I ove godine značajan broj ljudi u našoj zemlji Međunarodni dan borbe protiv beskućništva dočekuje na ulici, bez podrške zvaničnih institucija sa istim problemima za koje aktuelna vlast iz godine u godinu ne nudi rešenje. „Pre svega mi ni nemamo zvanične podatke o broju osoba u poziciji beskućništva. Kako je uopšte moguće razmišljati o rešavanju ovog problema, ukoliko ne znamo ni razmeru problema?! Čini mi se da oni ni ne žele da saznaju koliko ljudi spava na ulici, to bi moglo da okrnji njihovu iluziju zlatnog doba“, izjavila je Melanija Lojpur portparolka Političke platforme Solidarnost i članica stranke Zajedno. Ona podseća na velike probleme kroz koje osobe bez adrese stanovanja prolaze kako bi uspeli sebi da obezbede ličnu kartu, a time i zdravstvenu knjižicu, socijalnu pomoć i pravo glasa. „Kako je moguće da decenijama ne možemo da pojednostavimo proceduru, i sistemski rešimo problem velikog broja građana i građanki bez ličnih karti? Kako je moguće da država kažnjava one najugroženije zbog pozicije u kojoj se nalaze umesto da im pomoge?“, pita se Lojpur. Portparolka Solidarnosti ističe da su rešenja moguća i nužna. „U svim gradovima postoji veliki broj napuštenih objekata koji bi uz mala ulaganja mogli da se adaptiraju tako da bude moguć i život u njima. Svesni smo i da smo suočeni sa manjkom radnika u gotovo svim delatnostima – umesto što država subvencioniše krupne kapitaliste mogla bi da pomogne zapošljavanju ugroženih kategorija stanovništva u malim i srednjim preduzećima. To je moguće ukoliko stavimo ljude ispred profita“, zaključila je Lojpur.
Gradski odbornik, portparol Političke platforme Solidarnost i član stranke Zajedno, Miloš Baković Jadžić, nakon vesti o ostavci gradonačelnika Beograda kaže da opozicija sa željom čeka dan izbora na kojem će potvrditi većinsku podršku građana. „Kada smo ušli u odborničke klupe najavili smo da ćemo gradonačelniku upitnog legitimiteta disati za vratom. Na to na nas je obavezivalo skoro 100 hiljada glasova koje je koalicija Moramo dobila na beogradskim izborima prošlog proleća. Sada sa željom čekamo 17. decembar da zajedno sa građanima potvrdimo da SNS ne zaslužuje vlast u Beogradu“, rekao je Baković Jadžić. On objašnjava da su se odbornici koalicije Moramo borili i sa govornice i sa ulice, da su kritikovali mnoge katastrofalne odluke koje je gradska uprava donosila, pomagali razne gradske i lokalne incijative, predlagali sijaset mera koje bi vodile boljem gradu za sve ljude. „Režim nas nije uvažavao, nije slušao želje većinskog Beograda i sad će morati da položi račune“, dodao je Baković Jadžić. Gradski odbornik primećuje i da je Šapić brzo prošao put od navodnog opozicionara koji se „nikada neće dogovorati sa SNS“ do Vučićeve poslednje nade u glavnom gradu. „Za tek nešto više od godinu dana mandata, dr Šapić nije uradio gotovo ništa dobro. Došao je do gradonačelničke fotelje kao neko ko krši zakon i takvog ćemo ga iz nje ispratiti. On je svakako jedan od simbola bahatosti SNS režima i sa njim povezanih privatnih interesa. Logika bezobzirnog profita, a ne interesa običnih ljudi, vlada već decenijama našim gradom. Šapić je deo tog kontinuiteta, samo kockica u tom mozaiku raslojavanja stanovništva, investitorskog urbanizma, džentrifikacije grada, uništavanja javnih servisa, privatizacije svega i svačega. Ali kockica oštra i opasna kao Vesićeva kaldrma“, rekao je Baković Jadžić. On veruje da je sada na opoziciji da se izbori za bolji život u našem gradu. „Ideje za grad socijalne pravde koji neće nikoga isključivati odavno su tu. Sada je na nama da pozovemo sve ljude koji žive u Beogradu da se uključe, da pomognu u rušenju kriminalnog režima, da prošire poziv za prave promene svima do kojih mogu dopreti. Moramo doći do svakog stana i kuće, kao i do onih bez krova nad glavom. Moramo pozvati ljude da zaustavimo lažne glasače koje režim uveze samo da glasaju na izborima, moramo sačuvati kutije, a potom i izbornu volju. Nove politike su spremne, sada je vreme da zaslužimo da ih sprovedemo, zajedno, u dogovoru sa većinskim Beogradom koji želi grad slobode, jednakosti i solidarnosti“, zaključuje Baković Jadžić.
Na doboš je stavljeno preduzeće Jugoinspekt koje se 125 godina bavi kontrolom hrane, ruda, energenata, tekstila, kože ali i drugih proizvoda. Ovo preduzeće je u statusu akcionarskog društva a većinski vlasnik je država Srbija koje sada želi ovaj resurs da prepusti privatnicima. Melanija Lojpur, portarolka Političke platforme Solidarnost i članica stranke Zajedno smatra da je ovo odsutajanje od suvereniteta i jedan od dokaza šta će se desiti sa drugim javnim preduzećima koje prevedemo u AD i DOO status. „Kao što smo i ranije upozoravali javnost preduzeća sa AD ili DOO statusom lako mogu biti privatizovana. To je bio razlog zašto smo se borili protiv Zakona o upravljanjem privrednim društvima. Komantari Vlade, premijerke i drugih ešalona koji su oportuno zauzeli državu i njene institucije, a koji pokušavaju da nam kažu da ovaj zakon nije opasan po građane – upravo su demantovani“, rekla je Lojpur. Ona naglašava da bi novac bilo kog kriminalca, tajkuna mogao da uđe u preduzeća od vitalnog značaja za sve građane. „Odričemo se državne kontrole nad najvažnijim proizvodima, a svakako od državnog monopola, kao što kažu stručnjaci iz Jugoinspekta, gori je privatni. Prodaja ovog preduzeća znači da bi u buduće privatna lica mogla da kontrolišu kvalitet proizvoda koje drugi privatnici stavljaju na tržište – jasno je da je mogućnost kupovine pogodnih analiza mnogo veća u slučaju kada je taj proces pod kontrolom privatnika. Kako će biti sprečeno da upravo neko čije proizvode treba kontrolisati postane slavnik preduzeća zaduženog za kontrolu kvaliteta?“, pita se Lojpur. Ona objašnjava da ostati bez organa kontrole znači stvarati stanje u kome važi pravilo jačeg. „Novac, a ne znanje i struka odlučiće šta će moći da se nađe na našem tržištu, na našoj trpezi, odnosno šta na kraju ima da odlučuje o našem zdravlju. Država, a time zapravo građani gube svaku suverenost, sigurnost i autonomiju. Zaista je alarmantno u kakvo stanje nas ova vlast vodi“, zaključuje Lojpur.
Ministraka Đedović najavila je poskupljenje struje do kraja ove godine – u svetlu svega onoga što smo morali da iznesemo na svojim plećima u proteklih godinu i po dana, Melanija Lojpur, portparolka Političke platforme Solidarnost i članica stranke Zajedno pita se kako će građani moći da iznesu još jedno poskupljenje, toliko važne stavke kao što je električna energija. „Iako je po zvaničnim statistikama inflacija bila preko 15%, svesni smo da su najvažniji prehrambeni proizvodi poskupeli i preko 40%. Život u Srbiji za većinu ljudi svodi se na golo preživljavanje, krpljenje kraja sa krajem kada je u pitanju kućni budžet“, kaže Lojpur. Ona podseća da je finansijaska realnost za veliki broj građana Srbije minimalna zarada, koja je jedva nešto preko 40.000 dinara, dok polovina Srbije prima platu u iznosu do 66.000 dinara. Istovremeno prosečna potrošačka korpa iznosi oko 98.000 dinara, pa potrebno pitati ministarku Đedović i MMF – kako će obična, prosečna porodica, časnih i poštenih radnika u Srbiji moći da preživi još jedno poskupljenje? „Znamo po pravilu da poskupljenje energenata vodi povećanju cena svih proizvoda, jer cena struje kao i cena bilo kog energenta u cenu proizvoda mora biti uračunata. Da li ministarka Đedović razume kako žive ljudi po Srbiji i da li otuđena politička elita može da razume logiku preživljavanja iz mesec u mesec“, pita se Lojpur. Portparolka Solidarnosti podseća i da u Srbiji mnoge porodice nemaju luksuz rada jednog posla od koga može da se živi, nemaju luksuz planiranja ili neplaniranih troškova, kao što nemaju luksuz življenja života u kome mogu sebi priuštiti kulturne sadržaje i slobodno vreme. „Treba podsetiti ministarku: cena struje u Srbiji je porasla za 8% a gasa za 10% od maja ove godine. Subvencionisanje cene energije za koju se Vlada odlučila, dovela je do povećanja stope inflacije. Pitamo ministarku Đedović, kako misli da zaštiti građane od realnosti koja nas do kraja godine čeka“, zaključuje Lojpur.
Odbornik u Skupštini grada Beograda iz grupe „Za dobar grad – Moramo“, portparol Političke platforme Solidarnost i član stranke Zajedno, Miloš Baković Jadžić, podseća da je jedan od, pomalo zaboravljenih, dobitnika u priči oko Zakona o planiranju i izgradnji i Bogoljub Karić koji će u vlasništvo dobiti ekskluzivno zemljište na Novom Beogradu. „Aleksandar Vučić je potvrdio da je najveći anti-narodni vođa i glavni zaštitnik interesa kapitala“, rekao je Baković Jadžić osvrćući se na kriminalne zakonske izmene kojima se država odriče milijardi evra prihoda od naknade za konverziju zemljišta. On dodaje da Vučić nije sačekao mišljenje Ustavnog suda na kontroverzne odluke republičke skupštine i da je preko svojih ljudi opstruisao proces koji su pokrenuli narodni poslanici. „Nije čekao jer vreme curi ovoj vlasti i on to zna. A zna i da je ova vlast obećala domaćim tajkunima i regionalnim kriminalcima da će za svog mandata otključati zarobljene investicije jer pare treba oprati i pritom ih obrnuti i uvećati“, kaže Baković Jadžić. Gradski odbornik podseća da je jedna od zaboravljenih perjanica iz te plejade i Bogoljub Karić. „Neće se samo Cepter, Beko i ostali apolitični krupni biznismeni radovati što sada mogu bez plaćanja naknade pretvoriti industrijsko zemljište u stambeno-poslovno. Nakon fingiranih trzavica sa vladajućom većinom koje je i dalje deo, Karić će sada moći da unovči atraktivne lokacije na Novom Beogradu“, saopštava Baković Jadžić. Reč je o parcelama koje se nalaze tik uz IMT na prostoru nekadašnje Nove Livnice. „Nismo zaboravili da su sa Karićima povezane kiparske firme postale vlasnice ovog prostora pre manje od godinu dana. Sada ćemo na delu videti gigantske investicije od kojih koristi sigurno neće imati obični ljudi. A prihodi idu Kariću, kao simbolu kontinuiteta svih vlasti pretodnih decenija“, rekao je Baković Jadžić. On veruje da je jedini način da im pokvarimo planove pritisak na ulicama i obaranje skandaloznih zakonskih rešenja koja predstavljaju najveću pljačku naroda, još od vremena privatizacija koje su cementirale društvo nejednakosti u Srbiji.
Stranka Zajedno i Politička platforma Solidranost apeluju na nadležne organe da omoguće obustavu rada tokom dana kada su najavljene visoke temperature. Tokom ove i prošle nedelje imali smo veoma visoke temperature kojima dodatno doprinose nepostojeći zeleni pojasevi u gradovima, što je posebno izraženo u Beogradu. Nedostatak valjano isplaniranih zelenih pojaseva, kao i stalna tendencija vlasti da pogoduju građevinskim investitorima doprinose deforestizaciji gradova. Takav slučaj imamo ne samo u Beogradu već i u drugim gradovima širom Srbije. „Od Šodroša pa do Stare i Suve planine, Zlatibora… Investitorski urbanizam opasan je iz više razloga. Osim što vrši nepopravljivu deforestizaciju naše zemlje, on je takođe opasan pre svega tokom letnjeg perioda kada se izvode radovi na gradilištima. Raditi na otvorenom, pod zaštitnom opremom – ukoliko je uopšte ima, predstavlja opasne radne ulove za sve radnike. Temperature koje nastaju na gradilištima idu i preko 40 stepeni Celzijusa. Izlaganje radnika ovakvim uslovima je nedopustivo. Pogledajte samo Beograd koji vrvi od radova na ovim visokim temperaturama“, rekla je portparolka Solidarnosti i članica stranke Zajedno Melanija Lojpur. Ona dodaje da je inspekcija rada dužna da kontroliše rad u ovakvim uslovima i da naloži prekidanje rada u periodu od 11 do 16 časova kada su najviše temperature. „Takođe, ono čega moramo biti svesni je i to da na našim gradilištima radi mnogo stranih radnika, koji su svakako daleko ranjiviji i podložniji manipulaciji investitora i izvođača radova, zbog jezičkih i drugih barijera. Na našim putevima rade radnici iz Turske, Pakistana, Bangladeša… Javne službe poput onih koji se bave smećem, održavanjem javih površina ili drugim komunlanim uslugama trebali bi svakako da u ovim tropskim danima imaju drugačije radno vreme. Nedopustivo je da se u ovim okolnostima vanredne situacije na bilo koji način na ulicama nalaze radnici, kako naši tako i stranci, kako bi neko ostvarivao profit“, izjavila je Lojpur. Srbija ne sme biti radni logor. Osetljivost za radnike i radnice, za sve koji pošteno i vredno zarađuju za svoj hleb, mora postojati.
Danas se navršava godinu dana od kada je Aleksandar Šapić gradonačelnik Beograda. Za tih godinu dana, zabeležili smo više afera, skandala i štetnih odluka, dok se problemi koji tište Beograđane još više produbljuju. Miloš Baković Jadžić, odbornik u Skupštini grada Beograda iz grupe „Moramo – Za dobar grad“, portparol Političke platforme Solidarnost koja je autonomna organizacija stranke Zajedno se osvrnuo na godinu dana Šapićeve vladavine koju opisuje kao mešavinu nekompetentnosti, bahatosti i korupcije. Na svaku kritiku opozicije, ali i javnosti, Šapić odgovara bahato i nespreman je da sasluša argumentaciju, kamoli da preuzme odgovornost. Odmah po stupanju na funkciju, kada su Beograd pogodile padavine slične ovogodišnjim, gradonačelnik Šapić je za poplave na beogradskim ulicama okrivio Boga, a kao rešenje za permanentan problem zbog neadekvatne kišne kanalizacije predložio postavljanje saobraćajnih znakova, koji bi trebalo da usmere građane gde da beže kako bi spašavali sebe i imovinu. Nedugo potom, za svoj kabinet je budžetskim novcem, bez javne nabavke, kupio 11 televizora. Često ga možemo videti kako je na konferencijama za medije, osim prema novinarima, agresivan i prema svojim saradnicima i ugnjetava ih kada ne uspeju da rukuju tom skupocenom opremom. Nakon što je postao gradonačelnik, Šapić je protivzakonito legalizovao svoj objekat na Bežanijskoj kosi, uprkos pritužbama i protestu komšija zbog ugrožavanja i uznemiravanja koje im je ova nelegalna gradnja prouzrokovala. Istog meseca je namestio i tender za vaučere za sportsku opremu u vrednosti od 2 milijarde dinara svom prijatelju, vlasniku firme Sport Vision. Novinari BIRN-a su u januaru ove godine otkrili da gradonačelnik Šapić poseduje vilu u Trstu vrednu 825.000 evra koju nije prijavio Agenciji za sprečavanje korupcije, što je njegova obaveza kao javnog funkcionera. U februaru je najavio preseljenje ZOO vrta na Adu Ciganliju, iako je Sekretarijat za zaštitu životne sredine pokrenuo proglašenje Ade Ciganlije zaštićenom zonom u kojoj nema gradnje. Postavlja se pitanje da li je Šapić tada namerno obmanjivao građane, skrećući temu sa svojih afera ili uopšte nije znao šta rade institucije kojima rukovodi. U više navrata je vređao građane romske nacionalnosti, proglašavajući ih bezbednosnim problemom i iznoseći pogrešne i štetne stereotipe koji ne priliče nekome ko obavlja javnu funkciju u ime svih građana. Pre jednostranog raskidanja ugovora sa kompanijom Kentkart, pojavili su se čvrsti dokazi da je Šapićev šef kabineta ovoj kompaniji nudio nameštanje drugih poslova ako se dobrovoljno povuku. Za ovaj klasičan primer korupcije, gradonačelnik Šapić je rekao da je u interesu Beograda, iako će Beograd morati da plati višemilionske penale zbog jednostranog raskida ugovora. Nakon tragičnih ubistava u beogradskoj školi “Vladislav Ribnikar”, koja se nalazi svega nekoliko stotina metara od Starog dvora, gradonačelnik se nije oglašavao danima, nije se pojavio ispred škole gde smo svi žalili tragično prekinute živote mladih Beograđana. Umesto toga, on je organizovao odvojeno paljenje sveća i polaganje venaca ispred Starog dvora, samo za sebe i svoj kabinet. Ukoliko se ovakav način upravljanja nastavi, Aleksandar Šapić postaje ozbiljan kandidat za najgoreg gradonačelnika u istoriji Beograda. Ovaj veliki grad zaslužuje odgovornijeg čoveka na svom čelu. Solidarnost i stranka Zajedno će nastaviti da rade u cilju stvaranja boljih i sigurnijih sulova za život beograđana.
Stranka Zajedno i Politička platforma Solidarnost osuđuju napad na Uroša Savića predsednika sindikata Sloga u preduzeću Falk Ist koji se juče dogodio u Knjaževcu. Pružamo punu podršku Saviću i svim radnicama i radnicima ovog preduzeća koji su u štrajku već dve nedelje. „Strašno je to da su sindikalni aktivisti izloženi nasilju čak i sada kada se građani masovno na ulicama bore protiv nasilja, mržnje i podela koje ova vlast stvara godinama. Nažalost, nije to ništa novo – već trideset godina vlasti i poslodavci zastrašuju, prete i šalju batinaše na radnike i radnice koji se bore za svoja prava“, rekla je Melanija Lojpur, portparolka Solidarnosti koja je autonomna organizacija stranke Zajedno. Ona je rekla i da su i u prethodnim decenijama horde batinaša bliske vlastima nadale radnike i radnice koji su se borili protiv privatizacije i za očuvanje javnih dobara. „Sada lokalne vucibatine atakuju na radnike i radnice koji traže minimum a to je da imaju plate dovoljne da obezbede osnovne životne potrebe. Ono što radnici brane i zahtevaju se smanjilo, ali se represija nikako ne smanjuje. To nam govori da ni za vlast ni za bahate poslodavce nema granica u eksploataciji ljudi, njih baš briga da li ljudi mogu da žive pristojno dok god oni žive ko bogovi“, izjavila je Lojpur. „Uroš Savić nije napadnut zato što je nekome učinio nešto loše, on je napadnut zato što je hrabro poveo ljude u borbu za dostojanstvo i pravo da od svog rada mogu da prehrane svoje porodice – takvi ljudi su superheroji. Takvi ljudi su primer svima nama koji verujemo da je moguće stvoriti društvo solidarnosti i bolji život za sve ljude“, zaključuje Lojpur. Stranka Zajedno i Solidarnost će nastaviti da se bore i da podržavaju sve radnike i radnice koji se bore za poboljšanje svojih prava i bolji materijalni položaj.
Sindikat zaposlenih u Šestoj beogradskoj gimnaziji, nastavnici i roditelji učenika su danas organizovali protest ispred ove škole kako bi još jednom zatražili smenu direktora protiv čije samovolje se bore duže vreme. Podršku im je pružio i odbornik u Skupštini grada Beograda koalicije Moramo, Miloš Baković Jadžić. „Ne radi se ovde samo o smeni jednog čoveka. Mnogi primeri iz sektora prosvete govore nam da je potrebno zastati i preispitati čitav obrazovni sistem. Naravno da radnicima i radnicama u prosveti treba radikalno poboljšati radne i materijalne uslove – za to se borimo godinama, zajedno sa sindikatima i strukovnim udruženjima. Ali našem društvu je potrebno novo preispitivanje svrhe obrazovno-prosvetnog sistema, kao i njegove organizacije“, rekao je Baković Jadžić. On se zapitao kako smo došli do toga da je reč vladajućih partija teža od reči samih zaposlenih kada se radi o rukovođenju školskim upravama i savetima? „Veliki broj zaposlenih mora da radi više poslova kako bi skrpio kraj s krajem i nema mogućnosti da promisli i javno iskaže šta sve nije u redu sa samim školskim sistemom decenijama unazad? Mi moramo hitno vratiti ideju da škole stvaraju solidne i solidarne ljude koji rade za dobrobit bližnjih ali i celog društva, a ne naraštaje takmičarski nastrojenih individua koje se laktaju zarad prestiža ili bolje nadnice na tržištu“, kaže Baković Jadžić. Gradski odbornik kaže da je svima jasno da bez pritiska naroda ovaj režim samoinicijativno ne rešava gotovo nijedan problem. „Tako je tek usled revolta roditelja, a nakon majskih tragedija, naknadno smenjena direktorka OŠ „Đura Jakšić“. Nadam se da ćemo sličan ishod videti i u slučaju direktora Šeste beogradske gimnazije“, zaključio je Baković Jadžić.
Portparol Političke platforme Solidarnost, član stranke Zajedno i odbornik iz redova grupe „Za dobar grad – Moramo“ u Skupštini grada Beograda, Miloš Baković Jadžić veruje da je moguće razvijati Beograd na drugačiji način i da je prvi korak ka tome da vidimo leđa aktuelnom režimu. Baković Jadžić smatra da mere u domenu privrede i poljoprivede grada ili još uže i preciznije u domenu podsticanja zapošljavanja, koje je većina u skupštini usvajala, nisu dovoljne ili dovoljno hrabre i maštovite. „Problem je u ograničenoj perspektivi jer se gotovo sve mere svode na razvoj preduzetništva i malog biznisa, što je posebno neozbiljno u vreme velikih kriza kada takvi biznisi venu i pre no što se procvetali“, rekao je Baković Jadžić. On je pohvalio usvajanje Strategije za socijalno uključivanje Roma i Romkinja što je prvi takav usvojeni gradski dokument. Međutim, dodaje da on takođe pati od tog deficita kreativnosti kada je u pitanju razmišljanje van okvira vere da svaka individua može trudom i zalaganjem uspeti na tržištu. Baković Jadžić smatra da je zadrugarstvo potpuno zanemarano u ekonomskim politikama grada. „Kooperative ili zadruge mogu biti vrlo značajne u tranziciji ka ekološki prihvatljivijoj i pravednijoj ekonomiji. One posluju na principima brige o lokalnoj zajednici i ne teže iscrpljivanju prirodnih resursa zarad uvećanja profita. Zadruge imaju veliki potencijal u smislu oslanjanja na održive izvore energije, korišćenja zelenih tehnologija, razvoja cirkularne ekonomije, snabdevanja zdravom hranom i sl“, kaže Baković Jadžić. Gradski odbornik kaže da zakonske prepreke za zadrugarstvo u principu ne postoje. „Zakon o zadrugama omogućava osnivanje različitih tipova zadruga, od radničkih i poljoprivrednih, preko potrošačkih i stambenih, a čak i druge tipove koji se ne navode eksplicitno, poput energetskih i zadruga za radnike u novim formama rada kao što su frilenseri. Kako bi zadrugarstvo zaista zaživelo potrebna je veća podrška institucija za osnivanje zadruga i unapređenje njihovog poslovanja. Grad Beograd može imati značajnu ulogu u tom smislu i zato se zalažemo za prepoznavanje značaja zadrugarstva u rešavanju socio-ekonomskih, radnih i ekoloških problema na lokalnom nivou“, rekao je Baković Jadžić. Saznanje Baković Jadžića nakon godinu dana u gradskoj Skupštini je i da su plate zaposlenih u gradskim službama i sekretarijatima plate niske, često ispod proseka, kao i da postoji manjak zaposlenih. „Tu nam je potreban nov način rada i ljudi motivisani smislenim poslovima i dobrim zaradama otpornim na korupciju. Potrebno je zaposliiti još novih mladih ljudi koji će da štite javni interes, interes grada i onih koji u njemu žive, a ne privatnih firmi, stranih kompanija i vladajućih partija. To bi bio dobar i solidaran grad u kojem nema PP ugovora i u kojem sama gradska uprava postavlja standarde radnih prava, kako prema svojim zaposlenima i svim drugim gradskim sekretarijatima tako i prema drugim firmama koje uopšte i pokušavaju da konkurišu na gradske tendere“, izjavio je Baković Jadžić. „Prvi korak ka izgradnji drugačijeg Beograda biće da vidimo leđa ovom režimu čiji ljudi već decenijama uništavaju naš grad“, zaključuje Baković Jadžić. Podsećamo da je na aprilskim izborima 2021. godine zeleno-leva koalicija dobila je 99.078 glasova, što čini 10.8% procenata i time osvojila 13 odborničkih mandata u novom sazivu Skupštine grada Beograda i predstavlja drugu odborničku grupu posle SNS-a.