Nešić: Hitno vratiti satnicu Velikog časa – ničije obaveze nisu važnije od sećanja na naše žrtve

Organizatori Velikog školskog časa u Kragujevcu u Šumaricama su odlučili da zbog posete predsednika pomere stalno i simbolično vreme održavanja ovog godišnjeg događaja kojim se obeležava sećanje na streljanje nastavnika i đaka kragujevačke gimnazije 21. oktobra 1941. godine. Narodni poslanik i gradski odbornik iz stranke Zajedno Nikola Nešić zahteva da se satnica događaja hitno vrati na vreme koje je simbolički važno za istoriju grada i sećanje na žrtve. Veliki čas inače počinje u 11 časova i traje 45 minuta, međutim zbog najavljene posete Aleksandra Vučića i njegovih kasnijih obaveza gradska vlast u Kragujevcu je odlučila da vreme održavanja ovog pomena pomeri na 10:30 i da skrati vreme zvaničnog programa. „Najtragičniji događaj u istoriji grada Kragujevca se obesmišljava kako bi se satnica uklopila predsedniku Republike. Sećanje koje se od 1964. godine održava u Šumaricama ima 3 simblolike, mesto, vreme održavanja školskog časa i trajanje tog poslednjeg časa. Pokušaj da 2 od 3 simbola promene je uvreda za žrtve, za sve moje sugrađane i za celu Srbiju. Kakvu je poruku poslao svima koji su u organizaciji događaja i svim Kragujevčanima, ali i kakvu je poruku poslao velikoj petorci gde ne sme da zakasni tih pola sata? Da li se zbog pola sata vremena predsednika odričemo sećanja, identiteta i istorije?“, izjavio je Nikola Nešić. Narodni poslanik iz stranke Zajedno zahteva od gradskih vlasti da hitno vrate satnicu Velikog časa pošto ni jedan političar niti bilo čije obaveze ne mogu biti značajnije od tragičnih upomena Kragujevca i sećanja na žrtve čiji su životi utkani u našu sadašnjost i budućnost.

Nešić: Stanje sa Gružanskom jezeru je alarmantno, Kragujevac će ostati bez vode kao Zrenjanin

Nelegalna gradnja na Gružanskom jezeru ugrožava vodosnabdevanje čak 200.000 iz Kragujevca, Knića i Batočine! Izgradnja privatnih kuća, vikendica pa čak i hotela dovode u pitanje i očuvanje životne sredine, opstanak biljnog i životinjskog sveta i održivost poljoprivrede i turizma na ovom području. Stranka Zajedno u saradnji sa udruženjem „Ekomar“ pokrenula je pre mesec dana borbu za Gružansko jezero kroz institucije. „Stanje sa Gružanskom jezeru je alarmantno!“, upozorava naodni poslanik i kragujevaćki odbornik iz stranke Zajedno Nikola Nešić koji dodaje da se u zoni sanitarne zaštite akumulacije Gruža nalazi veliki broj objekata koji nisu u funkciji vodosnabdevanja. „Osim što je izgradnja ovakvih objekata u suprotnosti sa postojećim pravilnicima, ovakvi objekti onemogućavaju monitoring kvaliteta vode u mnogim delovima akumulacije, pristup radnicima vodoprivrednog preduzeća i ribočuvarskoj službi“, kaže Nešić. On dodaje da ti objeti umanjuju funkciju akumulacije kao odbrane od poplava, kao i da predstavljaju ozbiljan rizik za očuvanje vodoizvorišta pošto u ovom delu opštine Knić nema kanalizacije niti sistema za prikupljanja i odlaganja otpadnih voda. Kako bi se ovi problemi rešili stranka Zajedno smatra da je neophodno da predstojeći Prostorni plan područja posebne namene (PPPN) sliva akumulacije Gruža predvidi uklanjanje: svih objekata (montažnih i čvrstih) iz I zone sanitarne zaštite, posebno onih koji se nalaze u vodi kao i uklanjanje svih prepreka koje onemogućavaju pristup akumulaciji nadležnim institucijama. Dok je za objekte koji se nalaze u zonama sa manjim stepenom zaštite potrebno predvideti uspostavljanje adekvatnog i kontrolisanog način prikupljanja i odlaganja komunalnih i otpadnih voda kroz zajedničku saradnju opštine Knić i korisnika akumulacije. Trenutno stanje i divlja gradnja ugrožavaju i ribolov. Procenjena biomasa ribolovnih vrsta iznosi 675t a na samoj akumulaciji godišnje je prisutno oko 3500 ribolovaca. „Zajednica ribolovaca i korisnik ribolovnog područja u prethodnim godinama više puta su isticali da zatečena situacija na akumulaciji Gruža nije odgovarajuća. Postojanje velikog broja objekata na obali akumulacije i pregrađivanje same obale, od strane fizičkih lica, onemogućava rad ribočuvarske službe što dovodi do veoma izraženog krivolova i upotrebe zabranjenih ribolovnih alata“, pojašnjava Nešić. Kako bi se očuvao kvalitet vode za vodosnabdevanje uz poštovanje višenamenskog karaktera akumulacije potrebno je da se u predstojećem PPPN-u sliva akumulacije Gruža definišu ribolovne zone. Definisanje ovih zona omogućilo bi efikasniju kontrolu ponašanja ribolovaca, uspostavljanje adekvatnog sistema prikupljanja i odvoženja otpada i smanjilo bi štetne efekte ribolova na kvalitet vode za vodosnabdevanje, smatraju u stranci Zajedno. „U pitanje je doveden i razvoj poljoprivrede koja je prepoznata kao jedan od ključnih razvojnih ciljeva opštine Knić“, kaže Nešić koji dodaje da će to biti jedna od najznačajnijih konfliktnih tačaka u okviru PPPN-a za ovo područje. „Uz strogo poštovanje zona sanitarne zaštite u obuhvatu PPPN Gruža neophodno je u fazi sprovođenja PPPN Gruža uspostaviti sistem monitoringa i kontrole korišćenja poljoprivrednog zemljišta. Kao efikasan način smanjenja štetnog uticaja poljoprivrednih površina predlaže se predviđanje vegetacijskog pojasa u priobalnom delu akumulacije koji bi predstavljao prirodnu zaštitu“, rekao je Nešić. Narodni poslanik iz stranke Zajedno veruje i da bi delovi područja Gružanskog jezera trebali da budu zaštićeni. „Široka zona ušća Boračke reke i reke Gruže, kao i delovi sa izraženom makrovegetacijom (Knićko polje) trebalo bi da budu predstavljeni kao delovi posebnih prirodnih vrednosti i da se u saradnji sa opštinom Knić predvidi inicijativa za zaštitu ovih područja od strane Zavoda za zaštitu prirode“, smatra Nešić. On podseća da ti delovi akumulacije, kao i ceo sliv Boračke reke predstavljaju deo prirodne celine koja je proglašena za IBA područje i nalaze se u nastavku spomenika prirode I kategorije Boračkog krša. „Sveobuhvatna zaštita ovog područja doprinela bi očuvanju ove prirodne celine i lokalnom razvoju, i takođe je u skladu sa nacrtom Prostornog plana republike Srbije po kojem je akumulacija Gruža planirana za upis u Ramsarsku listu“, dodaje Nešić. Trenutno stanje ima jako loš uticaj i na razvoj turizma u ovom delu Srbije. „U cilju adekvatnog upravljanja i kontrole turističkih aktivnosti na akumulaciji potrebno je u saradnji sa turističkom organizacijom i korisnikom akumulacije odrediti zone i načine korišćenja akumulacije u turističke svrhe. Određivanje pristupnih zona, broja posetilaca i dozvoljenih aktivnosti smanjilo bi negativne efekte turizma“, smatra Nešić.

Nešić: SNS treba da plati rekonstrukciju Tržnice u Kragujevcu

Narodni poslanik iz stranke Zajedno i odbornik u Kragujevcu, Nikola Nešić, je u lokalnoj Skupštini govorio o novom zaduživanju grada zbog rekonstrukcije zgrade Tržnice koje je godinama zatvorena zbog obnove. Nešić smatra da završetak radova, zbog svojih nesposobnih kadrova, mora da finansira Srpska napredna stranka, a ne svi građani Kragujevca iz kredita. „Tržnica u Kragujevcu je postala nacionalna tema, ali kao ogledalo nesposobnosti i to je poniženje za sve strukture koje su imale šansu da završe rekonstrukciju“, rekao je Nešić koji smatra i da je sramota za sve odbornike većine to što su godinama žmurili i ćutali dok im Aleksandar Vučić nije rekao da su nesposobni i naredio da dodatno zaduže grad. Nešić smatra da je pitanje Tržnice pre svega politički problem i da SNS ne sme da se krije iza poskupljenja materijala i usluga potrebnih za izvođenje radova. „Nedostatak vizije je politički problem kao i nepoznavanje struktura unutar firmi koje su pod ingerencijom grada. Poveravanje posla mladom projektantu, opterećenog ugovorom o privremeno povremenim poslova je pogrešna odluka, ali nije on kriv jer Urbanizam nema dovoljno iskustva za rad na ovakvim projektima. Drugi primer je i direkcija za planiranje i izgradnju – poveren je posao osobi koja navršava svoj radni vek, ali i pored dugog staža, nema dovoljno znanja za ovaj vid poslova. Ni on nije kriv, njemu je naređeno i zato su ove odluke političke“, konkretan je Nešić. On podseća i da je odluka da se stavi hipoteka na kulturno istorijski objekat, bez da se pita Zavod za zaštitu spomenika – politička odluka. „4,5 miliona evra koštaće nas rekontrukcija Tržnice! Taj novac je mogao da nam sačuva gradske Apoteke, koje SNS hoće da privatizuje, još par godina čak i u ovim uslovima. Osam puta su menjani ugovori sa podizvođačima, sedmi put se menja ukupan iznos radova za Tržnicu – to je pljačka građana Kragujevca koja je rezultat niza loših političkih odluka i nemara lokalnih vlasti“, izjavio je Nešić. Narodni poslanik iz stranke Zajedno smatra da se mora naći način za očuvanje i revitalizaciju ovog objekta koji je jedan od najvrednijih simbola grada. „Međutim, građani Kragujevca ne treba da plaćaju zbog lošeg rada lokalnih vlasti koje su odgovorne za probleme – oni, a pre svega SNS treba iz svojih džepova da plate koliko je potrebno da se Tržnica vrati građanima Kragujevca“, zaključuje Nešić.

Nešić: Kragujevac pokazao da je saradnja široke opozicije moguća, ‘Srbija bez nasilja’ je zakletva

Narodni poslanik Nikola Nešić ocenio je da su protesti “doneli Srbiji jaku opoziciju” ali i građane “oslobodili straha”, napominjući da je “‘Srbija bez nasilja’ zakletva od koje ne smemo da odustanemo, da istrajemo do poslednjeg zahteva”. “Kragujevčani su svesni nasilja koje postoji u našem društvu. Sjajno je što je deo govornika na protestu upravo iz mase nezadovoljnih koji šetaju, zato što su se ljudi oslobodili straha. Oni sada ne samo da šetaju, oni sada i govore”, naglasio je Nešić, u razgovoru za Betu, koji je i odbornik u Skupštini grada Kragujevca. On opoziciju u Srbiji upućuje na primer Kragujevca gde je deset potpisa, uprkos ideološkim razlikama, ispod tehničkog sporazuma da će na lokalnim izborima “svakog sugrađanina braniti od pritisaka vlasti i zaštiti njihovu pokaznu izbornu volju kao i da nema saradnje sa Srpskom naprednom strankom”. “Počeli smo da radimo zajedno a nakon par meseci zajedničkog rada, pitaćemo građane kako oni vide naš rad i kako bi voleli da izgleda buduća izborna lista. Organizacija protesta je dokaz da možemo da funkcionišemo zajedno i to je važna poruka za sve”, ukazao je Nešić. Na pitanje o smeni vlasti Aleksandra Vučića na parlamentarnim izborima, on je odgovorio – “teško da je to moguće bez elementarne saradnje svih trenutnih opozicionih partijia ili koalicija”. “Zakon o planiranju i izgradnji je čak i na nacionalnom nivou dokazao da možemo svi da stavimo naš potpis kada je nešto štetno po građane”, podsetio je Nešićna zahtev opozicionih poslanika da se oceni ustavnosti tog zakona. On je potvdio da se sa Demokratskom strankom i strankom Srce razgovara o bližoj saradnji, navodeći da “razgovori postoje već duže vreme, kao i da se vode na nacionalnom i lokalnom nivou”. “Udruživanjem ove 3 stranke, dobija se zaista jedna ozbiljna politička organizacija koja može biti lider i na nacionalnom nivou ali i u mnogo lokalnih opština na predstojećim izborima”, rekao je Nešić. Kako je primetio, “dok se drugi dele, mi se sabiramo i želimo da upravo i zamenimo trenutnu realnost Srbije i podržimo jedni druge svim snagama u borbi protiv autokratskog režima”. Na pitanje kakve se promene kod protesta “Srbija bez nasilja” mogu očekivati od septembra, o čemu postoje najave, Nešić je konstatovao da “onoliko koliko budemo želeli promenu sistema, toliko ćemo biti blizu da to i uradimo”. “Od septembra će ponovo raditi Narodna skupština, sledi još puno zakona koji su u proceduri a nisu dobri za građane. U septembru će svakako govoriti i političari na protestima jer moramo da udružimo svu snagu i ulice i parlamenta. Očekujemo veliku podršku građana, čak i onih koji su su glasali prošli put za vladajuću strukturu jer ovo je borba za bolje društvo, za bolju – našu Srbiju”, poručio je Nešić.

Nešić: Pokušavamo da sve razlike stavimo po strani kako bi protesti uspeli

Narodni poslanik iz stranke Zajedno i odbornik u Skupštini grada Kragujevca, Nikola Nešić je za dnevni list Danas komentarisao tok organizovanja protesta u centru Šumadije i pritiske sa kojima se građani suočavaju. „U Kragujevcu u protestima „Srbija protiv nasilja“ pored stranke Zajedno, SSP, PSG, DS i Narodne učestvuju i stranke Srce i POKS, ali redovno slušamo i građane i aktiviste o tome kako treba protest da se razvija, pitamo kroz razne ankete i grupe. Pokušavamo da sve razlike stavimo po strani kako bi protesti uspeli“, rekao je Nešić. On je potvrdio i da pritisaka na građane svakako ima, ali podseća i da se upravo u Kragujevcu opozicija udružila na talasu oslobađanja građana od pritisaka i straha kao i da su tužilaštvu podneli njihova saznanja. „Važno je da protesti opstanu i trudimo se se da svaki put bude druga ruta i da sama blokada bude kreativnija od one prethodne. Sada smo pozvali građane da donesu poruke ispred trga Radomira Putnika koji je devastiran od strane lokalne vlasti i na taj način proteste prilagođavamo i problemima naših sugrađana“, zaključio je Nešić.

Zelenović na tribini “Martovska raskršća” u Kragujevcu: Srbija ste svi vi i svi mi koji mislimo drugačije

Kopredsednik stranke Zajedno, Nebojša Zelenović je pored drugih opozicionih lidera Demokratske stranke Zorana Lutovca, pokreta Srbija centar – Srce Zdravka Ponoša i Zeleno levog fronta Ne davimo Beograd Đorđa Pavićevića govorio na tribini “Martovska raskršća” u Kragujevcu koju je organizovala medijska kuća Glas Šumadije i istakao da veruje da i u drugim gradovima postoje hrabri mediji ili kuće koje bi volele da se o svemu razgovara i da probiju medijsku blokadu na lokalu. Tribina je simbolično održana u martu, mesecu u kome su se dogodili brojni dramatični momenti u Srbiji, te su predstavnici ove četiri stranke razgovarali o aktuelnim pitanjima kao što je sporazum, status Kosova, politika vladajuće stranke. Nebojša Zelenović je istakao da nikada od 2002. godine nismo bili dalje od Evropske unije nego što smo danas i da za to postoji jedan jedini krivac, a to je Vučić i ova vlast. “Srbija ste svi vi i svi mi koji mislimo drugačije. Mislim da je ovaj format i način na koji mi večeras pričamo značajna stvar. Kada se čulo da vi, Glas Šumadije, organizujete ovaj događaj, pojavilo se interesovanje kod ljudi u Leskovcu, Nišu, Novom Sadu, pošto se o ovome nigde ne razgovara. Nema toga u parlamentu, nema na televiziji”, istakao je Zelenović i zaključio: “Mi se već dosta dugo, kao politički akteri, bavimo time šta će da uradi Vučić. Šta nas briga šta će da uradi Vučić. On će uraditi sve ono što inače radi 10 godina i otežava nam život i pravi sebi prostor da može da radi stvari koje inače radi, uspešno u svoju korist i dosta neuspešno za državu”.

Nešić: Razumemo radnike kragujevačkog Vodovoda koji su nezadovoljni statusom

Otpuštenim radnicima koji su preko agencije za zapošljavanje tri i po godine radili u kragujevačkom Vodovodu, a koji su u četvrtak obustavili rad, podršku su pružili narodni poslanik Nikola Nešić i potparolka Političke platforme “Solidarnost”, Melanija Lojpur. Država Srbija konstantno krši zakone koje je sama propisala, sada Zakon o radu. Razumemo radnike Vodovoda koji su nezadovoljni statusom jer rade na ugovorima o privremeno – povremenim poslovima godinama. Ovim je ugrožen projekat „Čista Srbija” gde Vodovod radi trećinu poslova, a poslovanje je generalno ugroženo, Vodovod je najveći gubitaš u Kragujevcu. Stranka „Zajedno” će brzo predložiti novi Zakon o radu, rekao je Nešić. Melanija Lojpur istakla je da su agencijsko zapošljavanje, kao i ugovori o privremenim i povremenim poslovima rak rana domaćih radnih prava. Kao što smo mogli da vidimo na primeru radnika Vodovoda iz Kragujevca ljudi koji su radno angažovani nemaju gotovo nikakva prava od onoga što bi svako ko živi od svog rada morao da ima. Svi moraju da imaju zdravstveno i penziono osiguranje, pravo na odmor, razumno radno vreme, obezbeđenu sigurnosnu opremu i materijal za rad, platu za život. Ne sme se zaboraviti da brojna javna preduzeća, koja bi trebala biti primer odgovornog postupanja prema radnicima, imaju ogroman broj radnika na PP ugovorima. Dovoljno je reći da država time daje jako loš primer svima, a pre svega privatnom sektoru i stranim kompanijama.

KUPOVINA „BEZ RECEPTA“ – ODLAZE APOTEKE U TUĐE RUKE – Zajedno Kragujevac

Stanka ZAJEDNO i Šumadijska regija izdaju zajedničko saopštenje povodom trenutnog plana za Apoteke Kragujevac gde će se koncesijom otuđiti deo apoteka na 15 godina. U okviru apoteka posluje 28 apoteka, 14 specijalista, 38 magistara farmacije, 57 farmaceutskih tehničara i 29 nezdavstvenih radnika. U ugovoru koji je u pripremi stoji nedvosmisleno: „Koncesionar bi imao obavezu i da jednom broju zaposlenih u Apoteci Kragujevca ponudi zasnivanje radnog odnosa, uz poštovanje najmanje istog nivoa ugovorene plate koju su imali u Apoteci Kragujevac. Broj i struktura zaposlenih kojima će koncesionar biti dužan da ponudi zasnivanje radnog odnosa pod uslovima predviđenim Koncesionim aktom, biće određen predlogom Koncesionog akta, Javnim ugovorom i konkursnom dokumentacijom. Koncesionar će imati obavezu da obezbedi eventualno nedostajuće kadrove, saglasno važećim propisima.“ Ovo jasno i nedvosmisleno dokazuje šta će biti sa kadrovima! Da li će sve apoteke da idu pod koncesiju ili samo one profitabilne? Apoteka Bubanj je najrentabilnija i radi 24 sata. Ne razumemo, kako ona može biti predmet koncesije, lokal je u zakupu, apoteka opremljena od novca apotekarske ustanove, razrađivana godinama i sada privatni partner treba da dođe da pokaže njenu profitabilnost, napominju iz stranke ZAJEDNO i Šumadijske regije. „Prva državna apoteka je osnovana u Kragujevcu pre skoro dva veka. Ustanovljenjem moderne srpske države farmaceutska delatnost je još u začetku državotvornih procesa prepoznata kao važan i neraskidiv deo zdravstvenog sistema. Nažalost, aktuelni vlastodršci, vođeni mantrama pogubnog neoliberalnog koncepta, zastupaju isključivo interese krupnog kapitala i ne mare mnogo za interese građana i neminovne negativne posledice ovakvih odluka. Zbog ekonomske derzorijentacije, nedostatka obrazovanja i adekvatnih informacija, aktuelna vlast farmaceutsku delatnost prepoznaje isključivo kao isplativu trgovačku granu, a apotekarske ustanove doživljava kao izuzetno profitabilne trgovinske lance. Apotekarska ustanova Kragujevac je ustanova primarne zdravstvene zaštite koja pruža zdravstvene usluge u čitavom Šumadijskom okrugu – Gradu Kragujevcu i opštinama Topola, Batočina, Lapovo, Rača i Knić. Kroz višedecenijski razvoj uspela je da ceo šumadijski region pokrije apotekama pa su lekovi danas dostupni svim građanima odmah nakon prethodnog lekarskog pregleda. Apoteka Kragujevac isplaćuje zarade zaposlenima i poseduje izutene kadrovske resurse. Insistiranjem aktuelne lokalne vlasti na privatizaciji Apotekarske ustanove Kragujevac narušiće se mreža apoteka što će posledično ugroziti snabdevanje lekovima u prigradskim naseljima, a posebno u seoskim sredinama. Mreža apoteka na atraktivnim lokacijama uz ambulante Doma zdravlja Kragujevac, kao i u centralnim gradskim naseljima, ovu ustanovu svakako čini zanimljivom budućim kupcima, a predmet licitacije, kako je najavljeno, biće samo atraktivne lokacije. Ostale lokacije koje takođe postoje ne zbog profita već javnog interesa, biće odmah zatvorene. Nažalost, očigledno je da aktuelna vlast nije izvukla nikakve pouke ni iz poslednje globalne pandemije. Komercijalizacija zdravlja je loš potez, poguban za svako organizovano društvo. Zdravlje nacije nije roba, niti može da se pretvori u još jedan izvor lake zarade za „investitore“ bliske aktuelnoj vlasti.“ napominje dr Ana Santrač. „Napominjemo da pojedine apotekarske ustanove u Srbiji još uvek nisu privatizovane, poput Apotekarske ustanove Beograd koja uspeva da odoli privatizacionim pritiscima. Stoga je potrebno da i Kragujevčani podignu svoj glas i sačuvaju Apotekarsku ustanovu Kragujevac, kao i njenu imovinu koja je i u ovom slučaju jedini motiv pohlepnih i nezasitih „investitora“, dodaje još dr Ana Santrač, ispred Šumadijske regije. „Kao građanka koja jednako koristi usluge i državnih I privatnih apoteka i koja je potpuno svesna potrebe postojanja različitih oblika “svojine”, kako smo i učeni, ipak, na “šuškanja” o privatizovanju Apotekarske ustanove Kragujevac, izražavam neke dileme i vidim izvesne nejasnoće. Od talasa privatizovanja, koliko god to bila neminovnost savremenog doba i uređenja, ipak, bi trebalo sačuvati određene ustanove i institucije, koje su, u svesti čoveka i kolektivnoj svesti društva, sinonim za pouzdanost, poverenje i odgovor na interese građana i građanki, iznad profita i interesa pojedinaca i manjih grupa. Apotekarska ustanova Kragujevac je jedna od takvih, ali ne samo na osnovu toga kako je neko od nas, na ličnom nivou, doživljava nego na osnovu kvaliteta i raznovrsnosti usluga, pouzdanosti, dostupnosti u svakom delu grada i prigrada, pa ponegde i u selima. Ako bi ovom privatizacijom, kako se može načuti, bili obuhvaćeni objekti, uslovno rečeno, profitabilniji, na lokacijama veće naseljenosti, otvorilo bi se pitanje dostupnosti potrebnih proizvoda ostalom delu stanovništva i njihovo snabdevanje, posebno u uslovima hitnosti. Promene u statusu zaposlenih u Apoteci, organizacione i sve druge očekivane izmene, koje će biti neminovne u ovakvom postupku, su pod posebnim znakom pitanja, posebno imajući u vidu izrazito lošu referentnost ove garniture vlasti u sprovođenju svih prethodnih, i najjednostavnijih, poslova koje su im bile u nadležnosti.“ nadovezuje se prof. dr Olivera Nikolić, kopredsednica gradskog odbora stranke Zajedno. Na sledećoj sednici odbornici Olivera Nikolić i Nikola Nešić, predaće zahtev za informacije od javnog značaja Dejanu Ružiću da obavesti javnost o ovom velikom budućem problemu!

Šumaričko jezero – šta sve može da se uradi sa 100.000 evra?

Nikola Nešić, odbornik Skupštine grada Kragujevca i narodni poslanik, predao je odborničko pitanje u vezi rekonstrukcije obale jezera u Šumaricama i tražio od lokalne samouprave da dostavi kompletnu dokumentaciju: – specifikaciju koja pokriva kompletnu rekonstrukciju; – sve ponude koje su dobili; – sve fakture i račune koje su platili ka Šumadija d.o.o. Nevena Bisić, ispred gradskog odbora Zajedno, približila je našu nameru da sve u vezi ovog posla bude transparentno: “Svima nama je važno da se jezero Šumarice razvija, jer je ono deo svakog od nas, ali kao političari moramo da budemo odgovorni prema budžetu i svim sugrađanima. Na osnovu viđenog, konsultovali smo firme koje realizuju slične projekte i imamo osnovan strah da je došlo do nenamesnog utroška sredstava. Svakako, uvek želimo da iznosimo konkretne činjenice i zato smo iskoristili mogućnost da preko našeg odbornika Nikole Nešića postavimo i odborničko pitanje kako bismo se detaljno posvetili rasvetljavanju ovog slučaja. Želim da pozovem i ostale sugrađane da nam pišu i da iskoristimo taj kanal komunikacije i zajednički vršimo pristisak kako bi se sredstva koja ima lokalna samouprava najoptimalnije iskoristila za dobrobit svakog našeg sugrađanina.”

ALARM! Vlast planira iskopavanje bakra i zlata oko Gružanskog jezera!

Gradski odbor Zajedno i Ekološki ustanak došli su do informacija da i dolina reke Gruže (opština Knić), kao i ceo gružanski kraj izgleda neće ostati pošteđen od strane rudarskih kompanija i njihovih istraživanja. Stanovnici sela Leskovac, Guncati i Guberevac više puta su se sretali sa njima nepoznatim ljudima, koji su, kako su se predstavljali zaposleni u kompaniji “Stara Planina Resources” registrovanoj u Bugarskoj, a na njihovim njivama su istraživali prisutnost bakra, zlata i prateće polimetalične mineralizacije u okviru istražnog područja Kotlenik. Na većini dozvola koje su im izdate, a koje smo uspeli da vidimo stoje datumi iz prve polovine prošle godine, pa sve zanimaju rezultati istraživanja, kao i naredni koraci koje će kompanije preduzeti, budući da se sve radi u neposrednoj blizini akumulacije pijaće vode “Gruža” sa definisanom zonom zaštite od 500 metara, ali i reke koja stvara tu akumulaciju. Miloš Srejović, aktivista Ekološkog ustanka i član gradskog odbora Zajedno: – Da se u selima u okolini Gružanskog jezera nesto dešava saznali smo od meštana sela tog kraja koji su na svojim imanjima sretali nepoznate ljude dok su uzimali uzorke zemlje i kamenja za dalja ispitivanja u potrazi za bakrom i zlatom. Znajući kakve posledice to može da ima po okolinu i jezero iz kog ceo Kragujevac pije vodu od opština Knić i Kraljevo smo tražili sva dokumenta i dozvole koje su izdate za istražno područje Kotlenik, koje bi po nekim informacijama bilo oko 950 kvadratnih kilometara, pa možemo da pretpostavimo koliki bi bio obim katastrofe budući da se rude bakra i zlata ispiraju cijanidom. Takođe, znamo i da nećemo dozvoliti nikakvo trovanje naše zemlje, vode i vazduha, kao ni raseljavanje stanovništva koje bi bili logične posledice rudarenja, ali i o tome ćemo pošto stignu odgovori na pitanja i analize stručnjaka. Upozorili smo javnost na vreme i očekujemo odgovore od nadležnih organa, a pre svega političkih predstavnika vlasti u Kragujevcu i Šumadiji. Postavljamo pitanje gradonačelniku Kragujevca, Nikoli Dašiću, Srećku Iliću, predsedniku opštine Knić i Biljani Ilić Stošić, načelnici Šumadijskog okruga i narodnoj poslanici – DA LI SU ZNALI ZA OVA ISTRAŽIVANJA I ŠTA ĆE PREDUZETI DA SPREČE POSLEDICE RUDARENJE BAKRA I ZLATA KOJE SE ISPIRAJU CIJANIDOM OKO MESTA GDE SKORO CEO KRAGUJEVAC I REGION PIJU VODU?!

Go To Top
Skip to content