Miketić: Kriminalci bi da instaliraju samo svoje splavove na Savi

Freestyler je potopljen tokom novogodišnje noći jer su se oko “obezbeđivanja” splava sukobila dva kriminalna klana. U pitanju je ogroman novac, koje ove “firme za obezbeđenje” tako što kontrolišu distribuciju psihogenih supstanci u određenom klubu. Upravo zbog toga nema pomaka u istrazi, niti je najavljeno da će se ovaj oštećen i potonuli splav pomerati sa ove pozicije. Freestyler je potopljen od strane ekipe koja je od 1. januara izgubila dalje “obezbeđivanje” splavom i trebalo da ovaj plen prepusti drugoj ekipi. Trenutno dešavanje na savskom nasipu je upravo posledica činjenice da tajkuni i kriminalci žele obalu samo za sebe. Planiraju da ukinu sve “manje” splavove a da ostanu samo njihove trospratnice koji će imati “legalan” priključak na struju i vodu. “Legalan” jer vidimo da se i samo postavljanje ovih instalacija radi protv zakona. Građani i aktivisti podržavaju uklanjanje nebezbednih i nelegalnih splavova, pogotovo onih čiji divlji priključci su probušili nasip ili su nelegalno priključeni na reni bunare. Međutim, ako beogradska uprava želi da reši problem nelegalnih splavova i nelegalnih priključaka moraju to uraditi po zakonu i zajedno sa građanima a ne da ovo postane još jedna otimačina naših obala i javnog prostora. Stranka Zajedno ima predlog i predložićemo ih gradskoj upravi. Tražimo stroge propise za bezbednost splavova i kontrolu buke, maksimalne komercijalne površine 450m2, bez drugog sprata, da se uzme u obzir anketa koju je uradio Savski nasip po kome ne treba više od 5 splavova po kilometru obale i naravno nezavsna komisija koja će izabrati i dodeliti lokacije uzimajući u obzir raznovrsnost ugostiteljske/kulturne ponude i naravno poreklo novca vlasnika.

Stranka Zajedno podržava Apel javnosti protiv rušenja nemačkog paviljona logora na Starom sajmištu

Stranka Zajedno u potpunosti podržava Apel javnosti protiv rušenja nemačkog paviljona logora na Starom sajmištu, koji je pokrenuo Centar za istraživanje i edukaciju o Holokaustu (CIEH) iz Beograda, a kojim se zahteva “zaustavljanje devastacije” kao i “stavljanje svih mesta od istorijskog značaja pod zaštitu grada i države”. Nepojmljivo je da se Zavod za zaštitu spomenika, najvažnija gradska institucija posvećena zaštiti beogradskog kulturnog nasleđa, već godinama javlja kao deo mehanizma za sprovođenje legalizovanog nasilja nad Beogradom, da svojim činjenjem i nečinjenjem podržava rušenje naše baštine, da izmišlja, zabašuruje, falsifikuje informacije kojima se omogućava devastacija grada. Napominjemo, kao što i u apelu stoji da je dobar deo Starog sajmišta u potpunosti van zaštite, a da se i nad zaštićenim zgradama sprovode neprihvatljive rekonstrukcije, lišene smisla i dostojanstva jednog stratišta i mesta Holokausta. Pozivamo i ambasadu Izraela, kao i ambasade svih zemalja sa jakom antifašističkom tradicijom, da podrže ovaj apel, da podrže građane Beograda, da podrže zaštitu sećanja na tekovine antifašizma, i da javno osude ova anticivilizacijska postupanja vlasti u Beogradu. Pozivamo i sve političke organizacije i organizacije civilnog društva da stanu uz apel CIEH. Podsećamo i na to da je nemački paviljon pre samo nekoliko godina bio najavljen kao centralni prostor Memorijalnog centra Staro sajmište, da bi se potom našao na rušilačkoj trasi gradskih vlasti. Vesti/News Foto: CIEH

Zajedno: Nije bitno da li je Aca Bosanac ili Mohikanac – bitno je što je kriminalac i što redom kupuje simbole Beograda

Nakon osvajanje Geneks kule, koju je kupila firma Aleksandra Kajmakovića, poznatog pod nadimkom Aca Bosanac, sada je na redu pozorište za decu „Boško Buha“ na Trgu Republike. Poslanici i gradski odbornici stranke Zajedno pružaju podršku zaposlenima u pozorištu „Boško Buha“ koji su juče protestovali zbog proterivanja iz njihovog prostora. Grad je bez ikakvog znanja promenio vlasničku strukturu prostora koje već 50 godina uspešno i na radost mnogih generacija koristi poznato dečje pozorište „Boško Buha“. „I to nije nikakva greška u katastru, već grad Beograd protivzakonito i ispod radara rasprodaje sve najvrednije što ima, jer kriminalce ne zanima kultura, ne zanima ih pozorište, već samo cena kvadrata i profit“, rekao je Đorđe Miketić, narodni poslanik stranke Zajedno. Iz Zajedno podsećaju da Kajmaković, poznatiji kao Aca Bosanac u Skadarliji drži restorane „Tri šešira“, „Dva goluba“ i „Zlatni bokal“. Vlasnik je restorana „Temperament“ koji se nalazi u Beton hali, potom noćnog kluba „La Fayette“ u Karađorđevoj ulici, kluba „Casina“ na Terazijama. On takođe, u svom vlasništvu poseduje i hotel „Casina“, zatim klub „Teatro“ u Sarajevskoj, te splav „Port“ kod Ušća. Vlasnik je i „Caffe Theatre“ poznatiji pod nazivom „Kod konja“, potom kafića „Boutique“ i ekskluzivnih apartmana pod istim imenom. Od skora je isti čovek vlasnik i Geneks kule koju je kupio na licitaciji. „Naprednjačkim proizvođačima istorijskih falsifikata, kič-fasaderima i neimarima šupljih trgova palo je na pamet da pozorište Boško Buha presele na opustošeni Savski trg, u zgradu pošte nad kojom se, kao i nad Železničkom stanicom, priprema najnoviji čin nasilja i pranja para: prišivanje krivotvorene fasade s početka XX veka na postojeću zgradu iz pedesetih godina“, izjavio je Dejan Atanacković, odbornik u Skupštini grada Beograda iz koalicije Moramo / Zajedno. On je dodao da je već to dovoljan razlog, mada svakako ne i jedini, da Beograd koji drži do sebe ne dozvoli ovom prostačkom okupatoru da se istorijsko beogradsko pozorište premešta u još jednu režimsku arhitektonsko-istorijsku laž i projekat za pranje para. U stranci Zajedno veruju da protest kolektiva „Boška Buhe“ daje primer kako se kaže NE! Ne – uništavanju, raseljavanju, rasprodaji, banalizaciji Beograda! Ne – režimskom kriminalu! „Iseljenje pozorišta nećemo dozvoliti, i pružamo punu podršku glumcima i zaposlenima. Takođe, tražićemo da Sekretarijat za imovinske i pravne poslove hitno ispravi grešku zbog koje je ovaj prostor dopao u ruke Kajmakoviću, u suprotnom pokrenućemo krivične prijave protiv odgovornih lica u institucijama grada Beograda“, dodao je Miketić. Beograd neće mirno gledati kako nestaju simboli grada, jer nije bitno da li je Aca bosanac ili mohikanac, važno je to što je kriminalac, a to je nedopustivo.

Atanacković: Zašto je Šapićevo obezbeđenje sačinjeno od kriminalaca i plaćenika

Odbornik stranke Zajedno u Skupštini grada Beograda, Dejan Atanacković, upitao je danas gradonačelnika Aleksandra Šapića ko mu je obezbeđenje, ocenjujući da je “sačinjeno od kriminalaca i plaćenika”. Zahtevamo od Aleksandra Šapića da smesta javno saopšti ko su batinaši koji mu se, sada već redovno, stavljaju na raspolaganje. Odakle novac za “obezbeđenje” gradonačelnika sačinjeno od kriminalaca i plaćenika? Da li građani Beograda plaćaju angažovanje batinaša da “brane” i sprovode u delo interese kriminalnih krugova oko Aleksandra Šapića? Da li gradonačelnik šalje poruku građanima Beograda da u slučaju protivljenja odlukama vlasti mogu da računaju na napade i pretnje maskiranih batinaša? Koja je veza Nenada Milanovića, Šapićevog šefa kabineta, sa kriminalnim krugovima? S kojim pravom Aleksandar Šapić skrnavi mesto gradonačelnika Beograda okružujući se kriminalnim bandama i ukidajućic nadležnosti policije? Zahtevamo odgovore.

Stranka Zajedno upozorava na pretnju otpuštanja u vrtićima i pruža podršku zaposlenima u predškolskim ustanovama

Ministarstvo prosvete je kroz formiranu radnu grupu pokrenulo pregovore povodom reorganizacije predškolstva. Političkoj platformi Solidarnost i stranci Zajedno su se obratile zabrinute radnice iz vrtića i roditelji predškolske dece koji u najavljenoj reorganizaciji vide opasnost od otpuštanja, odnosno autsorsovanja poslova spremačica, nutricionista, servirki, kuvarica i drugog osoblja. Smatramo da su sindikati, koji su u više navrata i protestovali, kao i radnice i roditelji, opravdano zabrinuti zbog toga šta najavljena reorganizacija donosi. U situaciji kada je svim zaposlenima u predškolskom obrazovanju neophodno povećanje zarada, vlast pronalazi perfidne načine kako da visoko kvalifikovanim radnicama koje rade sa decom te zarade umanji, i pritom prebacuje odgovornost na sindikate. „Osim manjka prostora i resursa, vrtići kubure i sa kadrovima – nedovoljno je zaposlenih, preniske su im plate, radni uslovi upitni. Osmog marta sam vaspitačice podržao i na sindikalnom protestu sa kojeg je poručeno da im i solidarna pomoć ili kako je one zovu socijalna pomoć kasni, ali se moglo čuti i o ono o čemu se šapuće po Srbiji: da će organizaciona reforma vrtića dovesti do toga da su ukidaju kuhinje i da će stalno zaposlene čistačiće zameniti agencije, a kuvarice ketering“, rekao je Miloš Baković Jadžić, odbornik u Skupštini grada Beograda iz koalicije Moramo / Zajedno. Zaposlene u vrtićima koje su nam se obratile nemaju jasne odgovore kako će ovo otuđivanje izgledati, a ni roditeljima nije jasno da li to znači da njihova deca u vrtićima više neće imati zdrave, kuvane obroke koje je neko stručan isplanirao i pripremio ili će ubuduće morati da deci pripremaju obroke za vrtić kod kuće. „Po vrtićima i roditeljskim grupama se uveliko širi bojazan u vezi sa svim tim i ja pozivam nadležne da objasne namere i otklone sumnje ako su neopravdane“, dodaje Baković Jadžić. Ovu reorganizaciju prati i obećanje vlasti u Beogradu da će svima omogućiti besplatne vrtiće. „Uz sve afere i gafove, ukoliko Dr Šapić misli da će pod plaštom najave besplatnih vrtića progurati ovakve sumanute ideje u Beogradu – grdno se vara. To mu nećemo dozvoliti i neka se ne zanosi time da će kao što je vaučere za sportsku opremu nameštao monopolističkim firmama, tako sad ishranom i higijenom naše dece da se bave neke nove ortačke firme čiji bi privremeni i povremeni angažman ugrozio i zdravlje dece i radne uslove vaspitačica koje su i onako pod pritiskom a sada im još ne bi imao ko ni pomagati u svakodnevnim poslovima“, izjavio je Baković Jadžić. Podržavamo zahteve sindikata predškolskog obrazovanja i insistiraćemo da se predložene izmene povuku. U interesu je ne samo zaposlenih u sistemu predškolskog obrazovanja, nego i svih roditelja i dece, da radnice i radnici u vrtićima budu zaposleni u svojim predškolskim ustanovama a ne preko agencija i to je nešto na čemu ćemo insistirati.

Vrt Drgoljuba Bakića na bari Reva: Sadimo ZAJEDNO

Dve godine od blokiranja istovara građevinskog otpada u oblast bare Reve, gradske vlasti i dalje ne slušaju vapaj niti predloge građana i traže način da zeleni koridor zauvek oduzmu građanima i iskoriste ga za sopstvene interese. Posle dve godine, napušta nas veliki čovek, gospodin Dragoljub Bakić, čovek koji je ostavio neizbrisivi trag u našoj prestonici i borio se do svog poslednjeg daha za zeleni i humani Beograd. Njemu u čast, smatramo da baš na ovom lokalitetu, simbolu borbe, bari Reva, treba da se napravi vrt sa njegovim imenom i zato ćemo 25. marta zajedno posaditi stabla za novi početak. Udruženje građana Bela Čaplja, zajedno sa Združenim inicijativama i pokretima, neformalnom mrežom beogradskih aktivista planira da od Bara Reve napravi Beogradski Dunavski Park – ekološku oazu prirode, umesto deponije u nastajanju, kakva je sad. Pozivaju se građani da ponesu svoju sadnicu tog dana i posade je. Alat će biti dostupan na licu mesta.

Poslanici i odbornici opozicionih stranaka traže zaustavljanje kreditiranja rušenja Starog savskog mosta u Beogradu

Odbornik u Skupštini grada Beograda iz koalicije Moramo / Zajedno Dejan Atanacković i Tamara Tripić iz Mreže za demokratski dijalog, su u ime odbornika koalicije Moramo, Ujedinjeni i Narodne stranke, kao i narodnih poslanika koji su podržali apel za odbranu Starog savskog mosta potpisali i uputili apel francuskoj ambasadi i banci Paribas da zaustave kreditiranje rušenja ovog beogradskog mosta. Dejan Atanacković iz stranke Zajedno koji je inicijator ovog kolektivnog obraćanja objašnjava da je namera da se ukaže da je davanje kredita ovoj vlasti za tu svrhu, stvar koja baca ljagu korupcije i bahatosti na svakog učesnika u takvom poslu. „Obratili smo se francuskoj banci Paribas s namerom da ukažemo na to da je najavljeno rušenje Starog savskog mosta, za koji je ova banka odobrila kredit Vladi Srbije, u suprotnosti sa interesom građana Beograda. Reč o mostu koji je simbol antifašističke borbe i građanskog otpora, koji se prostorno i vremenski nadovezuje na Staro sajmište kao mesto Holokausta, da se rušenjem mosta stvaraju ogromni problemi za ionako tešku saobraćajnu situaciju u Beogradu, te da su čitav postupak i priprema projekta rušenja starog i gradnje novog mosta u potpunosti netransparentni, sa elementima osnovane sumnje u duboko koruptivan posao“, rekao je Atanacković. Isto pismo je prosleđeno i francuskoj ambasadi u Beogradu, sa očekivanjem da Francuska, s kojom delimo jednak odnos prema antifašističkoj borbi, doprinosi kulturi antifašizma, a ne da učestvuje u rušenju obeležja antifašističke borbe. „Podsetili smo i da je Srbija, kao i Francuska, potpisnik evropske Faro konvencije, i da je u obavezi da je primenjuje, a koja se odnosi na neophodne i održive evropske politike zaštite kulturnog nasleđa“, izjavio je Atanacković. On podseća da je pre nekoliko dana započeto rušenje nemačkog paviljona na Starom sajmištu, te da je u skladu sa tim i pismo ažurirano upravo tom informacijom. Time je ukazano na apsolutnu urgentnost zahteva za podršku u očuvanju kulturne baštine, posebno one koja se tiče mesta sećanja, „još jednog pojma koji je više nego jasan našim evropskim i francuskim sagovornicima“. Stranka Zajedno će nastaviti da sarađuje sa političkim organizacijama i udruženjima građana koji se protive ovom vandalskom i besmislenom rušenju koje nema nijedan drugi cilj sem zadovoljenja privatnih interesa koruptivnih krugova okupljenih oko naprednjačke vlasti. Pokrenućemo i podržaćemo borbu za odbranu našeg mosta i pozvaćemo građane na masovnu pobunu u slučaju pokušaja vlasti da otpočne njegovo rušenje.

Miketić: Beogradski izbori sigurno ove godine, vlast nema legitimitet

Beogradski izbori će sigurno biti održani ove godine, a sadašnja gradska vlast nema legitimitet, nego su kupili par odbornika, izjavio je poslanik stranke Zajedno, Đorđe Miketić. “Ono što je predstojeći korak je da hitno tražimo beogradske izbore, odvojene od ostalih izbora”, rekao je Miketić u emisiji Dan uživo na N1. Miketić, koji je pobednik na predizborima za kandidata stranke Zajedno za gradonačelnika Beograda, kaže da će ta partija ponuditi svim partnerima sa kojima dobvro sarađuje u gradskom i republičkom parlamentu da putem predizbora naprave listu proevropske opozicije za gradske izbore. Upitan da prokomentariše izjavu gradonačelnika Beograda Aleksandra Šapića o Romima, kazao je da je bio zgrožen i da se radi o rasističkoj izjavi. Šapić je u subotu izjavio da integracija Roma nije moguća ukoliko oni sami to ne žele, a oni to odbijaju i “na taj način ugrožavaju i svoj i život svojih komšija i sugrađana”. Izjava je naišla na osude, ali on je negirao da je time bilo koga diskriminisao. Miketić je ocenio da su sve manjine ugrožene a da vlast u Beogradu i Srbiji ne zna kako da im pomogne. Problem Roma je sistemski i mora se rešavati na nivou Republike, ali to je takođe pitanje i za lokalnu vlast, rekao je Miketić. Na pitanje o problemu gradskog prevoza, kazao je da trasa beogradskog voza treba da se produži do Pančeva, Pazove, Mladenovca i Lazarevca. Kazao je da poslodavci treba da “markicu” za zaposlene direktno uplaćuju u fond za javni prevoz. Miketić je rekao da je moguće da se za godinu dana “kolaps” u saobraćaju u glavnom gradu smanji za 25 odsto. “Problem gradskog prevoza je danas hitan”, zaključio je Miketić. Izvor: N1

Miketić: Šapićev rasizam hitno da osude sve institucije, a on da se izvini Romima

Veoma opasnu rasističku poruku izrekao je gradonačelnik Grada Beograda Aleksandar Šapić, dana 11. marta 2023. godine, koji je sve Rome u Beogradu okarakterisao kao naciju koja, citiram, “ne želi da živi u stanovima”, “vadi stolariju i čupa sve što može da se fizički počupa iz stanova”, “pravi probleme komšijama”, “njihova dece ne idu u školu, oni ne žele da rade” i uputio čitav niz drugih šovinističkih ocena koje zaslužuju najoštriju osudu čitave javnosti, ali pre svega nadležnih institucija, istakao je narodni poslanik dr Đorđe Miketić. Javnu osudu i poziv Šapiću da se hitno izvini Romima, poslao sam ministru za ljudska i manjinska prava Tomislavu Žigmanovu sa zahtevom da kao resorni ministar, nadležan za pitanja prava manjina, osudi i sankcioniše ovu strašnu izjavu i time pokaže da institucije sistema funkcionišu čak i onda kada takva izjava dolazi od privilegovanih pojedinaca na vlasti. Takođe, zahtev sam poslao i Nacionalnom savetu Roma, Delegaciji Evropske unije u Srbiji, a o ovom anticivilizacijskom ispadu gradonačelnika Beograda obavestiću i Evropski parlament. Кao član skupštinskog Odbora za evropske integracije i parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje EU, dobro sam upoznat sa obavezama Republike Srbije koje kao država kandidat za članstvo moramo da ispunimo u oblasti zaštite prava manjina. Konačno, osuda Šapićevog raizma mora biti zatražena i od SNS-a jer pitanje je kako se oseća njegova koleginica, poslanica SNS, Nataša Tasić, kao i drugi pripadnici Romske manjine koji su u srpskoj naprednoj stranci. Da li njegova izjava znači da svi oni “vade stolariju” i da “prave probleme komšijama”? Za sada poverenica za zaštitu ravnopravnosti je jedina institucija koja je do sada reagovala na Šapićev rasizam. Ova izjava je utoliko opasnija jer dolazi od gradonačelnika glavnog grada Srbije i potpredsednika najuticajnije političke stranke, što je jasan signal javnosti kako se oni čiji je zadatak da štite prava manjina i obezbede uslove za njihovu punu integraciju u društvo, zapravo odnose prema manjinama – rasistički, diskriminatorski i šovinistički. Beograd je uvek bio kosmopolitski, i grad otvorenog srca, a sada se, nažalost, na njegovom čelu nalazi čovek koji svojim rasističkim izjavama i postupcima okreće građane Beograda protiv naših romskih sugrađana i drugih manjinskih društvenih grupa.

Jovović: Hajde da manje „pamtimo“ Zorana

Svake godine u ovo vreme javnost bruji predstavljenim mitologizacijama lika i dela Zorana Đinđića. Mnogi od njegovih nekadašnjih saradnika pokušavaju da se „očešu o legitimitet“ pokojnog premijera iznoseći anegdote iz razgovora sa Zoranom, bez bilo kakvih političkih pobuda. Ni krugovi bliski vladajućem režimu ne ostaju imuni na ovaj pristup – sve dok se mitologizovani Zoran može iskoristiti u svrhe mitologizacije njihovog živog Vođe. Koji god pristupi priči o Zoranu bili, i ma kakve provenijencije motivi datih pristupa bili, jedno je dominantno – o Zoranu Đinđiću sve se više priča na nekakvoj pseudospiritualnoj, čak divinizatorskoj, ravni. Međutim, ako je nešto Đinđić, bilo kao borac protiv Miloševićevog režima, bilo kao predsednik reformske vlade, predstavljao, to je upravo usmerenost na praktičnost i konkretnost, kao i sposobnost da se u teške teme ulazi promišljajući stvari pragmatično i analitički. Hajde, stoga, da i mi prema Zoranu Đinđiću nastupamo tako. Kakvo, dakle, treba da bude sagledavanje Đinđića? Kao i za bilo koju istorijsku osobu, ono mora da bude kritičko, pre svega. Đinđić, iz progresivne perspektive, treba da bude pamćen kao jedna od ključnih osoba u svrgavanju zločinačkog režima Slobodana Miloševića. Treba da bude poštovan i zbog velikih dela njegove Vlade, koja je, smislenom politikom na unutrašnjem i spoljnom planu, izvojevala otpis ogromnog dela javnog duga, isplatila mesecima nedostajuće penzije i plate, označila kraj sankcija, restrikcija, teskobne zatvorenosti našeg društva kakvo se današnjim mlađim generacijama teško može objasniti. Đinđića, takođe, treba pamtiti i kao sprovodioca neoliberalnih reformi, kakve su teško pogodile već odavno uniženo radništvo. Treba razgovarati o njegovom udelu u razvoju teško podnošljivih nejednakosti – na stranu u posljednjim fazama njegovog delovanja deklarisana socijaldemokratizacija – treba razgovarati o tome jesu li njegove terapije morale biti baš takvog šok karaktera. I, na kraju, treba razgovarati i o stvarnim mogućnostima lidera jedne vlade čija bi širina i heterogenost zapanjili čak i italijanske političare. Đinđića treba sagledati, i u tome biti pošten prema njemu, i kao lidera čija je umešnost laviranja podrazumevala „prosečnom“ čoveku teško podnošljive dogovore, ne zaboravljajući da tog Petog oktobra zatečena država ne da nije bila, njegovim rečima rečeno, dovršena, već je pitanje u kojoj je meri uopšte i postojala, a u kojoj su meri njeni prerogativi, u kojoj je meri stvarna moć, već prethodno prebačena u domen paralelnih, podzemnih struktura moći. Lik i delo, i vreme, Zorana Đinđića, treba promišljati danas više nego ikada ranije. Bliži se vreme kada ćemo se, kao društvo i kao politički delatnici, naći „u njegovim cipelama“. Kraj Vučićevom režima je, ako ne sasvim blizu, na vidiku. A nakon kraja – novi početak. Početak na klimavim nogama, koji će značiti, za početak, oslobađanje. Oslobađanje medijskog prostora, političkog prostora, oslobađanje ljudi ucenjenih radnih mesta, i novi prostor mogućnosti. Isto tako, to novo doba će biti i vreme velikih opasnosti, kada će se tek razotkriti svi gresi Vučićevog doba i, najverovatnije, nejake snage koje će nam biti na raspolaganju u borbi sa uhlebljenim političkim i drugim oranizovanim kriminalom. Zato hajde da manje „pamtimo“ Zorana, već da mnogo više o njemu kritički diskutujemo, jer se u tome krije putokaz naših sadašnjih i budućih puteva između scili i haribdi naše turobne političke stvarnosti. To bi bilo pametno. Emocije ostavimo, i poštujmo ih, njegovim bližnjima, prijateljima, nekadašnjim bliskim saradnicima. A mi, kao društvo, razgovarajmo o njemu kao o političkom biću sa svim plusevima i minusevima. To je u našem opštem interesu, a to će upravo biti i u skladu sa njegovom nekadašnjom krilaticom „Pošteno“. Pošteno prema njemu, pošteno i prema nama. Autorski tekst Radivoja Jovovića, Predsednika novosadskog odbora stranke Zajedno.