Kalajdžić: Srpska poljoprivreda je godinama unazad u stanju hronične iscrpljenosti

Javno slušanje Odbora za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu na temu “Predlog Zakona o izmenama i dopunama Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju zakazano je za četvrtak 07. aprila 2023. godine u Narodnoj skupštini sa početkom u 11.00 časova. Predlog Zakona o izmenama i dopunama Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju ima niz problematičnih stavki na koje je dr Jelena Kalajdžić ukazala nadležnom Ministarstvu u periodu kada su trajale konsultacije. Ovim Zakonom predviđeno je uvođenje eAgrara, pri čemu pravo na podsticaje neće imati poljoprivredna gazdinstva koja ne pređu na ovu platformu. Stranka Zajedno je saglasna da je uvođenje eAgrara dobra stvar i da je potrebno u budućnosti modernizovati i olakšati našim poljoprivrednicima da dodju na brži način do subvencija, ali da je veoma kratak period za ovako veliki poduhvat. Brojni poljoprivrednici žive u veoma nerazvijenijim područjima, nemaju internet ili su to stariji ljudi koji trenutno nemaju mogućnosti da se prijave na eAgrar. Usvajanjem ovog Prodloga zakona, poljoprivredno gazdinstvo koje se ne prijavi na eAgrar neće imati pravo na subvencije i podsticaje. Zbog toga je dr Jelena Kalajdžić sugerisala da je potrebno uvesti prelazni period od godinu dana, kako bi svi mogli da pređu na eAgrar i da se otklone problemi koji se sreću na terenu, a povezani su sa ovom platformom. Naravno, ta sugestija nije prihvaćena, a kao posledica toga su redovi poljoprivrednika ispred stručnih službi, kašnjenje njihovih radova u polju. “Nismo prva država koja radi na uvođenju e Agrara, ali svakako smo država koja ima najkraći rok za prelazak na isti. Volela bih da mi neko objasni zbog čega se toliko žuri sa sprovođenjem eAgrara, pa čak i ako se vidi da proces uvođenja ne ide tako jednostavno kao što se na početku mislilo da će ići. Trenutno imamo zamenu teza i umesto da su poljorpivrednici u fokusu, a da je eAgrar nešto što će im pomoći i olakšati, u ovom momentu je najbitniji eAgrar, dok su poljoprivrednici u drugom planu”, istakla je Kalajdžić. Pored sugestija upućenih za eAgrar, uputili smo i sugestiju da se u ovom predlogu Zakona izostave podsticaji koji su vezani za nepoljoprivredne aktivnosti kao što su stari zanati ili ruralni turizam. Stranka Zajedno smatra da su to veoma bitne stvari za razvoj sela, ali isto tako da postoji i Ministarstvo za brigu o selu koje bi bilo kompetentnije da se bavi ovakvim stvarima. Još jedan od predloga koje je stranka Zajedno iznela jeste taj da se u nov predlog Zakona navedu i obaveze Ministarstva, a ne samo obaveze korisnika, odnosno da se tačno precizira za koliko dana najkasnije poljoprivrednici mogu očekivati sredstva za subvencije, odnosno podsticaje na koja su ostvarili pravo, kako bi mogli da planiraju sledeće korake u njihovom radu. Dr Jelena Kalajdžić predložila je da se izbriše stav koji određuje da pravo na premiju za mleko imaju samo oni koji imaju preko 3000 litara kravljeg mleka po kvartalu ili 1500 litara mleka u nerazvijenim područjima, što je prihvaćeno. Takođe, upućene su i brojne sugestije vezane za povećanje podsticaja po hektaru, po grlu stoke, povećanje premije za mleko, što takođe nije usvojeno. Stranka Zajedno smatra da ovakav Zakon o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju nije dobar, da je potrebno da uraditi nov Zakon koji će biti dosta složeniji i detaljniji nego što je ovaj. Naša poljoprivreda trenutno je bazirana na Uredbama što zasigurno nije dobro ukoliko težimo snažnoj i razvijenoj poljoprivredi. “Srpska poljoprivreda je godinama unazad u stanju hronične iscrpljenosti, i kao takva je nepovoljna za moderan agrarni, ruralni i ukupni društveni razvoj kao i za sve oštriju konkurenciju na tržištu. Zbog toga su potrebne sistemske promene koje su moguće jedino uz pomoć države koja bi se ogledala u velikom ulaganju u srpski agrar u narednim godinama. Poljoprivreda je veoma važna grana privrede, a hrana je sve skuplja i ima je manje”, zaključuje Kalajdžić.

Zajedno: Tražićemo izmenu Pravilnika o dodeli podsticaja u stočarstvu za kvalitetna priplodna grla

Stranka Zajedno će poslati dopis Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u kojem će tražiti da se izmeni Pravilnik o dodeli podsticaja u stočarstvu za kvalitetena priplodna grla tako da svi imaju pravo na podsticaje. Prema Pravilniuku o dodeli podsticaja u stočarstvu za kvalitetna priplodna grla stoji da pravo na ovu vrstu podsticaja imaju ona gazdinstva koja imaju tri ili više kvalitetnih priplodnih mlečnih krava, a najviše do 300. Kako nezvanično saznaje stranka Zajedno, predstavnici Ministarstva rekli su da u budućnosti nažalost neće biti rentabilna poljoprivredna gazdinstva koja imaju jednocifren broj krava. Podsećamo da prema Republičkom zavodu za statistiku, od ukupnog broja gazdinstava koji imaju priplodne mlečne krave, čak 59% ovih gazdinstava imaju jednu, ili dve, na koje, zbog ovog Pravilnika ne mogu da ostvare pravo na podsticaje po grlu. „Ono što Ministarstvo ne zna ili ne želi da prihvati jeste da više od 65% od ukupnog broja grla su krave koje se nalaze u stadu do 9 krava, koje će biti rasprodate ukoliko se zaista zauzme ovakav stav. Sa druge strane, čak 96% ukupnih poljoprivrednih gazdinstava koji se bave mlečnim govedarstvom ima do 9 muznih krava, što predstavlja veliki broj ljudi koji će svoja poljoprivredna gazdinstva ugasiti, i koji neće imati više ovakav izvor prihoda bilo da je to osnovni ili dopunski prihod“, rekla je dr Jelena Kalajdžić narodna poslanica iz stranke Zajedno. Ona smatra da je krajnji momenat da se ozbiljno pristupi rešavanju ovog problema tako što će se omogućiti podsticaji nevezano za broj grla, čime će se pomoći poljoprivrednicima i obezbediti cena mleka od koje bi stočari imali račun da ostave krave, a ne da ih rasprodaju kao što je to trenutno slučaj. „Ako želimo da nam opstanu stočarstvo i poljoprivreda i da imamo našu hranu, moraće bolje odluke da se donose“, izjavila je Kalajdžić. Stranka Zajedno će nastaviti da podržava zahteve poljoprivrednika i da predlaže rešenja koja će poboljšati stanje u srpskom agraru.

Ministar trgovine Tomislav Momirović ne zna koliko je uvezeno mleka i mlečnih proizvoda

Ministar unutrašnje i spoljne trgovine, Tomislav Momirović je odgovorio na poslaničko pitanje dr Jelene Kalajdžić iz stranke Zajedno. Momirović kaže da Ministarstvo koje vodi nije nadležno po pitanju uvoza mleka i mlečnih proizvoda i količine istih u prethodnom periodu o čemu se interesovala Kaladjžić. Narodna poslanica stranke Zajedno, dr Jelena Kalajdžić je postavila poslaničko pitanje o količini uvezenog mleka, mleka u prahu i određenih vrsti sireva u Srbiju tokom 2022. godine i od početka 2023. godine zaključno sa 16. martom, ministru unutrašnje i spoljne trgovine Tomislavu Momiroviću. U odgovoru koji je Kalajdžić dobila stoji da „Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine, u okviru svog delokruga rada, ne raspolaže podacima zahtevanim u postavljenom poslaničkom pitanju“. Traženi podaci bi mogli da pokažu da li je i u kojoj meri uvođenje prelevmana zakasnelo i kakve je sve negativne efekte, spora i neadekvatna reakcija vlasti imala na domaću proizvodnju mleka i mlečnih proizvoda. Pošto nije imao odgovor Momirović je ovo pitanje prosledio dalje – Ministarstvu finansija – upravi carina i Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. U delokrugu Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine je između ostalog i „funkcionisanje tržišta; strategija i politika razvoja trgovine; unutrašnja trgovina; promet robe i usluga; praćenje ukupnih trgovinskih tokova i predlaganje odgovarajućih mera; predlaganje sistemskih rešenja i propisa u oblasti posebnih dažbina pri uvozu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda“.

Zajedno: Da li je ovo zakucavanje poslednjeg eksera u sanduk srpskoj poljoprivredi?

Već sada se vide posledice tvrdoglavosti i brzopletosti ministarstva poljoprivrede kada je u pitanju uvođenje sistema eAgrar. Na sve sugestije i primedbe kada je u pitanju eAgrar, predstavnici ministarstva reagovali kao da im je naređeno da se to po svaku cenu mora sprovesti u ovako kratkom roku, a braneći se time da su sugestije primedbe i komentari politički, populastički i da to nije zbog dobrobiti poljoprivrednika. Dr Jelena Kalajdžić, narodna poslanica stranke Zajedno upitala je da li su svesni predstavnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede do čega je dovela njihova ishitrenost i tvrdoglavost? “Poljoprivrednici u jeku posla imaju probleme sa eAgrarom, sa aktiviranjem poljoprivrednog gazdinstva i unošenjem parcela u sistem”, istakla je Kajaldžić i dodala: “Poljoprivrednici kasne sa radovima i umesto da su na njivama, čekaju u redovima i da bi obnovili status poljoprivrednog gazdinstva u eAgraru moraju odvojiti i po nekoliko dana što je za jednog poljoprivrednika u vreme sezone radova mnogo”. “Zaposleni u stručnim službama nemaju toliko kapaciteta, rade prekovremeno, vikendima, uzimaju godišnje odmore, bolovanja jer pritisak više ne mogu da izdrže”, kaže Kalajdžić i dodaje: “Nemaju ni kapacitet kad su prostorije u pitanju, pa kako nezvanično saznajemo i na terenu je loša slika jer se određena papirologija popunjava i po kafanama. Da li je ovo zakucavanje poslednjeg eksera u sanduk srpskoj poljoprivredi?”. Podsetimo, stranka Zajedno je rekla da je eAgrar dobra stvar, ali da je potrebno uvesti probni period od godinu dana kako bi ceo sistem profunkcionisao i kako bi se otklonile smetnje ukoliko postoje, a ispostavilo se da je predlog probnog perioda neophodan. Dr Jelena Kalajdžić je o svemu ovome govorila i na sednici Odbora za poljoprivredu, a poslala je i sugestije na nov predlog zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju, a vezane su za eAgrar, međutim, svaki predlog je odbijen.

Kalajdžić: Koliko žitarica i po kojoj ceni je uvezeno u Srbiju?

Narodna poslanica stranke Zajedno, dr Jelena Kalajdžić, prema Poslovniku Narodne skupštine Republike Srbije postavila je poslaničko pitanje ministru unutrašnje i spoljašnje trgovine Tomislavu Momiroviću o količini i ceni uvezenih žitarica u Srbiju. Narodna poslanica, dr Jelena Kalajdžić, zahteva od ministra Tomislava Momirovića da joj dostavi podatke o tome koliko je uvezeno žitarica u Srbiju i po kojoj ceni. Ovi podaci su traženi za svaku kulturu ponaosob kao i podaci o tome iz kojih je zemalja roba uvezena i to u dva perioda: u drugoj polovini prošle godine i od početka 2023. godine zaključno sa 27. martom. Ovi podaci su potrebni kako bi se dokazale ili opovrgle sumnje da je Srbija u prethodnom periodu uvezla veće količine pšenice uprkos velikim viškovima u domaćim silosima. Prema nezvaničnim podacima stranke Zajedno uvezena je pšenica iz Ukrajine po ceni od 22 dinara po kilogramu što je dovelo do još većeg pada cene domaće pšenice. „Sada, kada poljoprivrednici imaju veliki problem sa punim silosima, Ministarstvo im daje odgovor da je u Srbiji slobodno tržište i da oni na otkup i cenu ne mogu uticati“, izjavila je Kalajdžić kada je javnosti saopštila saznja o uvozu do kojih je došla. Za naše žitarice kupaca trenutno ni nema, ali po trenutnoj ceni ratari ni nemaju račun da je prodaju. „Ogroman problem je i finansiranje ovogodišnje setve kao i bojazan da će silosi ostati puni do nove žetve koja je za tri – četiri meseca“, istakla je Kalajdžić.

Kalajdžić: Sprovođenje državne mature na ovaj način, nema nikakvog smisla

Ministarstvo prosvete pokušava da uvede koncept državne mature kao jedinstven način upisa fakulteta za srednjoškoce protiv čega učenici protestuju pošto nisu imali priliku da učestvuju u koncipiranju takvog sistema. Narodna poslanica stranke Zajedno, dr Jelena Kalajdžić smatra da  sprovođenje državne mature na ovaj način, nema nikakvog smisla. „Na ovakve stvari smo već, nažalost i navikli“, rekla je dr Jelena Kalajdžić i dodala da je jasno da se na „površan način sprovode određene stvari i reforme, pri čemu su u ovoj situaciji, na udaru srednjoškolci“. Učenici su juče Ministarstvu predali peticiju sa 25.000 potpisa ljudi koji se protive ovakvom uvođenju državne mature. „Na fakultetima se polažu prijemni ispiti u zavisnosti od fakulteta koji se upisuje, pa u nekim slučajevima i u zavisnosti od smera. Tako se na primer za upis na farmaciju polaže matematika i hemija, dok se za opštu medicinu polažu hemija i biologija. Nakon završene srednje škole, budući studenti se okreću ka fakultetima prema kojima imaju više afiniteta, pa sprovođenje državne mature na ovaj način, apsolutno nema nikakvog smisla“, rekla je Kalajdžić. Ona postavlja pitanje da li će tako neko ko želi da upiše na primer srpski jezik i književnost imati isti test znanja kao neko ko želi da upiše mašinstvo? „Ako već želimo da sprovodimo državnu maturu, po uzoru na neke druge zemlje, moramo se za to spremati temeljno, i takve odluke se ne smeju donositi na brzinu i nikako bez učešća samih učenika i učenica. Ako treba da se uvede državna matura, to treba da počne sa učenicima koji će 2023. godine upisati srednju školu, kako bi svi imali vremena da se ona sprovede na najefikasniji način“, zaključuje Kalajdžić.

Kalajdžić: Dok su naši silosi puni, Srbija uvozi žitarice iz Ukrajine

Prema nezvaničnim podacima do kojih je stranka Zajedno došla, uprkos velikim viškovima pšenice, u prethodnih nekoliko dana Srbija je uvezla pšenicu iz Ukrajine po ceni od 22 dinara. Ovo je uticalo na na još veći pad cene naše pšenice, koja je juče iznosila 24 dinara po kilogramu. Narodna poslanica stranke Zajedno, Jelena Kalajdžić, kaže da se na pitanje ko je kriv za trenutno stanje u poljoprivredi svi sklanjaju u stranu, a odgovori koje poljoprivrednici dobijaju se svode na to da je u Srbiji slobodno tržište i da država ne može da utiče na cene. „Sa druge strane, država se često ipak umnogome umeša, i u momentu kada žitarice imaju dobru cenu na evropskom i svetskom tržištu, stavlja se zabrana na izvoz, i tako ograničavaju poljoprivrednike da ne mogu da prodaju svoj proizvod u momentu kada mogu ostvariti najveću dobit. Na apel poljoprivrednika da ne stavlja zabranu na izvoz i da i žitarica ima dovoljno i za domaće tržište i za izvoz, Vlada Republike Srbije nije reagovala“, rekla je Kalajdžić. Ona je dodala i da je posledica svega toga da smo proleće dočekali sa punim silosima, u kojim ima više od 1,5 miliona tona pšenice, što predstavlja polovinu prošlogodišnjeg roda. „Sada, kada poljoprivrednici imaju veliki problem sa punim silosima, Ministarstvo im daje odgovor da je u Srbiji slobodno tržište i da oni na otkup i cenu ne mogu uticati“, izjavila je Kalajdžić. Za naše žitarice kupaca trenutno ni nema, ali po trenutnoj ceni ratari ni nemaju račun da je prodaju. „Ogroman problem je i finansiranje ovogodišnje setve kao i bojazan da će silosi ostati puni do nove žetve koja je za tri – četiri meseca“, istakla je Kalajdžić. Stranka Zajedno dugo ukazuje na probleme u poljoprivredi koju svrstava u strateški važnu granu naše zemlje. Pomoć ratarima koja će se ogledati u subvencijijama po hektaru od 200 eura, regresu za đubrivo i semenski materijal, gorivu za poljopreivredne radove bez akcize i pdv-a, je neophodna.

Poljoprivrednici ne veruju ministarki: Jelena Kaladžić objasnila stanje srpske poljoprivrede

,,Da su protesti poljoprivrednika, koji su održani u prošli petak, jedna vrsta predstave može da kaže samo neko ko se apsolutno ne razume u stanje poljoprivrede u Srbiji’’, izjavila je dr Jelena Kalajdžić, ispred stanke Zajedno, i dodala je da su protesti stočara ispred Ministarstva više nego opravdani. Kaladžić je rekla kako je neprimereno da ministarka poljoprivrede, koja je inače zadužena da bude na usluzi poljoprivrednicima i da im pomogne koliko god je to moguće, ide po emisijama i govori o tome da je protest ustvari neka vrsta predstave i pitala je da li ministarka  zaista misli da su ljudi koji žive na jugu Srbije i kojima treba nekoliko sati da dođu do Nemanjine ulice u Beogradu, došli samo zarad predstave ispred Ministarstva? ,,Činjenica da je ovo ona izjavila, govori o tome da se ona apsolutno ne razume u poljoprivredu, kao i život i rad ljudi koji žive na selu i koji se bave poljoprivredom’’, dodala je narodna poslanica. ,,To što je primila 20 udruženja u Ministrastvo poljoprivrede i što ih je saslušala ne znači da su problemi rešeni. Problemi u poljoprivredi se sve više nagomilavaju, od stočarstva, ratarstva do drugih grana. Naravno, ministarka to ne zna, već čeka neko novo nezadovoljstvo, da primi opet neka udruženja koja će joj reći šta je zapravo problem u poljoprivredi, te će nekim brzim merama pokušati to sanirati’’, objasnila je dr Kalajdžić. Da li je dobro stanje u mlekarstvu ili ne, da li naši stočari koji se bave mlečnim govedarstvom preuveličavaju, govori činjenica da se broj muznih krava i junica u poslednjih nekoliko godina drastično smanjio, te je prema zvaničnim podacima Republičkog zavoda za statistiku svega 1,5 krava na 100 stanovnika u Republici Srbiji, dok je 4 krave na 100 stanovnika u Evropi, kako navodi Kalajdžić i dodaje da uprilog tome da jedno pričaju, a drugo rade govori i izjava predsednika Vučića koji je na posebnoj sednici u Narodnoj skupštini Srbije izjavio da je hrana strateški važna, da je ima sve manje i da će je biti sve manje, i da na tome treba da radimo. Ministarka Tanasković je takođe naglasila da je strateški cilj Srbije povećanje stočnog fonda i unapređenje stočarske proizvodnje kao i zaštita domaćih proizvoda. ,,Sve je to tačno, i to su neke floskule koje se često ponavljaju, ali se po tom pitanju trenutno ništa ne radi. Sa ministarkom koja je počela da uči o poljoprivredi tek od kad je postavljena na to mesto, i sa saradnicima od kojih većina nije iz oblasti poljoprivrede, teško da će se nešto i moći uraditi’’, izjavila je poslanica Zajedno. ,,Da bi se poljoprivreda u Srbiji značajno poboljšala potrebni su nam stručni ljudi koji će u dogovoru sa poljoprivrednim proizvođačima doneti neke značajne odluke, potrebne su dugoročne strategije kako bi nam se poljoprivreda postepeno osnaživala. Hrane, koja je proizvedena Srbiji, koja je poznata po svom kavlitetu na evropskom i svetskom tržištu, ima sve manje, i građani Srbije treba da znaju da će uskoro sve više piti i jesti namirnice iz uvoza’’, zaključila je Kalajdžić. Stranka Zajedno tražila je povećanje subvencija na 200 eura po hektaru, povećanje regresa za đubrivo, gorivo za poljoprivredne radove bez pdv-a i akcize, ulaganje u stočni fond. Dug vremenski period, stranka Zajedno tražila je javne rasprave na kojim bi se diskutovalo o problemima u poljoprivredi, međutim do sada niko nije imao sluha za to. Ono što su do sada čuli od bivšeg ministra Nedimovića, a sada i od Ministarke Tanasković, jeste da je novac ograničen i da državna kasa nije ćup bez dna. Ipak, stranka Zajedno smatra da ako ima za strane investitore, za nacionalne stadione, može se izdvojiti i za dodatnu pomoć našim poljoprivrednicima.

Jelena Kalajdžić: Pružamo punu podršku mlekarima

Dok ministarka poljoprivrede Jelena Tanasković ide po emisijama, hvali se E- agrarom i priča o “manipulacijama” vezanim za dugovanja, danas je u Mrčajevcima održan protest stočara i po ko zna koji put, usled nezadovoljstva, prosipano je mleko. Stranka Zajedno je mnogo puta tražila bolje uslove za poljoprivrednike, tražila je skup poljoprivrednika u Skupštini, javna slušanja, predlagali smo konkretne mere za pomoć poljoprivrednicima, ali niko nije hteo da čuje. Neznanje će nam doći glave! Navikli smo da ministri poljoprivrede ne znaju ništa o poljoprivredi i da uče o toj grani tek kad postanu ministri, ali ogroman je problem što većina ljudi oko ministarke takođe ne znaju ništa!

Zajedno: Nastavlja se sistemsko uništavanje poljoprivrednika u Srbiji

U stranci Zajedno navedeno je da mera koja je doneta u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, a odnosi se na ukidanje carine i prelevmana za uvoz prasadi do 50 kg, nije adekvatna, ne nudi trajno rešenje i ne ide u korist srpskih poljoprivrednika. Naime, za trenutno loše stanje u poljoprivredi, naročito kada je u pitanju stočarstvo zaslužan je isključivo dosadašnji (ne)rad Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, a sada je doneta ova mera kako bi se pomoglo klaničarima, a sve opet na propast srpskog domaćina, i na štetu države od milijardu dinara. Obnavljanje stočnog fonda u Republici Srbiji jeste neophodno, međutim na ovaj način se opet marginalizuje srpski poljoprivrednik, a u fokus se stavljaju veliki klaničari. Umesto ovakve vrste pomoći, srpskom poljoprivredniku, uzgajivaču svinja potrebno je pomoći na drugačiji način, odnosno kroz podsticaje, pri čemu bi se oni, na primer, povećali za priplodne krmače sa 15000 na 25000 dinara, a za svinje sa 1000 na 2000 dinara. Jedino bi na taj način država stavila do znanja da želi i hoće da pomogne srpskom poljoprivredniku. Republika Srbija treba da bude zemlja izvoza, jer ima potencijal i vredne ljude na selu. Međutim, postaje zemlja uvoza mesa, mleka i drugih poljoprivrednih proizvoda. “Apsolutno nisam iznenađena ovom merom koja je doneta, jer već duži vremenski period pričam da su Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva potrebni stručni ljudi, koji imaju znanja, ali i kontakta sa srpskim poljoprivrednicima kako bi znali koji su problemi prisutni na terenu, i kako da ih na najbolji način reše” istakla je dr Jelena Kalajdžić. “Klaničarima je ovo odlična stvar. Međutim, naš poljoprivrednik neće moći biti konkurentan na tržištu, i ne može da parira tim cenama kada on prozvodi svoje prase. Neće više postojati uzgajivači priplodnih krmača, uništava se proizvodnja u Srbiji, prasad ćemo samo uvoziti. Vidim da je to mera za jednu godinu. U kojoj ozbiljnoj državi se prave jednogodišnji planovi za bilo šta, a ne za ovako ozbiljnu granu poljorpivrede? Srpski domaćin nije ključan Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Sve ovo rezultiraće lošijom hranom koju će naši građani Srbije jesti”, dodala je. Već dugo ukazujemo na probleme, ali ih niko ne čuje, ili ne želi da ih čuje. Tražimo povećanje subvencija po hektaru, povećanje regresa za đubrivo, gorivo bez akcize i bez pdv-a. Pričali smo o problemima u mlekarstvu, došlo se do toga državljani Srbije piju poljsko mleko. Sistemski se uništava poljoprivreda u Srbiji!

Go To Top
Skip to content