Stranka Zajedno traži hitnu sednicu Odbora za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu i posebnu sednicu Narodne skupštine povodom zabrinjavajućeg stanja na tržištu snabdevanja hranom

U prethodnom periodu poslanici poslaničkog kluba Moramo – Zajedno obilazili su poljoprivrednike širom Republike Srbije i po ko zna koji put se uverili u lošu situaciju u kojoj se oni trenutno nalaze. Ovo je najteža godina do sada, a razlozi za to su enormno poskupljenje goriva, đubriva, esktremni klimatski uslovi, ali nadasve loša agrarna politika koja se sprovodi unazad dug niz godina. Dr Jelena Кalajdžić, narodna poslanica, sa Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, kaže da problemi u kojima se nalaze poljoprirednici nisu samo njihovi problemi, već svih građana. Neregularnost u lancu snabdevanja sirovinama za prehrambenu proizvodnju izaziva socijalnu u ekonomsku nesigurnost svih građana Republike Srbije, o čemu svedoče drastična poskupljenja osnovnih životnih namirnica za 50 i više procenata. Naši poljoprivrednici ukazuju na probleme još od početka proleća, i do sada im nije pružena nikakva konkretna pomoć. Nakon ovako loše godine, u kojoj nisu imali nikakvu zaradu, očekuje ih setva, uz enormna poskupljenja đubriva (za oko 300%), semena (u zavisnosti od kulture za od 30 do 50%) i goriva. Takođe, situacija u mlekarstvu se nije popravila, i na tržištu još uvek je teško naći mleko proizvedeno u Srbiji. Posledice od štete koja je ove godine nanete mlekarima, tek će se osetiti u budućnosti. Dr Jelena Кalajdžić je navela da se u cilju poboljšanja situacije u agraru mora napraviti ozbiljna analiza trenutnog stanja, utvrditi svi problemi i napraviti ozbiljna stategija kako će se oni rešavati. „S obzirom na jako tešku situaciju u kojoj se poljoprivreda nalazi, zaista mi nije jasno zašto se od početka avgusta, pa sve do danas održala samo jedna konstitutivna sednica i jedna redovna sednica. Poljoprivrednici su nam bili na putevima, blokirali saobraćaje, prodaju se krave, mleka nema, preti nam i nestašica mesa, ljudi ne mogu više da žive od poljoprivrede, odlaze u gradove ili inostranstvo, a Odbor za poljoprivredu se ne sastaje. Ja sam danas uputila predsedniku Odbora za poljoprivredu predlog za hitnu sednicu Odbora za poljoprivredu i iskreno se nadam pozitivnom odgovoru. Problema u poljoprivredi ima toliko da bi odbor trebao da se sastaje svaki dan, a ne da se čeka po mesec i više dana kao da je sve u najboljem redu“ Pored toga, poslanička klub Moramo – Zajedno uputio je i predsedniku Narodne skupštine zahtev za održavanje posebne sednice Parlamenta na kojoj bi nadležni ministri iz resora poljoprivrede, finansija, trgovine i brige o selu odgovarali na pitanja narodnih poslanika o trenutnoj nestašici prehrambenih proizvoda, nekontrolisanom rastu cena hrane, kao i situaciji u poljoprivrednom sektoru.

ZAJEDNO: HITAN PAKET MERA KOJI ĆE SPREČITI SUNOVRAT POLJOPRIVREDE

Stranka Zajedno pokrenuće inicijativu u Narodnoj skupštini Republike Srbije za hitno donošenje paketa mera koje će sprečiti dalji sunovrat poljoprivrede u Srbiji i time omogućiti da sledeće godine građani Srbije imaju šta da jedu. S obzirom da naše afirmativne predloge za rešavanje nagomilanih problema u poljoprivredi vlast ignoriše, odlučili smo da pokrenemo inicijativu u Narodnoj skupštini Republike Srbije za hitno donošenje mera kako bi se pomoglo poljoprivrednicima kojima je pomoć u ovom trenutku neophodna. Nakon stalnog kontakta sa poljoprivrednika širom Srbije i obilaska naših proizvođača, uverni smo u skorašnji propast poljorpivrede, ako se nešto hitno ne promeni. Ljudi su ogorčeni jer su pretrpeli nezapamćene gubitke ove godine. Na lošu situaciju uticalo je enormno poskupljenje goriva i đubriva, ekstremni klimatski uslovi i kontrolisane a niske otkupne cene većine poljoprivrednih proizvoda. Situacija u stočarstvu je toliko loša da da se rasprodaju krave zbog niske otkupne cene mleka i visoke cene stočne hrane. Proljoprivrednici, međutim ističu da ih je više od svega nabrojanog pogodila nebriga vlasti. Doc. dr Jelena Kalajdžic, narodna poslanica iz stranke Zajedno i članica odbora za poljoprivredu, inače docentkinja na poljoprivrednom fakultetu,  izjavila je da se moraju napraviti hitne mere i hitan zaokret u agrarnoj politici ili će Srbija će ostati bez stoke i bez hrane u narednom periodu. Agrarni budžet u Republici Srbiji je manji od 5% od ukupnog budžeta, dok je u drugim zemljama višestruko veći. Mudre države u Evropskoj uniji su prepoznale veliku potrebu za hranom, te za poljoprivredu izdvajaju oko 35% od ukupnog budžeta. Ovo su naši konkretni zahtevi hitnih mera: subvencija po hektaru od 200 evra, gorivo za poljoprivrednike bez akcize, povećanje regresa za djubrivo po hektaru, popust za kupovinu semena za predstojeću setvu, kao i hitnu pomoć stočarstvu, i momentalna isplata svih dugovanja prema poljoprivrednim proizvodjačima iz prethodnog perioda. Promene u poljoprivredi koje treba da se sprovedu, moraju biti sistemske, a potrebno je uraditi i ozbiljnu strategiju njenog razvoja. Međutim, zbog alarmantne situacije u kojoj su se naši poljoprivredni porizvođači našli, neophodno je hitno doneti paket mera kako bi se situacija u poljoprivredi malo stabilizovala i kako bi poljoprivrednici na jesen imali sredstava za narednu poljoprivrednu godinu. U Republici Srbiji, poljoprivreda je stub privrede, a poljoprivredni proizvođači već godinama čuvaju socijalni mir. Ukoliko država nema sredstava u agrarnom budžetu da se sprovedu ove mere, tražićemo da se odreknu nekih drugih, rasipničkih investicija, kao što je to na primer izgradnja stadiona širom Srbije i drugih megalomanskih projekata.

Predlažemo HITNO donošenje jakog agrarnog plana

Nemar, bezobzirnost i neznanje zaposlenih u Ministartsvu za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu rezultirali su nezadovoljstvom poljoprivrednih proizvođača koji su prethodnih nekoliko dana na ulicama širom Republike Srbije zbog lošeg stanja u poljoprivredi i zabrinutosti za njihovu egzistenciju.  Od početka godine upozoravali smo na to i predlagali rešenja, ali naprednjačku vlast nije briga za ljude koji hrane naše građane. U strategijama i programima (Nacionalni program za ruralni razvoj je potpisala lično premijerka) jasno piše da je trend rasta srednje temperature u Srbiji tri puta veći od trenda rasta srednje globalne temperature, ukazujući na to da je Srbija pogođenija klimatskim promenama od većine zemalja. Do danas se nije pristupilo rešavanju tog problema. U prethodnih 10 godina, zabeleženo je pet sušnih godina, pri čemu je 2018. godina bila najtoplija od kad se vrše merenja, a procenjene štete usled ovakvih ekstremnih uslova iznosile su i do 130 miliona evra. Uprkos svim podacima, naš neuki ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, umesto uvođenja mera, u vidu osmišljvanja strategija za navodnjavanje poljoprivrednih parcela, ipak se odlučio za gledanje u nebo i angažovanje dodola, a sve to uz prethodno odobravanje predsedništva. Prema Republičkom zavodu za statistiku u Republici Srbiji se navodnjava svega oko 2% korišćenih poljoprivrednih površina. Broj poljoprivrednih gazdinstava opada, subvencije po hektaru najniže u Evropi, u više od 80% slučajeva mehanizacija starija od 30 godina, a poljoprivrednici svake godine bacaju svoje proizvode jer su otkupne cene sramotne! Krajnje je vreme da se razvoju poljoprivrede pristupi ozbiljno. Srbija ima priliku da postane sila u proizvodnji hrane, a naši poljoprivrednici da žive dobro od svog poštenog i teškog rada. Za početak, kao prvu pomoć poljoprivrednicima obezbediti 200 evra po hektaru, gorivo bez akcize, đubriva i sredstva za zaštitu bilja u pola cene. Struja i VODA moraju biti sprovedeni do svakog atara i gazdinstva. Veterinar i agronom moraju biti dostupni u svakom selu, kako bi poljoprivrednici uz njihovu pomoć i savete višestruko uvećali svoju proizvodnju i prinose. Što pre je potrebno, potpuno promeniti agrarnu politiku u Republici Srbiji, angažovati ljude od struke, nauke, organe i organizacije koji će zajedno u dogovoru sa poljoprivrednim proizvođačima naći adekvatna rešenja za nagomilane probleme. Ukoliko se svemu ovome ne pistupi krajnje ozbiljno, trenutna nemarnost, neznanje, inflacija, poskupljenje energenata i nespremnost na ekstremne klimatske uslove, će dovesti do propasti poljoprivrede u Republici Srbiji. Dok se stranim investitorima daju “masne” subvencije, naši poljoprivrednici, ljudi koji nas hrane, su dobili odgovor od vrha države da “državna kasa nije ćup bez dna”. Narodna poslanica dr Jelena Kalajdžić doktor biotehničkih nauka

ZAJEDNO: Žedni Krčedinci blokiraju puteve – voda možda u oktobru, a rešenje postoji!

Tokom tropskih vrućina, oko 2.500  stanovnika Krčedina, u opštini Inđija, nema elementarne uslove za život – pijaću vodu, ne može da se okupa ili da napoji stoku. Trpe nestašice od jula meseca, vodu imaju svega dva sata dnevno. Meštani ovog sela već tri godine pišu institucijama, koje su „gluve i slepe“ za njihovu muku i probleme. Ovih dana im je direktor „Vodovoda“ koji je rekao da će nov bunar, AKO bude dozvoljavao budžet i AKO javne nabavke prođu bez smetnji, dobiti tek u oktobru. Još veću bahatost pokazao je gradonačelnik Inđije koji je poručio meštanima da ne pune bazene i da manje hlade lubenice. Narodna poslanica stranke ZAJEDNO dr Jelena Kalajdžić bila je juče na blokadi sa meštanima Krčedina i izjavila da je situacija alarmantna i da ljudi u ovom mestu nemaju osnovne uslove za život. “Opština Inđija se diči da je jedna od najrazvijenijih u Srbiji i da je idealno mesto za život porodice, a ljudima ne mogu da obezbede vodu, za piće, da okupaju decu, napoje stoku. Ovo je sramno u kakvim uslovima ljudi žive. Ja dolazim sa poljoprivrednog fakulteta i radim na razvoju sela, ali ovo je elementarna nebriga o ljudima i porodicama. Mi imamo rešenje i to jeftino. I još zimus smo ponudili rešenje kako cela Vojvodina može imati pijaću vodu! Ispod Mačve i Jadra postoji basen vode najvišeg kvaliteta. Izgradnjom regionalnog vodovoda, svaki dom u Vojvodini, u Inđiji, Zrenjaninu koji je 18 godina žedan, dobio bi pijaću vodu i to tokom cele godine. To je rešenje za vodu u Vojvodini” – poručila je Kalajdžić. Nedopustivo je da stanovnici Vojvodine budu ostavljeni bez osnovnih uslova za život, a da se plodna zemlja ispod koje je basen sa pijaćom vodom daje u ruke Rio Tintu, a vodoizvorišta prodaju stranim kompanijama. Meštani Krčedina su najavili blokade seoskih puteva i svih ulaza u selo i izlaza iz sela, svakog dana od 19 do 21 čas, sve dok nadležni ne reše njihov problem i obezbede im vodu. Stranka Zajedno im pruža svu podršku, a narodna poslanica dr Jelena Kalajdžić, inače sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu će biti sa njima, a kroz institucije će vršiti pritisak na vlast da se problem vode u Inđiji ali i Vojvodini što pre reši.