Kako javljaju mediji Upravni sud je doneo presudu kojom se poništava odluka Senata Univerziteta u Beogradu o poništavanju diplome doktora nauka ministru finansija Siniši Malom. Kopredsednik stranke Zajedno, Nebojša Zelenović smatra da bi se Mali našao pred sudom iz drugih razloga da institucije mogu slobodno da rade svoj posao. „Ministar finansija jedne države svoj doktorat brani na sudu! Da ovo nije tužno bilo bi smešno, ali nažalost štetočinska vlast SNS-a nas je već navikla da ne očekujemo ništa ozbiljnije od njih“, rekao je Zelenović. On je dodao i da su svi oni koji su pošteno studirali svoje diplome branili pred kolegama i profesorima na fakultetima: „Ipak Siniša Mali je deo vlasti koja je odavno od građana otela sve institucije pa tako sada sud određuje rektoratu univerziteta koji je doktorat plagiran, a koji nije“. „Da institucije mogu slobodno da rade, Siniša Mali bi se našao pred sudom iz drugih razloga – odgovarao bi na pitanja o svim onim sumnjivim stanovima, o rušenju u Savamali ili o raznim sumnjivim i skupim kreditima i ugovorima i dogovorima koje sklapa u ime naše države“, izjavio je Zelenović.
Na današnjoj sednici Odbora za finansije, kopredsednik stranke Zajedno, Nebojša Zelenović istakao je da neće podržati predloge za nova zaduženja Republike Srbije. Kako je u svom obraćanju na sednici Odbora obrazložio, zaduženje će biti 529 miliona evra i zatražio odgovor na pitanje kolika su zaduženja Republike Srbije nakon svake sednice Odbora. “Ovo je 17. sednica Odbora. Ja molim službu, ako je ikako moguće, da nam kaže koliko smo se posle svake sednice Odbora zadužili i da imamo uvid u to koliko smo se po sednici do sada zaduživali. Sednice služe tome da čujemo za šta ćemo novo da se zadužimo jer nam je Vlada po hitnom postupku poslala predlog, a mi isto tako, hitno, predlog moramo usvojiti”, rekao je Zelenović. Zelenović je dodao da se zadužujemo sa kreditom od 5,25% što ide u prilog činjenici da ni kredit nije zapravo povoljan. “Mi sad kupujemo i plaćamo ruski gas, a možda bi da smo imali drugačije odnose i postavljenu spoljnu politiku dobili i neki drugi gas po povoljnijoj ceni. Ta opcija uopšte nije razmatrana, ali se ovde prikaže da smo mi malo i za Evropu tako što uzimamo kredite od evropskih banaka. Kada država treba da kaže da je za EU onda evropski put izgleda tako što uzimamo skup kredit od Evropske banke”, istakao je Zelenović i dodao: “Sve ovo zavisi od toga kakvu vi poziciju zauzimate i u međuanrodnoj politici. Ovako u EU nećemo stići jer ćemo na tom putu verovatno bankrotirati”. Zelenović je u svom obraćanju na sednici Odbora za finansije istakao da nije jasno zašto Srbija uzima kredit od 40 miliona evra za razvoj infrastrukture u dualnom obrazovanju. “Šta tačno košta 40 miliona evra? Novac je namenjen za 12 regionalnih centara, a ne o 112 u kojima će verovatno ljudi bliski vladajućoj stranci da se zaposle, a da zatim oni objašnjavaju kako treba da izgleda dualno obrazovanje. Za dualno obrazovanje treba ugovor između firme i škole da deca idu na praksu i tamo nauče posao, a nakon završene prakse dobiju mogućnost da se u toj firmi i zaposle”, rekao je Zelenović i dodao: “Šta košta 176 miliona evra? Jačanje kapaciteta lokalnih samouprava na razvijanju svesti, znači plaćate 176 miliona evra da se razvije svest u lokalnim samoupravama o tome da se dešavaju klimatske promene? Vidite koja je temperatura danas, a koja je bila u februaru i sad ćete da jačate svest za 176 miliona evra?”. “Treća stvar, projektno upravljanje i podizanje svesti. Mi treba nekoga da platimo da kaže da treba da se sadi više drveća, da treba da se pokupi smeće, da se urade prečićači otpadnih voda. Polovina lokalnih samoupravi u Srbiji i dalje ne iznosi smeće sa svoje teritorije. Koliko vlasti treba da se promeni da počne da se iznosi smeće? I za to treba da angažujemo Francusku razvojnu agenciju i da im platimo milion evra da oni nauče nas da iznosimo smeće?”, rekao je Zelenović i zaključio: “Kad imate pokupljeno smeće, prečišćenu vodu, infrastrukturu vodovodnu i kanalizacionu onda dobijete kompanije koje dolaze bez subvencija. Ovakav nesvestan sistem je mnogo skup, 176 miliona evra skup”.
Na sastanaku odbora srpskog parlamenta za spoljnu politiku sa predsednikom odbora za spoljnu politiku Nemačkog Bundestaga, Mihaila Rota, Đorđe Miketić je zatražio podršku za što skorije priključenje Srbije u EU. “Vučić nije proevropski političar, a Vlada Srbije samo simulira proces pridruženja, godinama. Od kada je SNS došao na vlast, Srbija je zaglavila na ovom putu i od te 2012 – do danas podrška pridruživanju EU, pala sa 54% na 36% za 10 godina i to nije slučajno”, izjavio je Đorđe Miketić i dodao: “Zato stranka Zajedno želi da sa našim partnerima u EU iskoristiti ovaj momentum i vratiti fokus na brži priključak Srbije, kao i na čitav Zapadni Balkan i napraviti snažan zamah ka što hitnijem pridruživanju EU. Tražimo jasan signal iz EU da su Srbiji vrata otvorena. Želimo da ubrzamo naše reforme i istaknemo slobodarske vrednosti koje smo oduvek delili sa drugim narodima Evrope”.
Danas je održan sastanak sa predstavnicima “Udruženja zaštitnik preduzetnika i privrednika Srbije” čiju je inicijativu “Ne zatvaraj” podržao poslanički kulub Moramo -Zajedno. Razgovarali smo o problemima sa kojima se domaći privrednici suočavaju. Jedan od problema je i zatvaranje malih biznisa zbog malih administrativno-tehničkih propusta u radu, a što posledično ima katastrofalan uticaj na celokupnu privredu, budžet naše zemlje, kao i na zapošjavanje. Razgovaralo se i o problemima poljoprivrednika. Kako bi se položaji privrednika, ali i poljoprivrednika popravili potrebno je izmeniti i set poreskih zakona, a na čemu ćemo raditi u narednom periodu.
Nakon smrtonosnog iskakanja voza punog amonijaka u Pirotu i još nekolikolicine železničkih nesreća i prevrtanja koje su se desile u Srbiji u proketlih par nedelja, vreme je da ministar Vesić hitno zabrani prevoz opasnih materija kroz Vračarski tunel, ističe narodni poslanik dr Đorđe Miketić i dodaje da ministar mora da shvati da je ovo poslednja opomena i da hitno treba sprečiti tempiranu katastrofu koja preti Beogradu. Svake noći ispod Beograda prolaze kompozicije sa najrazličitijim opasnim, ali i eksplozivnim materijama. Najčešće su to naftni derivati, tečni naftni gas, sumporna, sirćetna i azotna kiselina, veštačka đubriva i amonijak. Ukoliko bi se opasni (otrovni, zapaljivi, eksplozivni) teret izlio u tunelu, ne postoji mogućnost intervencije vatrogasno-spasilačke brigade, a zbog uzanog prostora tunela i velike naseljenosti – posledice bi bile užasavajuće. Zapisnik o inspekcijskom nadzoru iz maja 2018. kaže da vatrogasno spasilačke brigade Beograd nema mogućnosti za intervenciju ukoliko dođe do požara ili izlivanja opasnih materija. Spasilačke ekipe nemaju potrebnu opremu – boce sa kiseonikom za gašenje požara više od nekoliko minuta, nemaju specijalno šinsko vozilo za gašenje požara, niti mogu da priđu vatrogasnim kolima ka stanicama “Pančevački most” i “Karađorđev park”. Zbog neplanskog razvoja železnice, rekonstrukcije pruga koje se ne koriste i ukidanja delova pruge iako most preko Dunava i dalje nije završen, svu odgovornost za ovakvu tempiranu bombu snosi SNS. Ovo je potencijalna katastrofa koja bi imala nesagledive posledice i smrtne ishode, a koju današnji ministar Vesić rešava po pitanju: Valjda neće. Stoga, hitno zabraniti prevoz opsanih materija dok se most preko Ade Huje ne završi, a do tada opasne materije prevoziti drumskim ili rečnim saobraćajem. Ovo jeste skuplje za prevoznike, ali mi verujemo da životi ljudi nemaju cenu.
Izjava američkog amabasadora u Beogradu da Rio Tinto nije samo običan rudarski projekat izazvala je brojne reakcije, s obzirom da je Vlada, na čelu sa premijerkom Anom Brnabić, stopirala projekat „Rio Tinto“ 20. januara 2022. godine. Podsećamo da su građani na najvećim ekološkim protestima u Srbiji rekli šta misle o ovom opasnom projektu. Da je ovo loš projekat potvrdili su i brojni stručnjaci, kao i Srpska akademija nauka i umetnosti. Građanima Srbije nisu potrebni Rio Tinto i zagađenje već čiste vode Jadra i Mačve. Voda je već sada izuzeto vredan resurs, a usled klimatskih promena njena vrednost i potreba za njom će biti sve veće. Ispod Mačve se nalazi podzemno jezero pijaće vode najvišeg kvaliteta, kojom bi uz realizaciju projekta regionalnog vodovoda mogli da se snabdevaju i veliki vojvođanski gradovi koji već nemaju pijaću vodu ili će polako ostajati bez nje kao što su Zrenjanin i Novi Sad. O svim prirodnim resursima naše zemlje i njihovom održavanju i unapređenju odlučivaće isključivo građani Srbije, a ne Aleksandar Vučić i private kompanije.
Tokom prethodnih dana na sednicama Narodne skupštine, članovi opozicije pozvali su sve hrabre ljude da dođu na skup koji se održava 2. marta ispred Vlade Srbije, u znak podrške tužiteljkama Jasmini Paunović i Bojani Savović. Među članovima opozicije koji su pozvali na protest je i narodna poslanica stranke Zajedno, Danijela Nestorović. Danijela Nestorović istakla je da protest organizuju advokati. Budući da je i sama po zanimanju advokat kaže da iako su tužioci i advokati često rivali (po prirodi postupka), ovaj put su na istoj strani. Na strani istine, pravde, slobode mišljenja. Vladavina prava je prioritet! Niko, pogotovo ne predsednik Republike, ne sme stati u političku odbranu rada Višeg javnog tužioca Nenada Stefanovića. Kako i sama smatra, njegova je moralna odluka da podnese ostavku! Državno veće tužilaca mora da odreaguje. Republički javni tužilac je do sada morala da se oglasi! Pozvani ste svi. Ćutite? Građani Srbije sutra polažu test iz vladavine prava! Dajte podršku tužiteljkama! Stanite u odbranu prava i pravde!
Kopredsednica stranke Zajedno, Biljana Stojković podržala je grupu studenata Arhitektonskog fakulteta u Beogradu koji su počeli blokadu fakulteta, jer je, kako prenose mediji, na sednici Saveta Fakulteta doneta odluka o povećanju školarine. Znanje nije roba. Studiranje ne sme biti prilika za profit države, fakulteta ili pojedinaca. Odgovorno društvo razume da je ulaganje u znanje svojih građana ulaganje u sopstvenu budućnost. U situaciji u kojoj siromaštvo onemogućava mnogima da školuju svoju decu i na taj način se produbljuje socijalni jaz između društvenih slojeva, dužnost građana je da podrže svoje studente. Teško finansijsko stanje ne sme biti još teže za ljude koji žele da postanu edukovani i svesni članovi našeg društva. Podrška studentima.
Hoće li ovo društvo u EU, da li ova vlast zaista želi da tamo stigne i ako želi hajde i to da iskaže konretno, a ne samo prividima institucionalne borbe i scenografijama kojima se samo pretvaramo da bismo nešto hteli, a ne zapravo. Put u EU je put u svet slobode, vladavine prava, slobode medija, demokratije, možda baš zbog toga vi iz vlasti ne želite da tamo stignemo. Mi u stranci Zajedno smo se i okupili jer tamo želimo da stignemo i imamo konkretne predloge. Da biste otišli u EU morate da napravite kvalitetne dogovore sa svojim komšijama u regionu i da rešite suštinski problem koji muči ovo društvo, a to je odnos Beograda i Prištine, a mi smo kao stranka zauzeli potpuno jasan stav i dali svoj predlog: Tražimo široku autonomiju za Zajednicu srpksih opština jer smatramo da takva zajednica pod pokroviteljstvom EU može da dovede do toga da se uspostavi široka automonija za naše građane na KiM po ugledu na savremene evropske prakse. Tražimo demilitarizaciju Kosova jer ne želimo sukobe i trku u naoružanju u regionu. Da li će to što ćemo mi kupovati ofanzivne dronove nadjačati NATO ili ćemo da napravimo dobre dogovre u regionu i EU? Tražimo da KiM ne može da se ujedini sa Albanijom bez saglasnosti ZSO i Srbije. Tražimo najviši stepen zaštite i autonomije srpskih crkava i spomenika na KiM. Tražimo da se zaštiti državna i privatna imovina građana Srbije na KiM. Ako kroz te razgovore dobijemo perspekrivu za punopravno članstvo u EU, mi verujemo da se menja pozicija Beograda kada je reč o članstvu Kosova u međunarodnim organizacijama. Verujemo da je to jedna poštena ponuda o kojoj vredi razgovarati. Ovaj naš plan iznosim već mesecima na svim plenumima, odborima i u medijima, a vlast ćuti. Nemamo s kim da razgovaramo, nemamo prostor za debatu i nismo čuli drugu ponudu, stoga čekamo da vidimo šta su ideje drugih poslaničkih grupa na temu mira na Balkanu kako bismo mogli svi zajedno da razgovaramo. Hajde gospodo da razgovaramo, curi nam vreme, a mi ne rešavamo ozbiljna bezbednosna pitanja. Prolazi nam vreme, vreme ne radi za Srbiju. Pred našom državom i vama na vlasti nalaze se dve ogromne planine koje treba da pređemo zajedno. Prva planina predstavlja 2/3 građana EU koja u ovom trenutku ne želi proširenje jer su u strahu od pristupa novih država u kojima i dalje tinjaju višedecenijski sukobi, a mi iz stranke Zajedno nudmo rešenje za to. Kada Zapadni Balkan reši bezbednosne i ekonomske izazove, postaje region čiji će ulazak građani EU na referendumima o pristupanju Srbije podržati. Zato predlažemo da se naprave dogovori za trajni mir u regionu, zajedničko ekonomsko tržište, da se posluje, putuje, radi i stiče bez granica. Druga velika planina je kako da se uključimo u sistem kolektivne bezbednosti, a da ne uđemo u NATO, zato smo predložili da Srbija na međunarodnoj konferenciji o Zapadnom Balkanu potpiše bilateralne mirovne i bezbednosne sporazume sa državama iz regiona Severnom Makedonijom, BiH, Crnom Gorom.. Rešavanje problema na parče je samo primirje, a ne trajni mir, zato predlažem da konačno rešimo pitanje mira i prosperiteta na čitavom Zapadnom Balkanu. Predlažem da razgovaramo o predlogu. Možda vi nudite neki bolji, ali ja ga još uvek nisam čuo. Na ovoj međunarodnu konferenciji treba da se naprave ključni dogovori za Zapadni Balkan u kojima svi mogu nešto dobiti, a niko nije na gubitku. Ovim tempom nama će biti potrebno 40 godina da stignemo u EU, a BiH 80, ceo životni vek. Dokle da čekamo, koliko još vremena možemo da izgubimo? Važno je praviti dogovore sa našim komšijama, sa partnerima, sa zemljama Kvinte i sa EU. Svaki dogovor postignut sa njima, ako je moguće postići, za nas je prihvatljiv jer to znači da smo se dogovorili o celom paketu i trajnom miru. Kada sam na prošloj sednici o svemu ovome pitao predsednika, on mi nije dao odgovor. Ovo je naš predlog, ali hajde da čujemo vaše predloge, dajte ih na sto pa da razovaramo, jer tome ova Skupština i služi.
Povodom Nacrta zakona o unutrašnjim poslovima, narodna poslanica Zajedno Danijela Nestorović i kopredsednica stranke Zajedno prof. Biljana Stojković iznele su svoje primedbe i sugestije, koje se odnose na Nacrt zakona kao celinu ili na njegov deo. Pozivamo i građane da iznesu svoje primedbe i sugestije na: javnarasprava.zoup@mup.gov.rs Podsećamo i da će se javne rasprave održati u sledećim gradovima: Novi Sad, 21.12.2022. godine od 10 do 14 časova u prostorijama Privredne komore Srbije, ulica Narodnog fronta 10; Niš, 23.12.2022. godine od 10 do 14 časova u prostorijama Privredne komore Srbije, ulica Dobrička 2; Beograd, 27.12.2022. godine od 10 do 14 časova u prostorijama Privredne komore Srbije, ulica Resavska 13-15. Primedbe se odnose na nacrt Zakona u celini, ali i na njegove posebne članove. Primedbe se odnose na vreme kada se predlaže javna rasprava o nacrtu ovako važnog Zakona. Naime, radi se o prednovogodišnjim i božićnim praznicima, kada je pažnja javnosti smanjena. Potreba da se po hitnom postupku organizuje javna rasprava u kartkim rokovima, te neadekvatna javna rasprava o ovako važnom Zakonu je mimo svih preporuka Evropske komisije, odnosno nije u skladu sa obavezama koje je Vlada RS preuzela u okviru pristupnih pregovora sa EU. Nacrt Zakona o unutrašnjim poslovima uređuje oblast koja je od suštinske važnosti za vladavinu prava i poštovanje ljudskih prava zagarantovanih Ustavom RS, kao i evropskim propisima, pre svega Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima, te je preduslov za reforme planirane u poglavlju 23 i 24 u pristupnim pregovorima EU. Posebno je izdvojen problem nejasne i neprecizne formulacije većine predloženih zakonskih rešenja, koje ostavljaju prostor za proizvoljno tumačenje i zloupotrebu sile, a na štetu građana Srbije. Preširoko su postavljena ovlašćenja policijskih službenika i samog Ministra unutrašnjih poslova, što predstavlja eksplicitnu tendenciju režima da ugrozi demokratiju, ljudska prava garantovana Ustavom RS, kao i da Srbiju transformiše u neslobodnu, policijsku državu u kojoj postoji pretnja da se kritička misao i delovanja građana preduprede mehanizmima sile. Posebno izdvojen u okviru zakonskog tumačenja je definicija termina – OTPOR – svako suprostavljanje zakonitoj primeni policijskih ovlašćenja, mera i radnji koje se može vršiti oglušivanjem o naređenje ili zauzimanjem klečećeg, sedećeg, ležećeg ili sličnog položaja (u daljem delu teksta: pasivni otpor) ili zaklanjanjem ili držanjem za lice ili predmet, otimanjem, stavljanjem u izgled da će se lice napasti ili preduzimanjem slične radnje ( u danjem delu teksta: aktivni otpor). I u postojećem Zakonu o policiji postoji ovakva definicija otpora u čl.110 koji nosi podnaslov – fizička snaga – i koji predviđa kada policijski službenik može upotrebiti fizičku snagu radi odbijanja napada, savlađivanje otpora ili sprečavanja samopovrđivanja lica. U novom nacrtu zakona u slučaju otpora, policijski službenik ima mogućnost da primeni sva policijska ovlašćenja, koja su posebno nabrojana u čl. 56 Nacrta zakona o unutrašnji poslovima, a način primene ovih ovlašćenja propisuje Ministar?! Čitav Zakon opredeljen je ka davanju veoma velikih ovlašćenja policijskim službenicima i ministru kroz veoma loše definisane odredbe i mogućnosti za različita i široka tumačenja, a za koja se može sumnjati da će biti primenjena protiv interesa građana i sa ciljem da se ili preduprede ili kažnjavaju aktivnosti slobodnomislećih građana angažovanih u borbi za svoja prava i pravo na zdravu životnu sredinu. Procenu ispunjenosti uslova za primenu policijskih ovlašćenja vrši sam policijski službenik gde mora da vodi računa efikasnosti i adekvatnosti. Način sprovođenja kontrole je problematičan u ovom slučaju Ovaj zakon je pre svega trebalo da uredi unutrašnju organizaciju Ministarstva unutrašnji poslova a ne da se bavi posebnim ovlašćenjima ministra i da pojedine odredbe zakona o krivičnom postupku i Zakona o prekršajima primenjuje na ovu materiju. Oblast krivičnog i prekršajnog zakonodavstva su zasebne pravne materije koje su regulisane posebnim, važećim zakonima. Broj člana u Nacrtu zakona i vaš predlog za izmenu Čl. 2 st.1 tač.6 definicije – predlog (potpuno brisanje) Čl. 12 – obrada i zaštita podataka – predlog: preciznije definisanje upotrebe podataka i potpuno izbacivanje iz upotrebe programa za prepoznavanje lica. Čl.13 – posebno ovlašćenje ministra – predlog: izveštaji koje zahteva Ministar u vezi sa radom Policije i organizacione jedinice Ministarstva – dostaviti pored Vlade i Narodnoj skupštini odmah nakon prijema. Čl.18 – saradnja sa građanima koji pružaju pomoć Ministarstvu – predlog: ukidanje posebnih povlastica ovim kategorijama građana. Čl. 23 – znak i obeležja – predlog 1: preciznije definisanje izgleda policijske legitimacije i konkretni izgled iste (ime, prezime, broj legitimacije, istaknut na vidnom mestu); Predlog 2: policijski službenik MORA imati jasno istaknuta obeležja prilikom svake akcije koju sprovodi, kako bi građani mogli da identifikuju policijskog službenika koji prekrši svoja ovlašćenja. Čl. 44 – sistem za obradu podataka – predlog: potpuno brisanje ovog člana. Čl. 91 st.1 – ulazak u tuđi stan i druge prostorije koji glasi: „ovlašćeno službeno lice moće i bez nardbe suda da uđe u tuđi stan i druge prostorije“ … predlog – BRISANjE Čl.160 st.1 u vezi st.2 tač. 3 Pomoćna policija – BRISANjE („druga lica koja ispunjavaju uslove za zasnivanje radnog odnosa u Ministarstvu i koja su nezaposlena , starija od 18 i mlađa od 50 godina života…) Čl.160 st. 1 u vezi st.2 , stav 4. i stav 5. – POPTUNO BRISANjE Čl.172 st.1 – Ulazak u tuđi stan i druge prostorije – brisanje odredbe „i bez naloga suda“ i zameniti „samo uz nalog suda“. Obrazloženje upućenog predloga za izmenu Čl. 2 st.1 tač.6 definicije – predlog (potpuno brisanje) U navedenim definicijama sadržana je mogućnost da se policijskom represijom uguši svaki protest građana i spreči Ustavom garantovano pravo na okupljanje i izražavanje mišljenja. Čl. 12 – obrada i zaštita podataka – predlog: preciznije definisanje upotrebe podataka i potpuno izbacivanje iz upotrebe programa za prepoznavanje lica. Ovaj član Zakona i predlog za upotrebu programa za prepoznavanje lica već su osporavani od strane mnogih domaćih i međunarodnih stručnih tela u prethodnom nacrtu Zakona, te nije jasno zbog čega se, i pored jasnih kritika zbog narušavanja privatnosti i ostalih prava građana, ponovo našao u novom nacrtu Zakona. Čl.13 – posebno ovlašćenje ministra – predlog: izveštaji koje zahteva Ministar u vezi sa radom Policije i organizacione jedinice