Sajam nam ruši naprednjački okupator, moramo ga odbraniti

Da li ćemo zaista tako mirno da posmatramo kako nam ruše sedamdeset godina istorije? Kako nam razaraju i pretvaraju u građevinski otpad hodnike kojima i danas odjekuju glasovi Kiša, Krleže, Crnjanskog, Daviča, Andrića, Pekića…? Ovo su pitanja na koja Dejan Atanacković, gradski odbornik iz stranke Zajedno pokušava da ponudi odgovor u autorskom tekstu za list Danas. Da li ćemo dozvoliti da još jedno NAŠE mesto razmene znanja i sećanja padne pod čizmu okupatorske pohlepe i planskog brisanja pamćenja? Da li ćemo tako staloženo, tek pomalo melanholično, i kao poslušne ovce koje krvnik vodi na klanje, da konstatujemo kako će još jedno autentično i neponovljivo mesto identiteta i kulturnog pamćenja Beograda, biti sravnjeno sa zemljom da bi organizovana kriminalna banda širila otetu teritoriju i podizala soltere za pranje kriminalnih para? Beogradski Sajam nije „samo“ mesto susreta Beograda sa svetom, niti je „samo“ jedno jedinstveno arhitektonsko zdanje, jedan od malobrojnih svetskih sajmova koji se prostiru duž reke, niti je „samo“ spomenik kulture od izuzetnog značaja. Beogradski sajam je poslednji front odbrane našeg grada. Poslednje mesto građanske odbrane javnog interesa, nasuprot privatnoj, kriminalnoj pohlepi ukradene države. Ako padne sajam, ništa više neće zaustaviti potpunu devastaciju Beograda. Kada su Beograd tokom XX veka rušile agresorske bombe, ostajala je pustoš ruševina: pustoš mesta koja su se, katkad, makar mogla obnoviti, ili su u svojoj neobnovljivosti makar čuvala potencijal neke buduće autentičnosti, one prkosne autentičnosti koja je građanima Beograda kroz istoriju davala razlog da svoj grad ponosito porede sa mitskim feniksom koji se uvek iznova diže iz pepela. Sada, kada Beograd ruši naprednjački okupator, na mestu devastiranog grada nema prostora za uzdizanje herojskih ptica. Na mestu srušenog grada niče pustoš zgusnutog besmisla. Niče lažni, stešnjeni, nefunkcionalni grad prognanih ljudi. Niče zacementirana glupost, nepomeriva prizemnost, strašni i odvratni plodovi organizovanog kriminala. Nemamo pravo da prepustimo Beograd rušitelju. Nemamo pravo da ikada prihvatimo njihove veštačke gradove, veštačke sajmove, veštačku istoriju, veštačke spomenike, veštačka mesta sećanja. Nemamo pravo da predamo naš Beograd u ruke okupatora koji grad pretvara u arapske i kineske eksteritorije, a građane u dužničko roblje. Beograd, uveren sam, ima snagu da odbrani svoj sajam. Zaustavili smo Vesićevu opasnu i besmislenu gondolu. Sprečili smo, za sada, suludo rušenje Starog savskog mosta. Odvratili smo i Đokoviće od nepromišljene namere da zidaju višespratne zgrade u podnožju Kalemegdana. Suprotstavili smo se, podigli glas, pisali, oglašavali se, obaveštavali svetsku javnost, organizovali javne manifestacije i javne rasprave. I uspeli smo u tome. Borba još traje na svakom od tih frontova, ali pokazali smo da možemo, i da građani, kada to hoće, imaju snagu. Ne samo snagu mase, već snagu argumenata i preciznih javnih poruka koje nas uzajamno informišu i ohrabruju, a vlastodršca upozoravaju da i te kako ima da strepi od suočavanja sa snagom dobro obaveštenih i pobunjenih građana. Nema nijednog aspekta u nameri rušenja sajma koji nije civilizacijski nedopustiv, nijednog opravdanja, pa ni namere režima da opravdanje ponudi, ničeg sem ogoljenog i evidentnog kriminalnog plana. I ne smemo da nasedamo na „milosrdne“ ustupke vlasti koja umiruje javnost time što tobože odustaje od rušenja Hale 1. Beogradski sajam je arhitektonska celina, a ne nekakva nasumično nabacana gomila zgrada koja se može rasparčavati po nečijem ignorantnom nahođenju. „Sačuvaće“ kriminalni režim i korumpirani Zavod za zaštitu spomenika tu najveću na svetu kupolu od prenapregnutog betona na isti način kao sto je sačuvana zgrada Železničke stanice, devastirana deponijom đubreta i svedena na ulickanu fasadu ka trgu koji, u svojoj dokazano glupoj celini, već godinama predstavlja retko jezivu ruševinu smisla. I kakva je to samo neobična podudarnost da je i za Halu 1, baš kao i za zgradu Železničke stanice, najavljeno da će biti pretvorena u muzej nečega, jer valjda se ovoj mediokritetskoj vlasti čini da reč muzej zaista jako dobro zvuči, da pogodno odmenjuje svaku uništenu realnost, te da muzeji, valjda, samo niču gde god se neko mesto isprazni od smisla i svrhe. U toku je Sajam knjiga, jedna od najvoljenijih, najposećenijih kulturnih manifestacija Beograda. Već sada je evidentno da, ako to dozvolimo, u trenutku kada otpočne rušenje, i Sajam knjiga kakav poznajemo i kakav jedino može da bude to što je, odlazi u istoriju, u tragičnu istoriju svih naših poraza. U najboljem, slučaju ili možda pre u najgorem, gledaćemo postepeno izumiranje jedne sedam decenija stare tradicije, koja će se razvlačiti i gurati po nekim privremenim i neprimerenim hodnicima i holovima, u iščekivanju izgradnje onog besmisla na otetoj surčinskoj ledini do kada će svaki građanin Srbije nositi na grbači nepodnošljiv teret milionskih dugova natovarenih pohlepom onih koji će do tada, moguće, već živeti negde daleko od Srbije ili možda u nekoj paralelnoj Srbiji, eksteritoriji zatvorenoj za pučanstvo. Zato je od ogromnog značaja u ovom trenutku, baš dok traje Sajam knjiga i dok se Srbija i Beograd spremaju za predstojeće izbore, oglasiti se glasom otpora. Svako ko živi od knjige, svako ko živi za knjigu, ima dužnost da se oglasi, da pozove na odbranu našeg sajma. Nemamo, ja makar nemam, drugog oružja sem reči. Ali kada se reči stotina i hiljada glasova udruže, iz njih se ponekad probudi ono najjače i najefikasnije oružje protiv ove kriminalne vlasti, a to je građanska solidarnost. Profesionalna solidarnost, ljudska solidarnost, solidarnost onih koji znaju da kada se ruši grad građanin ima pravo na svaki vid i svako sredstvo legitimne samoodbrane. Zato pozivam sve učesnike Sajma knjiga, pre svega najveće i najrelevantnije izdavače, ali i pisce, knjižare, bibliotekare, grafičke dizajnere, strip crtače, književne kritičare, medije posvećene kulturi i književnosti – oglasite se i pozovite građane da zajedno odbranimo to što je, u krajnjoj liniji, upravo vaš životni interes. Obavestite javnost, svi koji to već sada nepobitno znate, da Sajma knjiga sledeće godine neće biti. Upozorite javnost da je najavljeni gost Sajma 2024, Španija, već otkazala svoje učešće: prvi put u više od dvadeset godina otkako postoji praksa da jedna zemlja bude počasni gost, već sada znamo da počasnog gosta neće biti, jer neće biti nikog da ga ugosti. Upozorite javnost da kao izdavačke kuće, nećete imati nikakvog interesa da budete učesnici pijačne prodaje koju će neko da pokuša da Beograđanima

Forenzički dokaz: Aleksandar Šapić pretio vlasnici restorana i njenoj maloletnoj deci

Danas je ispred Narodne skupštine Republike Srbije održana konferencija za medije na kojoj su govorili narodni poslanik Đorđe Miketić iz stranke Zajedno i vlasnica restorana „Košnica“, Ljiljana Đokić. Konferencija je za cilj imala prezentaciju forenzičkog dokaza koji ukazuje da je Aleksandra Šapića pretio Ljiljani Đokić i njenoj maloletnoj deci. Narodni poslanik Đorđe Miketić je na konferenciji izneo snimak na kojem se čuje Aleksandar Šapić kako preti Ljiljani Đokić i njenoj deci putem telefonskog razgovora. Miketić je istakao da je ovaj snimak puštan i u parlamentu, te da je još u junu postavio pitanje nadležnim organima ali se ništa nakon toga nije desilo. Isto pitanje je u parlamentu postavio i juče kada je ministar unutrašnjih poslova Bratislav Gašić odgovorio da je MUP uputio ovaj predmet Drugom osnovnom javnom tužilaštvu u Beogradu na postupanje. Prema rečima Miketića, forenzički nalaz ovlašćenog sudskog veštaka potvrđuje moguću pozitivnu forenzičku identifikaciju glasa na snimku kao glas Aleksandra Šapića. Miketić je pozvao tužioce iz Drugog osnovnog javnog tužilaštva da ne oklevaju i pozovu Šapića na saslušanje, navodeći da je vreme da se stane na put nasilniku koji preti maloletnoj deci. Takođe je naglasio da Beograd, koji se pre pet meseci suočio sa stravičnim masakrom u osnovnoj školi kada je stradalo devetoro dece, ne zaslužuje da ima takvog čoveka kao gradonačelnika. Ljiljana Đokić je izrazila zadovoljstvo što je utvrđeno da je glas na snimku pripadao Aleksandru Šapiću i izrazila nadu da će državne institucije adekvatno reagovati na ovu situaciju. Ona je istakla da je problem započeo oko nelegalnog rušenja restorana „Košnica“ u čijem je vlasništvu, a da je Šapić, uprkos istom statusu restorana „Košnica“ i njegove kuće na Bežanijskoj kosi, upućivao pretnje. Na pitanje novinara o tome da li su je priveli ili pozvali na razgovor, Ljiljana Đokić je odgovorila da za nju kao ženu to nema razlike, s obzirom na način na koji su se odvijali ti događaji. Na pitanje zašto misli da institucije nisu ranije reagovala, Đokić je odgovorila da ni ona to ne razume, kao i da su postojale spekulacije da glas na snimku ne pripada Šapiću, ali da se sada dokazalo suprotno. Takođe, upitana da li je imala pretnje nakon podnošenja prijave, Đokić je navela da je bila izložena indirektnim pretnjama i da je njeno poslovno i privatno okruženje trpelo posledice i da smatra da je to dovoljno.

Miketić u Narodnoj skupštini postavio pitanja predstavnicima vlasti

Narodni poslanik iz stranke Zajedno Đorđe Miketić na početku današnjeg skupštinskog zasedanja je postavljao poslanička pitanja predstavnicima vlasti. Miketić je pitao ministra Gašića šta se dešava sa krivičnom prijavom protiv gradonačelnika Beograda koji je pretio vlasnici jednog restorana i njenoj deci. Ministra rada Nikolu Selakovića je podsetio na pogibiju još jednog radnika i pitao kada će pojačati inspekcije rada što je najavljivao. Miketić je govorio i o problemu zagađenosti vazduha u Mladenovcu kao i o budućnosti beogradskog sajma koji ova vlast želi da sruši.

Baković Jadžić: Šapić je došao do fotelje kao neko ko krši zakon i kao takvog ćemo ga iz nje ispratiti

Gradski odbornik, portparol Političke platforme Solidarnost i član stranke Zajedno, Miloš Baković Jadžić, nakon vesti o ostavci gradonačelnika Beograda kaže da opozicija sa željom čeka dan izbora na kojem će potvrditi većinsku podršku građana. „Kada smo ušli u odborničke klupe najavili smo da ćemo gradonačelniku upitnog legitimiteta disati za vratom. Na to na nas je obavezivalo skoro 100 hiljada glasova koje je koalicija Moramo dobila na beogradskim izborima prošlog proleća. Sada sa željom čekamo 17. decembar da zajedno sa građanima potvrdimo da SNS ne zaslužuje vlast u Beogradu“, rekao je Baković Jadžić. On objašnjava da su se odbornici koalicije Moramo borili i sa govornice i sa ulice, da su kritikovali mnoge katastrofalne odluke koje je gradska uprava donosila, pomagali razne gradske i lokalne incijative, predlagali sijaset mera koje bi vodile boljem gradu za sve ljude. „Režim nas nije uvažavao, nije slušao želje većinskog Beograda i sad će morati da položi račune“, dodao je Baković Jadžić. Gradski odbornik primećuje i da je Šapić brzo prošao put od navodnog opozicionara koji se „nikada neće dogovorati sa SNS“ do Vučićeve poslednje nade u glavnom gradu. „Za tek nešto više od godinu dana mandata, dr Šapić nije uradio gotovo ništa dobro. Došao je do gradonačelničke fotelje kao neko ko krši zakon i takvog ćemo ga iz nje ispratiti. On je svakako jedan od simbola bahatosti SNS režima i sa njim povezanih privatnih interesa. Logika bezobzirnog profita, a ne interesa običnih ljudi, vlada već decenijama našim gradom. Šapić je deo tog kontinuiteta, samo kockica u tom mozaiku raslojavanja stanovništva, investitorskog urbanizma, džentrifikacije grada, uništavanja javnih servisa, privatizacije svega i svačega. Ali kockica oštra i opasna kao Vesićeva kaldrma“, rekao je Baković Jadžić. On veruje da je sada na opoziciji da se izbori za bolji život u našem gradu. „Ideje za grad socijalne pravde koji neće nikoga isključivati odavno su tu. Sada je na nama da pozovemo sve ljude koji žive u Beogradu da se uključe, da pomognu u rušenju kriminalnog režima, da prošire poziv za prave promene svima do kojih mogu dopreti. Moramo doći do svakog stana i kuće, kao i do onih bez krova nad glavom. Moramo pozvati ljude da zaustavimo lažne glasače koje režim uveze samo da glasaju na izborima, moramo sačuvati kutije, a potom i izbornu volju. Nove politike su spremne, sada je vreme da zaslužimo da ih sprovedemo, zajedno, u dogovoru sa većinskim Beogradom koji želi grad slobode, jednakosti i solidarnosti“, zaključuje Baković Jadžić.

Ako se u kontrolu beogradskih izbora uključimo svi – čistimo ih

Na zajedničkoj konferenciji za medije beogradski odbori stranke Zajedno, Demokratske stranke i Srbija Centar saopštili su da su formirali radne timove za zajedničku kontrolu izbornog procesa u Beogradu i najavile formiranje jakih i spremnih timova koji će raditi ne samo na dan glasanja već odmah. „Na osnovu potpisanog sporazuma naše tri stranke, beogradski odbori su dogovorili kotrolu zajedničku izbornog procesa. Pokazujemo da je ujedinjenje opozicije moguće jer samo zajedničkim delovanjem možemo sprečiti prekrajanje izbornih rezultata i odbraniti svaki glas“, rekao je Saša Mihajlović odbornik Demokratske stranke. „Mi znamo kako da se odbranimo, spremili smo i neke nove tehnološke alate za ovaj proces, ali jako je bitno da se uključimo svi, da postanemo aktivni građani, volonteri, kontrolori da bismo se pripremili i zajedno sprečili svaku perfidnu mogućnost krađe i manipulacije. Pozivam sve aktiviste koji već čuvaju svoju ulicu, kraj, kvart da tako sačuvaju i kutiju da sačuvaju demokratiju. Da se konačno glas građana i struke čuje u našim institucijama. Ako se u kontrolu beogradskih izbora uključimo svi – čistimo ih” izjavio je dr Đorđe Miketić, narodni poslanik i predsednik beogradskog odbora stranke Zajedno. Prof. Slobodan Cvejić koordinator beogradskog odbora stranke Srbija centar je naglasio da su prethodni izbori pokazali da i par stotina glasova mogu biti važni i presudni. „Naše tri stranke imaju i iskustva i resursa da sprovedu kontrolu izbora u Beogradu i sačuvaju izbornu volju. Pozivamo ne samo naše glasače i pristalice, već i simpatizere i sve građane da se prijave na našim štandovima i zajedno odbranimo izbornu volju građana“, izjavio je Cvejić. Predstavnici ovih stranaka su zaključili da je dobro što će kandidat Srpske napredne stranke biti Aleksandar Šapić, jer će mu beograđani na ovim izborima politički presuditi za sva krivična dela, za sav infrastrukturni haos i rušenje Beograda koje je postigao za samo godinu dana upravljanja gradom.

Miketić: Beograd će obezbediti adekvatno mesto za tenisku akademiju Novaka Đokovića

U ovom trenutku najbolji teniser sveta nema svoju tenisku kuću u Beogradu i to se mora promeniti. „Imamo privilegiju da najbolji teniser svih vremena želi ovde otvoriti tenisku akademiju, i Beograd mu mora ponuditi predlog adekvatnih lokacija jer će koristi imati i naš grad i naša zemlja, ali ponajviše naši mladi teniseri i teniserke. Time bi Beograd stao rame uz rame sa drugim svetskim gradovima čiji teniseri stasavaju u akademijama drugih svetskih igrača“, saopštio je narodni poslanik iz stranke Zajedno Đorđe Miketić. Narodni poslanik kaže da buduća lokacija koju bi grad ponudio za tenisku akademiju ne sme biti u zoni kutlurno-istorijskih znamenitosti već na prostoru kojem najbolje može služiti svojoj svrsi. „Greške koje su napravljene se ne smeju ponoviti, znamo da u Beogradu ima lokacija predviđenih za sport, razonodu i rekreaciju i neka od njih bi bila adekvatna za tenisku akademiju Đoković. S obzirom da ova gradska vlast nema sluha za ovako važan projekat, buduća gradska uprava će naći prostor za tenisku akademiju“, rekao je Miketić. On podseća da su Đokovićevi teniski tereni na Dorćolu prošli čitavu epopeju, privremeni ATP turnir, suđenje sa opštinom Stari grad i spor sa gradom Beogradom i kaže da je vreme da najbolji teniser svih vremena konačno dobije ponudu gde bi se ovakav projekat mogao realizovati. „Moramo početi da sistemski rešavamo stvari u srpskom tenisu i stvoriti sistem koji bi iz godine u godine stvarao nove perspektivne mlade igrače. Francuski nacionalni teniski centar godinama proizvodi talente, a možda najbolji primer je akademija Rafaela Nadala koja ima nekoliko fantastičnih izdanaka. Srbija i Beograd bi sa dobro postavljenim sistemom mogli da se nađu na tom zvezdanom putu“, zaključuje Miketić.

Prenamena starog železničkog mosta u drumski i biciklistički je deo rešenja za saobraćaj u Beogradu

Beograd guši u saobraćajnom kolapsu – i tako će biti i ove jeseni i zime. Stranka Zajedno kao deo rešenja predlaže prenamenu Starog železničkog mosta kako bi se on koristio za drumski, biciklistički i pešački saobraćaj. Kako bismo rešili probleme u saobraćaju u Beogradu potrebno je koristiti svu postojeću infrastrukturu i ne izmišljati toplu vodu. Beograd mora biti zanimljiv i dobar i za turiste ali mora biti i mesto u kojem se može živeti a ne biti zarobljen u saobraćaju. Rešetkastu konstrukciju Starog železničkog mosta bi trebalo uz pomoć Arhimedovog zakona prebaciti na levu obalu Save. Zatim je potrebno stubove mosta „nadograditi“ za 2,5m do 3m tako da bi oni obezbedili nesmetanu plovidnu Savom i većih brodova i plovnih sastava. Na kraju, na tako povišenim stubovima Starog železničkog mosta bi se izgradio gredni most čelične kutijaste konstrukcije za saobraćaj motornih vozila, pešake i bicikliste. Tako bi se koliko-toliko rasteretili od saobraćaja motornih vozila ostali mostovi preko reke Save, a pre svih most Gazela. Postojeći predlozi, među kojima je u javnosti najzapaženiji bio onaj koji je medijima predstavio predsednik Aleksandar Vučić, predstavljaju lepe slike ali i nisu realni za realizaciju i buduću ulogu Starog železničkog mosta. Ovaj beogradski most nije u funkciji već pet godina pa bi po idejnom rešenju koga je predstavio predsednik Srbije taj most bio pretvoren u „pešački most sa restoranima“ kako je to prikazano na ilsutracijama koje su bile prisutne u medijima. Međutim, ta slika ne prikazuje realno stanje ovog mosta. Vučić je javnosti predstavio duplo širi most kakav ne postoji. Unutrašnja širina Starog železničkog mosta oko 4,5m, dok je unutrašnja širina mosta na fotografiji koja prikazuje idejno rešenje koga je predstavio predsednik Srbije najmanje dva puta veća, dakle preko 9m – što ovaj plan Predsednika čini nemogućim za ostvarivanje. Pored toga, neophodno je zahtevati plovni sastav klase VIc odnosno da Hvpn (vertikalno rastojanje između visokog plovidbenog nivoa i donje ivice mostovske konstrukcije u zoni plovidbenog otvora mosta) bude od 9,5m, odnosno 10m, što predlog stranke Zajedno omogućava. Trenutno, Stari železnički most ima Hvpn od 6,96m, a ostali mostovi nizvodno od njega imaju Hvpn oko 10m.

Miketić: Šapićeva laž o besplatnim vrtićima – bolesna deca plaćaju odsustvo

Odluka o nadokandi troškova dece u privatnim vrtićima, koja će se naći na sednici skupštine grada Beograda uvodi nešto što do sada nikada nije bilo. Narodni poslanik iz stranke Zajedno, Đorđe Miketić smatra da je Šapićeva priča o besplatnim vrtićima čista laž pošto je ponovo našao način da zavuče ruku u džep svih roditelja. „Deca koja iz bilo kog razloga odsustvuju ili se razbole, moraće da plate polovinu dnevne nadokade za svaki propušteni dan. To će u proseku biti oko 600 dinara dnevno. Znači, svaki roditelj će morati da plati 600 dinara za svaki dan kada mu dete nije u vrtiću, ukoliko ostane kući, ako se razboli ili i bilo kog drugog razloga“, rekao je Miketić. On podseća da po zvaničnoj statistici, svako dete prosečno odsustvuje 5,5 dana iz vrtića mesečno, što znači da će roditelji, u proseku, mesečno plaćati oko 3500 dinara taj vrtić. „Čak ni zvanično opravdanje doktora ne pomaže, jedino u slučaju ratnog stanja – odsustvo dece se neće naplaćivati!“, kaže Miketić. „Ovu skandaloznu odluku nije hteo potpisati sekretar za obrazovanje i dečju zaštitu, Nenad Radić, zbog čega je smenjen sa tog mesta pre deset dana i na njegovo je postavljena Aleskandra Čamagić, u V.D. statusu, koja je ovo potpisala“, otkriva Miketić. Narodni poslanik smatra da ovo znači da je čista laž da će vrtići u Beogradu biti besplatni za mališane, već je Šapić našao način da ponovo zavuče ruku u džep svih roditelja i iznova kažnjava one roditelje koji nisu uspeli da svoje dete upišu u državnu ustanovu. Stranka Zajedno ima jasan plan kako da se zaustavi ova puzajuća privatizacija vrtića i da bez velikog opterećenja budžeta poveća kapacitete, higijenu i bezbednost predškolskih ustanova, kao i da poveća plate tehničkom osoblju koje radi ispod minimalca. Potrebna je samo politička volja da se radi u interesu dece i roditelja, a ne profita.

Umesto uklanjanja Starog savskog mosta – stranka Zajedno nudi rešnje

O rešenju za problem Starog savskog mosta u Beogradu piše saobraćajni inženjer i međunarodni eksperta za saobraćaj koji vodi tim za saobraćaj stranke Zajedno Dragomir Lukić. Po ko zna koji put, najavljeno je uklanjanje Starog savskog mosta, međutim, da bi se luk Drumsko-tramvajskog mosta, poznatijeg kao Stari savski most dužine 106,2m, visine oko 15m i težine preko 1.000 tona prebacio vodenim putem na lokaciju gde bi spojio Zemun i Veliko ratno ostrvo, kako to predlaže predsednik Srbije, morao bi da se sruši Brankov most. Druga varijanta je, da se luk mosta prenese na levu obalu Save, tamo rastavi na male delove, što neće biti ni malo lako, jer je cela konstrukcija luka mosta spojena zakovicama. Zatim bi se delovi luka mosta kamionima prevezli na novu lokaciju gde bi se luk mosta ponovo sastavio, a onda uz pomoć Arhimedovog zakona preneo na nove stubove. Jedina mana druge varijante je, da bi realizacija bila izuzetno skupa, narodski bi se reklo; »koštala bi kao Svetog Petra kajgana«. Optimalno rešenje je, kako to predlaže stranka Zajedno, da se Stari savski most ne pomera, već da se levo i desno, odmah uz Stari savski most izgrade dva čelična gredna mosta kutijaste konstrukcije širine do 8m. Ta dva nova mosta bi imala najveći raspon od oko 140m tako da bi njihovi noseći stubovi bili udaljeni oko 15m od stubova Starog savskog mosta koji nose čelični luk dužine 106,2m. Novi mostovi bi za saobraćaj motornih vozila i tramvaja bili jednosmerni, pa bi u tom slučaju Stari savski most posle rekonstrukcije bio pešačko–biciklistički. Tako bi se bez prekidanja saobraćaja na Starom savskom mostu, obezbedila za preko 2 puta veća propustna moć saobraćaja motornih vozila između Novog Beograda i Beograda na vodi. Sa druge strane, cena izgradnje dva nova mosta i rekonstrukcije Starog savskog mosta bi bila oko 45 miliona evra, što je preko 2 puta manje od oko 100 miliona evra koliko bi koštalo uklanjanje Starog savskog mosta i izgradnja novog mosta na istom mestu. Pored toga ne treba ispustiti iz vida, da bi pri izgradnji novog mosta na mestu Starog savskog mosta bilo prekida saobraćaja u trajanju od minimum četiri (4) godine, pa bi za to vreme na ostalim mostovima preko reke Save bilo još većih saobraćajnih gužvi nego što ih imamo danas. I na kraju, ukupna spoljna širina sastava mostova bi bila oko 28m, što je manje od 33,4m koliko bi bila širina novog mosta koji bi se izgradio na mestu Starog savskog mosta.

Bjelica: Predlažemo online biblioteku besplatnih digitalnih udžbenika

Pred početak nove školske godine, član stranke Zajedno, dr Milan Bjelica, profesor Elektrotehničkog fakulteta, Univerziteta u Beogradu, izneo je predloge o mogućnostima upotrebe savremenih tehnologija u nastavi i omogućavanja realno besplatnog obrazovanja za sve đake. Оsnovno obrazovanje je obavezno, a obrazovna delatnost je od javnog interesa. Država stoga donosi nastavne planove i programe, gradi škole, oprema ih i održava, pokriva njihove troškove za struju, vodu i grejanje. Država plaća i nastavnike koji u tim školama drže nastavu. Ako je osnovno obrazovanje obavezno, onda za svakog đaka u državnim školama treba da bude i besplatno; pošto se već finansira iz javnih fondova, zašto informacioni sadržaji namenjeni nastavi ne bi bili javno i slobodno dostupni u digitalnom obliku, koji se upotrebom ne troši i u koji se investira samo jednom? Predlažemo da država putem nadležnog ministarstva formira online biblioteku besplatnih digitalnih udžbenika, koji će u potpunosti pokrivati osnovno obrazovanje. Roditelji i učenici moći će da im slobodno pristupe, preuzmu ih i sačuvaju na mobilnim telefonima i računarima; moći će i da ih odštampaju i koriste za praćenje nastave. Izdavači će moći da tržištu ponude odštampane ove ili neke druge udžbenike – npr. za dodatnu nastavu, takmičenja i sl. Šta se dešava s televizijskim časovima koji su emitovani kao podrška nastavi na daljinu tokom korona-krize? Zašto i oni ne bi bili javno dostupni preko sajta ministarstva? Bila bi to pomoć učenicima koji su iz bilo kog razloga izostali s nastave, ili žele da utvrde gradivo, kao i mladim nastavnicima u pripremi predavanja; za potonje bi to bili ugledni primerci časova. Vremenom bi se uz snimljena predavanja dodavali snimci eksperimenata, eksponata, predela i slični sadržaji koji bi ih obogatili. Krajnji rezultat bili bi video udžbenici, nalik na nekadašnji školski program, sada sređeni po nastavnim jedinicama i dostupni na jednom mestu, kada i kome za tim postoji potreba.