati sredstva za subvencije, odnosno podsticaje na koja su ostvarili pravo, kako bi mogli da planiraju sledeće korake u njihovom radu. Dr Jelena Kalajdžić predložila je da se izbriše stav koji određuje da pravo na premiju za mleko imaju samo oni koji imaju preko 3000 litara kravljeg mleka po kvartalu ili 1500 litara mleka u nerazvijenim područjima, što je prihvaćeno. Takođe, upućene su i brojne sugestije vezane za povećanje podsticaja po hektaru, po grlu stoke, povećanje premije za mleko, što takođe nije usvojeno. Stranka Zajedno smatra da ovakav Zakon o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju nije dobar, da je potrebno da uraditi nov Zakon koji će biti dosta složeniji i detaljniji nego što je ovaj. Naša poljoprivreda trenutno je bazirana na Uredbama što zasigurno nije dobro ukoliko težimo snažnoj i razvijenoj poljoprivredi. “Srpska poljoprivreda je godinama unazad u stanju hronične iscrpljenosti, i kao takva je nepovoljna za moderan agrarni, ruralni i ukupni društveni razvoj kao i za sve oštriju konkurenciju na tržištu. Zbog toga su potrebne sistemske promene koje su moguće jedino uz pomoć države koja bi se ogledala u velikom ulaganju u srpski agrar u narednim godinama. Poljoprivreda je veoma važna grana privrede, a hrana je sve skuplja i ima je manje”, zaključuje Kalajdžić.
Skandalozno je da je predsednik Narodne skupštine, ujedno i predsednik Odbora za prava deteta odbio da sazove sednicu odbora koju je na našu inicijativu potpisalo 13 članova odbora iz redova opozcije. Da li je moguće da će i u ovom slučaju Orlić staviti politički interes iznad borbe za prava zlostavljanje osmogodišnje devojčice o koju se ogrešio Centar za socijalni rad. Želeli smo da se utvrdi ko je tačno načinio propust u ovom slučaju jer ne želimo da se pomirimo sa činjenicom da u našoj zemlji postoji mogućnost da deca žive zarobljena bez ikakve kontrole i sankcija za odogovrne. Takođe, želeli smo da u razogovoru sa ministarstvom i zaposlenima u nadležnim službama napravimo akcioni plan, kako da se ovakav monstruozan slučaj više nikada ne ponovi u našoj zemlji. Šokirani smo do koje mere stranačka pripadnost može biti važnija od zdravlja i brige o deci. Vladimir Orlić se kandiduje da crnim slovima bude upisan u istoriji srpskog parlamentarizma ali i humanizma.