Zašto u Beogradu ne postoji dnevni boravak za decu sa problemima u ponašanju?

Sistem je prepoznao značaj IAN Telecentra, dnevnog boravka za decu sa širokim spektrom problema u socijalizaciji, ali ne i značaj finansiranja istog. Broj dece sa problemima u ponašanju nije moguće tačno utvrditi jer u praćenju ove pojave ne postoji jedinstveni pristup institucija koje treba da se bave ovim problemom, niti sistemsko rešenje, uprkos brojim zakonskim i podzakonskim aktima koji ga predviđaju. Fokus javnosti biva nakratko usmeren na delikvente kada dođe do ekscesa koji privuku pažnju medija, da bi potom ponovo bio skrenut mnoštvom drugih tema. A institucije se u javnom diskursu pozicioniraju kao zgranute, ali nemoćne pred vršnjačkim nasiljem, dilovanjem ili zloupotrebnom narkotika kod maloletnika. Praksa je pokazala da je moguće i preko potrebno raditi sa decom koja su u sukobu sa zakonom. U Beogradu je delovao dnevni boravak namenjen deci sa širokim spektrom problema u socijalizaciji, koji je vodilo licencirano udruženje IAN Telecentar. U taj boravak su deca upućivana iz Centra za socijalni rad, Odeljenja za maloletnike Višeg suda u Beogradu i porodica kojima je bila potrebna pomoć, kao i maloletnici nakon izlaska sa izvršenja zavodskih krivičnih sankcija. Uviđajući značaj i efikasnost usluga koje je pružala pomenuta organizacija, Odeljenje za maloletnike Višeg suda u Beogradu dalo je pisanu preporuku i podržalo njihova nastojanja da ostvare finansijsku podršku Grada ili Republike. Bez obzira na to, gradski i republički organi nisu odgovorili na apel ovog centra za finansiranje i on je prestao sa radom usled nedostatka novca. Za razliku od Beograda, Novi Sad i Kragujevac prepoznaju potrebu za sistemskim rešenjima, te se u budžetu ovih gradova pronalaze sredstva za finansiranje dnevnih boravaka za decu sa problemima u ponašanju i decu iz porodica u riziku. Problemi postoje, kapaciteti su nedovoljni, no ova se usluga pruža u kontinuitetu. Maloletnička delinkvencija je ekstremni oblik poremećaja u ponašanju dece, a oko 90% svih izrečenih krivičnih sankcija maloletnicima čine vaspitne mere otvorenog tipa:  upozorenja i usmeravanja i pojačani nadzor. Cilj ovih mera je da se kroz angažovanje maloletnika, njegovih roditelja, lokalne i šire društvene zajednice, ostvari poželjna psihosocijalna stabilizacija i maturacija da bi se prevenirao dalji kriminalitet. U momentu kada dnevni boravak za decu sa problemima u ponašanju ne postoji, vaspitna mera pojačanog nadzora uz dnevni boravak postaje nesprovodiva. Šta je Dnevni boravak za decu sa poremećajem u ponašanju? To je usluga socijalne zaštite, predviđena Zakonom o socijalnoj zaštiti, koja se pruža deci sa različitim problemima. Koncipiran kao boravak za decu iz porodica u riziku, i za decu sa problemima u ponašanju, pokrivao je široku populaciju dece koja nisu uspela da odgovore na zadatke koje društvo pred njih postavlja. Jedan deo je dolazio iz porodica koje ne mogu da pruže adekvatne uslove deci, te im je potrebna pomoć u učenju, organizovanju dnevnih aktivnodsti, postavljanju ciljeva, i uopšte socijalnoj inkluziji. Drugi aspekt rada boravka usmeren je na pravilnu socijalizaciju dece koje pokazuju asocijalno i/ili delikventno ponašanje. U njemu sa decom rade specijalni pedagozi i psiholozi, i druga stručna lica. Zaposleni u dnevnom boravku su u stalnoj komunikaciji sa svim institucijama koja se bave ovom decom, jer samo multisektorski pristup može odgovoriti narastajućem problemu. Da li postoji zakonski osnov za finansiranje usluge dnevnog boravka? Usluga dnevnog boravka za decu sa problemima u ponašanju predviđena je Pravilnikom o bližim uslovima i standardima za pružanje usluga socijalne zaštite, gde se navodi da je usluga namenjena deci koja su u sukobu sa zakonom, roditeljima, školom ili zajednicom na način koji neometa njihovo školovanje. Svrha ove socijalne usluge je unapređenje kvaliteta života u vlastitoj socijalnoj sredini. Čitaocu je jasno da od toga ne profitiraju samo mladi koji su se uputuli životnim stranputicama, već i komšiluk, škola, i šira društvena zajednica. Potreba za ovom ovom uslugom propisana je i u Zakonu o maloletnim učiniocima krivičnih dela iz 2005. godine. Prema njemu sud za maloletnike može izreći vaspitnu meru pojačanog nadzora od strane roditelja ili organa starateljstva uz dnevni boravak – kada za vaspitavanje i razvoj maloletnika treba preduzeti trajnije mere uz odgovarajući stručni nadzor i pomoć, a nije potrebno maloletnikovo potpuno odvajanje iz dotadašnje sredine. U praksi, sud je ovu meru izricao kao meru pojačanog nadzora Centra za socijalni rad, koji je maloletnike upućivao u IAN Telecentar, koji je faktički sprovodio stručni nadzor i pružao stručnu pomoć. Sve do 2018. godine, kada je prestao sa radom i od kada ova usluga socijalne zaštite u Beogradu više ne postoji, te ni sud za maloletnike ovu vaspitnu meru više ne izriče. Imajući u vidu da se radi pre svega o usluzi socijalne zaštite, koja je predviđena Zakonom o socijalnoj zaštiti, obaveza je države da preko lokalne samouprave ovu uslugu i pruži predviđenom krugu korisnika – deci i mladima. Dnevni boravak obezbeđuje i finansira jedinica lokalne samouprave, a za nadzor nad izvršenjem zaduženo je resorno ministarstvo, koje je i predlagač zakona. Međutim, Dnevni boravak IAN Telecentar se finansirao isključivo projektno iako ga je licencirao Ministarstvo za socijalnu politiku i bio je sistemski prepoznat u pomenutim zakonima. Slična je situacija i sa Svratištem za decu u uličnoj situaciji, koje se takođe finansira isključivo projektno, iako je usluga koju pruža takođe predviđena Zakonom o socijalnoj zaštiti. Ova organizacija civilnog društva je još jedan od primera kako u nedostatku državne brige, socijalnu zaštitu na sebe preuzima civilni sektor. Državne institucije ostaju neme na apele za pomoć u finansiranju, dok sa druge strane nema nikakve odgovornosti za nebrigu. Primer dobre prakse predstavlja Centar za smeštaj i dnevni boravak dece i omladine sa smetnjama u razvoju, koji u svojoj mreži ima čak 15 dnevnih boravaka na teritoriji Grada Beograda i koje je se većim delom finansira iz gradskog budžeta. Ovaj Centar može da bude uzor za osnivanje i funkcionisanje dnevnog boravka. Preventivno delovanje, čak i kada bi se samo finansijski posmatralo, predstavlja racionalno i odgovorno ponašanje, jer nadležni tvrde da je trošak države kod svakog izvršenja krivičnog dela (rad policije, tužilaštva, sudova, advokata po službenoj dužnosti, centra za socijalni rad) toliki da višestruko premašuje sredstva za preveniranje. Jelena Drenča je advokatica, Milica Marušić Jablanović je doktor andragoških nauka i odbornica Skupštine grada Beograd.

Zašto su institucije krile da je vazduh u Šapcu prezagađen, u korist privatnih kompanija?

Projekat izgradnje skladišta opasnog i neopasnog otpada kompanije Eliksir otvorio je brojna pitanja, nedoumice ali i zabrinutost. Počev od poziva na javnu raspravu, preko informisanja javnosti, same suštine ovog projekta i logike kreiranja ovakvog skladišta baš u Šapcu, pa sve do toga da li su svi potrebni i zakonom propisani uslovi ispunjeni. Nameće se pitanje zašto je predviđeno skladištenje ove vrste otpada baš u Šapcu, a ne na nekom lokalitetu u blizini Prahova, gde je predviđeno spaljivanje? U objavljenoj studiji na sajtu Ministarstva za zaštitu životne sredine navodi se da je na planiranom prostoru zemljište kontaminirano, takođe voda, dok je vazduh u 2021. godini bio treće kategorije, odnosno da je prekomerno zagađen i to zbog odstupanja više parametara. Podsećamo vas da je do 2019. godine u gradu Šapcu monitoring kvaliteta vazduha vršio Zavod za javno zdravlje Šabac. Usled nastalih problema te 2019. godine, kompaniji Eliksir naložena je ugradnja dodatnih filtera i demistera, a sa ZJZ Beograd kao referentnoj ustanovi dogovoreno je da se monitoring kvaliteta vazduha vrši svakodnevno, za šta je na godišnjem nivou izdvojeno tri puta više sredstava iz budžeta. Tada je učinjeno sve što je bilo u našem kapacitetu da se spreči zagađenje. Izveštaji su govorili da vazduh nije zagađen. Kako se sada došlo do toga da je vazduh prezagađen? Zašto se negiralo zagađenje? U narednom periodu nastojaćemo da prikupimo sve potrebne informacije od nadležnih po ovom pitanju na svim instancama. Gradski odbor stranke Zajedno taži da se o ovome izjasne oni koji su uzurpirali vlast i iznesu sve podatke o ovom projektu, kao i ZJZ Šabac, da građanima kaže da li su navodi iz studije o zagađenju vazduha tačni.

Šapčani, zahvaljujući politici Nebojše Zelenovića možete biti mirni. Nećete plaćati duple račune!

Toplane širom Srbije naplaćuju potrošačima grejanje tokom čitave godine. To znači da niko nema uticaj na to koliko će potrošiti energije i samim tim koliki će račun biti na kraju meseca. Ovog oktobra se to pitanje dodatno komplikuje idejom o odlaganju grejne sezone za 15 dana, radi uštede. Za to vreme će građani širom Srbije plaćati i grejanje koje nemaju i struju koju troše da bi se grejali. Dakle, štedimo energente toplanama koje ujedno i zarađuju, a račune za struju plaćamo preko svake mere, jer štedeći gas trošimo struju. Zaplet vredan Šekspira, a građani u očaju zagledani u novčanike i svakodnevna poskupljenja ne vide da su po ko zna koji put nasamareni. Istine radi, toplana u Šapcu skoro jedina već godinama jedina obračunava račune na osnovu potrošnje. U toku leta korisnici plaćaju održavanje, a u toku grejne sezone na to se doda obračunata potrošnja energenata. Ovaj sistem naplate tekovina je demokratske vlasti Nebojše Zelenovića u kojoj se vodilo računa o dobrobiti građana, a ne o njihovoj bezočnoj pljački. Tako, dok skoro čitava Srbija skupo plaća duplo golo, građani Šapca imaju bolju šansu zahvaljujući gradskoj upravi na čelu sa Nebojšom Zelenovićem i viziji modernog, energetski održivog i za stanovnike najboljeg mogućeg mesta za život u kojem se domaćinsko poslovanje podrazumevalo. Ostaje da vidimo da li će lažni gradski čelnici primeniti kreativnu pljačku i na primeru Šapca ili se ipak neće usuditi da menjaju dobro uređen sistem koji su na silu oteli. Dok sud drugačije ne odluči, molimo ih da ne diraju dugmiće.

Na svaki način podržaćemo bunt radnika i sindikata

Danas je održana zajednička konferencija za medije sindikata zaposlenih u pravosuđu, prosveti, vojsci i zdravstvu. Konferenciji je prisustvovala kopredsednica stranke „Zajedno“ Biljana Stojković koja je nakon konferencije razgovarala sa predstvnicima sindikata. Tema konferencije je bila diskriminacija zaposlenih u javnom sektoru i kršenje njihovih ekonosmko socijalnih prava. Podseća se da je Srbija kao članica Saveta Evrope potpisnica Evropske socijalne povelje koja se  može smatrati „Radničkim ustavom“. Iako ima takvu obavezu Vlada Republike  Srbije ne konsultuje sindikate pri formiranju budžeta, krši zakon o radu (čak i ovakav kakav je sama donela) ali i brojne druge zakone. Vrhovni kasacioni sud doneo je odluku koja je suprotna odluci Ustavnog suda, a koji je presudio da, bez  ikakve sumnje, u minimalnu platu se ne mogu uračunati izdaci za topli obrok i regres. Svaka država u okruženju ove naknade tretira nezavisno od plata i svojim radnicima ih isplaćuje. Za razliku od zaposlenih partijskih kadrova u javnim preduzećima, zarade lekara, profesora, higijeničara, medicinskih sestara, vojnika itd. višestruko su manje, a čak su im oduzete i mogućnosti ishrane na radu. Još jednom se pokazuje da je država neprijatelj radnicima i da različitim zakonskim malverzacijama omogućuje sebi da ne poštuje sopstvene krovne zakone. Država krade od radnika! Kao stranka sa levim politikama, podržaćemo na svaki način opravdane zahteve sindikata i radnika. Socijalni bunt će se desiti jer ovakva država, država pod kontrolom Aleksandra Vučuća i Srpske napredne stranke srlja ka provaliji i sopstvenom nestanku.

Stranka Zajedno traži hitnu sednicu Odbora za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu i posebnu sednicu Narodne skupštine povodom zabrinjavajućeg stanja na tržištu snabdevanja hranom

U prethodnom periodu poslanici poslaničkog kluba Moramo – Zajedno obilazili su poljoprivrednike širom Republike Srbije i po ko zna koji put se uverili u lošu situaciju u kojoj se oni trenutno nalaze. Ovo je najteža godina do sada, a razlozi za to su enormno poskupljenje goriva, đubriva, esktremni klimatski uslovi, ali nadasve loša agrarna politika koja se sprovodi unazad dug niz godina. Dr Jelena Кalajdžić, narodna poslanica, sa Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, kaže da problemi u kojima se nalaze poljoprirednici nisu samo njihovi problemi, već svih građana. Neregularnost u lancu snabdevanja sirovinama za prehrambenu proizvodnju izaziva socijalnu u ekonomsku nesigurnost svih građana Republike Srbije, o čemu svedoče drastična poskupljenja osnovnih životnih namirnica za 50 i više procenata. Naši poljoprivrednici ukazuju na probleme još od početka proleća, i do sada im nije pružena nikakva konkretna pomoć. Nakon ovako loše godine, u kojoj nisu imali nikakvu zaradu, očekuje ih setva, uz enormna poskupljenja đubriva (za oko 300%), semena (u zavisnosti od kulture za od 30 do 50%) i goriva. Takođe, situacija u mlekarstvu se nije popravila, i na tržištu još uvek je teško naći mleko proizvedeno u Srbiji. Posledice od štete koja je ove godine nanete mlekarima, tek će se osetiti u budućnosti. Dr Jelena Кalajdžić je navela da se u cilju poboljšanja situacije u agraru mora napraviti ozbiljna analiza trenutnog stanja, utvrditi svi problemi i napraviti ozbiljna stategija kako će se oni rešavati. „S obzirom na jako tešku situaciju u kojoj se poljoprivreda nalazi, zaista mi nije jasno zašto se od početka avgusta, pa sve do danas održala samo jedna konstitutivna sednica i jedna redovna sednica. Poljoprivrednici su nam bili na putevima, blokirali saobraćaje, prodaju se krave, mleka nema, preti nam i nestašica mesa, ljudi ne mogu više da žive od poljoprivrede, odlaze u gradove ili inostranstvo, a Odbor za poljoprivredu se ne sastaje. Ja sam danas uputila predsedniku Odbora za poljoprivredu predlog za hitnu sednicu Odbora za poljoprivredu i iskreno se nadam pozitivnom odgovoru. Problema u poljoprivredi ima toliko da bi odbor trebao da se sastaje svaki dan, a ne da se čeka po mesec i više dana kao da je sve u najboljem redu“ Pored toga, poslanička klub Moramo – Zajedno uputio je i predsedniku Narodne skupštine zahtev za održavanje posebne sednice Parlamenta na kojoj bi nadležni ministri iz resora poljoprivrede, finansija, trgovine i brige o selu odgovarali na pitanja narodnih poslanika o trenutnoj nestašici prehrambenih proizvoda, nekontrolisanom rastu cena hrane, kao i situaciji u poljoprivrednom sektoru.

Stranka Zajedno zahteva hitno usklađivanje Srbije sa spoljnom i bezbednosnom politikom EU: Neuvođenje sankcija Rusiji ugrožava budućnost svakog građanina Srbije

Ovogodišnji izveštaj Evropske Komisije predstavlja kulminaciju trogodišnjeg odustajanja Srbije od puta u EU. Spoljnopolitički odbor Evropskog parlamenta većinom glasova usvojio je izveštaj u kom se traži da se pristupni pregovori sa Srbijom uslove usklađivanjem zvaničnog Beograda sa spoljnom i bezbednosnom politikom Evropske unije. Takođe, tražili su da buduće donacije iz evropskih fondova budu uslovljene ovakvim usklađivanjem naše politike. Situacija u kojoj se sada nalazimo zahteva novi politički pristup. Srbija bi, kao najveća država Zapadnog Balkana, trebalo da povede ovaj region evropskim putem. Za sve naše partnere iz regiona ova ponuda mora biti prihvatljiva jer je to jedini način da ovaj prostor konačno doživi svoj procvat i postane mala EU na Balkanu sa garantovanom slobodom govora, slobodom kretanja, slobodnim i fer izborima kao i sva prava i slobode koje garantuje EU. Vlast proklamuje da je ulazak u EU strateški cilj zemlje, a vodi politiku koja je od Srbije, kandidata za članstvo, napravila crnu ovcu Evrope. Srbiji je potrebna velika diplomatska inicijativa za pravljenje strateškog dogovora sa Zapadom. Ova politička inicijativa koju predlažemo ima tri cilja koji su od suštinske važnosti za naš budući rast i prosperitet. Prvi cilj je da bude trajno uklonjen svaki rizik od vojnog sukoba u regionu. Drugi cilj je uključenje Srbije i celog regiona u novu, zelenu, tehnološku revoluciju. EU i SAD ulažu hiljade milijardi evra i dolara u transformaciju privrede, što treba da dovede do zamene fosilnih goriva obnovljivim izvorima energije, stabilnog i trajnog ekonomskog rasta i zaustavljanja globalnog zagrevanja. Ili ćemo postati deo ovog procesa, ili će iseljavanje opustošiti našu zemlju. Upravo je zaustavljanje odlaska ljudi i stvaranje okvira za početak povratka do sada iseljenih treći strateški cilj. Velikom strateškom inicijativom ubedićemo zemlje članice EU da je interes njihovih građana da Srbija i Zapadni Balkan postanu punopravni članovi. Pored toga, ovakva transformacija bi dodatno smanjila emisiju štetnih materija što bi dovelo do konačnog sprovođenja Pariskog sporazuma o klimatskim promenama. Činjenica je da ljudi odlaze jer država nije sposobna da donosi strateški važne odluke. Približno 60.000 ljudi napusti Srbiju svake godine i odlaziće još više ako ne iskoristimo ovaj ključan trenutak i ne odlučimo gde pripadamo.  U najvećem je interesu države i svih građana i građanki da počnemo donositi odluke utemeljene na vrednostima slobodnog i demokratskog sveta. I pokažemo svima da je Srbija ipak sposobna da bude pouzdan partner svetu slobode i građanskih prava.  

Stranka Zajedno danas se sastala sa predstavnicama udruženja građanki FemPLatz

U Srbiji i dalje nema javno dostupnih statističkih podataka o rasprostranjenosti femicida, a telo za praćenje femicida, iako je najavljeno još 2018. godine, još uvek nije uspostavljeno. Predstavnici stranke i poslaničkog kluba Moramo Zajedno danas su se sastali sa predstvanicima udruženja građanki FermPlatz uz podršku UN Women sa ciljem da se dopuni Zakon o Zaštitniku građana, da se u tom zakonu propiše uspostavlajnje tela za praćenje femicida i njegov sastav, kao i da se regulišu poslovi i zadaci ovog tela. Poslanički klub Moramo – Zajedno pružiće svu moguću podršku ovom udruženju kako bi se što pre izmenio i dopunio Zakon o zaštitniku građana,i uspostavilo praćenje femicida u Republici Srbiji. Kopredsednica stranke Zajedno Biljana Stojković je na sastanku izjavila: “Budući da se država nije, na ozbiljan način, posvetila problemima zlostavljanja žena i femicidu, a da je broj ubijenih žena u nesumnjivom porastu, nužno je da svi stanemo iza predloga koji imaju kompetentne ženske grupe. Ovo su žene koje veoma ozbiljno prate situaciju i znaju kakvi koraci su neophodni da bi se krenulo u sistemsko rešavanje ovog pitanja. Ženska revolucija je na ulici, ženska revolucija mora napraviti pritisak i unutar institucija!”  

Nešić: Aplikacija za prijavu eko problema (gReact) je pljačka godine – plaćena 125 puta više, a ostaje u privatnom vlasništvu

O neverovatnoj ceni ove aplikacije za prijavu ekoloških problema koje je izradilo Ministarstvo za zaštitu životne sredine, ali sada znamo i kolika je tačno razlika. Zamolili smo naše IT stručnjake da izvrše procenu izrade aplikacije i procenjeno vreme radnih sati za izradu ove aplikacije. Nakon detaljne analize – za kopletnu izradu ove aplikacije, od kreiranja koda do detaljnih programskih rešenja potrebno je 330 radnih sati. Ukoliko bi se plaćao radni sat programera u Srbiji koji je u proseku 40 eur, ovu aplikaciju je Ministarstvo moglo pokrenuti za 16.000 evra (sa sve dizajnom), a ukoliko bi se zadužili programeri iz EU, sa skupljim radnim satom – aplikacija ne bi bila skupllja od 21.000 evra. Građane Srbije, ova aplikacija gReact je koštala 2,5 miliona evra ili 125 puta više! Da sumanutost ove pljačke bude još veća, aplikacija gReact nije ostala u vlasništvu građana Srbije, već kompanije koja je izradradila istu i može da je dalje preprodaje na tržištu. To u prevodu znači da je Ministarstvo za zaštitu životne sredine iznajmilo softwer od firme Tcom za 2,5 miliona evra, a ova firma je za 21.000 evra taj softver napravilo, i potom može staviti na tržište da je preprodaje dalje. Protiv ove sumanute “nabavke” ćemo se dalje boriti pravno, odnećemo podatke tužilaštvu i nadležnim institucijama i tražiti da hitno reaguju.

Biljana Stojković: Crkva traži da se budući građani drže u neznanju, upliv u prosvetu protivustavan

Profesorka genetike i evolucije na Biološkom fakultetu u Beogradu Biljana Stojković ocenila je danas da Srpska pravoslavna crkva (SPC), zahtevima za izuzeće lekcija o „rodnom i polnom identitetu“ iz školskih udžbenika, traži od prosvete da „buduće građane drži u neznanju“. „Još je gore ukoliko misle da će sve to nestati iz Srbije ukoliko se o tome ne govori. Nauka neće bez borbe predati obrazovanje u ruke crkve. Borba očigledno predstoji“, napisala je Stojković u autorskom tekstu za nedeljnik NIN. Po njenim rečima, mešanje crkve u obrazovnu politiku je suprotno Ustavu, jer se crkva sada „nametnula kao ključni arbitar u formiranju školskih kurikuluma“. Crkva i desničari, kako je kazala, ističu da pitanje roda ne pripada biološkoj nauci, ali ona navodi da se razviće pola kako na fizičkom, tako i na psihološkom planu, ne mora kod svakog pojedinca uklapati u društveno nametnute norme, odnosno rod. „Odnos između pola i roda jeste realan i uključuje biologiju koliko i psihologiju i sociologiju. O tome govori i Svetska zdravstvena organizacija“, rekla je Stojković. Ona navodi da je druga zamerka koja se najviše naglašava ta, da lekcija „Rodni i polni identitet“ promoviše vrednosti koje izlaze iz domena muško/žensko dihotomije. „Nije sasvim jasno kako pisanje fenomenu koji postoji u realnosti može uraditi bilo šta drugo osim upoznavanja dece da će kroz život susretati različite ljude i u pogledu roda i u pogledu pola. Naučiće i da drugačije ljude ne posmatraju sa prezirom i mržnjom“, istakla je profesorka. Izvor: Danas.rs

ZAJEDNO: Beograd se guši, a Šapić se ažurira! Mi imamo rešenje.

Beograd je jutros šampion sveta po količini otrova u vazduhu. Koncentracije PM 2,5 čestica su pogubne po zdravlje građana, pokazuju sve državne merne stanice. Кoličine polutanata su visoke kao u sredini grejne sezone. Pitamo se kakvi bi nam bili pokazatelji da nisu upropastili Termoeletranu Nikola Tesla. Ovako su nam pluća malo pošteđena, ali su nam unuci zaduženi uvozom struje. Zvančini portal za kontrolu kvaliteta vazduha, na sajtu grada Beograda, ne radi već danima – ažurira se. Portal koji je građanima imao za zadatak da ponudi prognozu zagađenja vazduha volšebno je prestao da prikazuje i podatke o trenutnom stanju. Isti portal je u okviru javne nabavke plaćen više od milion evra i u svom prvom objavljivanju pre nekoliko nedelja ostao je zapamćen po najavama po život opasnih koncentracija ugljen-monoksida što se nije dogodilo nikada, niti će se ikada dogoditi. Voluntarizam, amaterizam i besomučno trošenje javnih fondova ostaju glavna karakteristika gradskih vlasti. Alaramantni podaci koje smo imali prilike da vidimo poslednjih dana su dovoljni za oglašavanje uzbune, hitne mere, zabrane fizičih aktivnosti napolju deci u školama i vrtićima…. Gad Beograd je prošle godine u junu mesecu usvojio Plan kvaliteta vazduha na neverovatnih 309 stana, a danas nikome u gradskoj vlasti ne pada na pamet čak ni da jednostavno građane obaveste o opasnostima koje su direktna posledica enormnog zagađenja. Kada govorimo o rešenju, već dve godine molimo da ovo počne da se rešava. Stanje je neizdrživo…  Proteklih deset godina stanje vazduha stagnira i jedini napredak zabeležen je u činjenici da smo sada već svi svesni toga. Predložili smo hitnu meru ulaganja u energetsku efikasnost i alternativne izore energije. Prvo je hitna zamena individualnih ložišta. Zatim, sistemskom izolacijom kuća i zgrada bismo mogli 30 do 50 posto manje energije da trošimo, a toliko bi onda bilo manje i zagađenje. Manje energenata, manje zagađenja, manje troška za građane. Odakle novac? Od javnih preduzeća koji bi to odmah platili kroz zeleni kredit i pomoć iz EU a građani vraćali godinama kroz  razliku u uštedi. Hitno postaviti solarne panele na javnim zgradama. Takođe EPS može da finansira i solarne panele za domaćinstva, po istom principu. Kredit pokrije ulaganje a građani im vraćaju kroz proizvodnju struje svake godine. I manji računi i manje zagađenje.  Mi za ovaj kompleksan problem imamo rešenje i jedva čekamo da ga predložimo, ali niko iz vlasti to ne želi da čuje. Do tada – gušimo se u kancerogenom vazduhu od koga nam godišnje prevremeno umre nekoliko hiljada ljudi – izjavio je Đorđe Miketić iz stranke Zajedno.