Održana Tribina o kvalitetu vazduha u Sremskoj Mitrovici: Voda, zemlja i vazduh će okupiti ljude

Juče je održana tribina povodom alarmantnog stanja vazduha u Sremskoj Mitrovici u organizaciji neformalne grupe građana Svačiji vazduh, uz podršku nekoliko organizacija civilnog društva. U razgovoru će učestvovali Milenko Jovanović i Dejan Lekić iz Nacionalne ekološke asocijacije, Dejan Žujović, pulmolog i načelnik Odeljenja za intervencije Gradskog zavoda za plućne bolesti i tuberkulozu u Beogradu, Aleksandar Jovanović Ćuta ispred organizacije Ekološki ustanak/Zajedno, kao i predstavnica Eko straže dr Aleksandra Bulatović, a razgovor je vodila Tatjana Ljubišić. Problem sa kojim se Sremska Mitrovica godinama unazad suočava, a naročito u zimskim mesecima, jeste prisustvo velike koncentracije opasnih PM čestica, kao i odsustvo informisanja građana o bezbednosti i kvalitetu vazduha. Analizom postojećih informacija, utvrđeno je i da nedostaju izveštaji za kritične, uglavnom zimske mesece, prethodnih godina. Takođe, koncentracija PM 2,5 čestica se uopšte ni ne mere na teritoriji Sremske Mitrovice. Na sajtu Agencije za zaštitu životne sredine nije moguće videti realno stanje kvaliteta vazduha u Sremskoj Mitrovici, jer u prikazu kvaliteta vazduha u Sremskoj Mitrovici nisu uzeti u obzir rezultati merenja koncentracije PM čestica. “Zagađenje vazduha osećamo svojim čulima. Ne mogu da nas ubeđuju da ne postoji ako ga osećamo. Netransparentnost zaštite životne sredine je karakterističan za sve javne politike. Čovek nije nemoćan, uvek postoji mogućnost uticaja. Građani imaju moć. Usvojen je program zaštite vazduha prošle godine, koji je usvojila Vlada Republike Srbije. Delovanje ljudu učinilo je problem zagađenja vidljivim. Vazduh je vaš, priroda je vaša. Kada neko zagađuje vazduh on direktno pravi intruziju u nešto što je vaš domen. Ekološki aktivizam se svodi na 2 tipa prava: pravo na životnu sredinu i pravo da postavljate pitanja i evaluirate rad institucija”, rekla je dr Aleksandra Bulatović ispred Eko straže. “Kakav je vazduh u Sremskoj Mitrovici? Prema zvaničnim podacima vazduh je dobrog kvaliteta. 2016. vazduh je bio prekomerno zagađen, šta je grad tada uradio? Koje su mere donete? Nema plana kvaliteta vazduha da bi se definisale mere i da bi se one sprovele. Nema konti merenja. Nemar institucija na svim nivoima. Gde je plan koji je trebalo doneti na osnovu merenja? Nedostatak informacija od strane države. Naša čula nisu parametri, moraju da postoje adekvatnija i preciznija merenja. Šteta koja se nanosi građanima zbog zagađenja se meri milijardama, a ulaganje je mnogo manje da bi se to ublažilo. Nema popisivanja ložišta. Šta je rešenje? Gas? To treba država da odradi u saradnji sa strukom. Pravo na zahtev i insistiranje za to što ste ostavljeni na cedilu kada je u pitanju vaše zdravlje. Građani su sve svesniji i ljući zbog onoga što se dešava”, istakao je Milenko Jovanović iz Nacionalne ekološke asocijacije. “Uprava grada Sremske Mitrovice predala je resornom Ministarstvu kratkoročan plan za smanjenje zagađenja. Jedna od mera je i informisanje građana. Nažalost, građani nisu informisani. Broj dana sa prekoračenjem PM čestica u 2022. je bio 127 srednje dnevne vrednosti PM čestica. PM 2,5 čestica 2022. godine je bila 37,8 mg po metru kubnom. Sremska Mitrovica je 10. najzagađeniji grad u Evropi i 3. u Srbiji. Vaše je pravo da znate šta se oko vas događa, po Ustavu Republike Srbije. Ne postoji državni sistem za merenje pm čestica u realnom vremenom što bi trebalo da ima po broju stanovnika (preko 100.000 stanovnika). Merenja služe da bi preduzeli mere kad nešto nije u redu. Da onaj ko sprovodi politiku uloži napor da popravi nešto”, rekao je Dejan Lekić iz Nacionalne ekološke asocijacije. “Zašto živimo kraće? Naša deca žive kraće baš zbog kvaliteta vazduha koji dišemo. Zagađenje takođe utiče na hranu koju jedemo. Na primer u Boru je hrana puna arsena. Mi smo sami sebi neprijatelji. Nema principa odgovornosti i kompetentnosti ( Ministarka Vujović). Šta su posldeice ako vlast ne uradi ništa do 2030. godine? Ovo je borba za život, zdravlje. Treba da se elementarno informišemo. Šest parametara merenja: PM čestica, sumpor dioksid, azot, živa, prizemni ozon. Da li ijedan grad meri svih 6? Nema problema sa vazduhom jer se ne meri. Treba ih stisnuti. Na ulici ih stisnuti. Narod je kriv itekako. Moramo se sami menjati i sebe i svoje sugrađane”, dodao je Dejan Žujović, pulmolog i načelnik Odeljenja za intervencije Gradskog zavoda za plućne bolesti i tuberkulozu u Beogradu. “Od koga zavisi to što se neće videti nebo za par godina? Najveća trovačica je Skupština Republike Srbije, Vlada i Predsednik. Sedimo po tribinama, sve je tu, podaci su tu, a šta mi radimo? Svako se grabi za kameru. Mi smo bolesno društvo. Predlog za Žujovića – ekološki Dušanov zakonik. Kazne za bacanje smeća. Čija je voda? Da nije koka kolina, čije je zlato, čija je nafta? Ovom zemljom vladaju ljudi koje je oslepela pohlepa i novac. Voda zemlja i vazduh će okupiti ljude, ekološke teme. Napad na sve resurse. Sveopšta pobuna svuda po Srbiji. Svuda pokreti ne damo, zaštitimo, odbranimo. Ko ne sluša struku slušaće motiku”, zaključio je Aleksandar Jovanović Ćuta ispred Ekološkog ustanka/stranke Zajedno.

OO Zajedno za Sremsku Mitrovicu podneo primedbe na Urbanistički projekat za izgradnju objekta za tretman PVC otpada

Opstinski odbor Zajedno za Sremsku Mitrovicu je ucestvovao u odlucivanju o usvajanju urbanistickog projekta za izgradnju objekta za tretman neopasnog pvc otpada, na k.p.8276/2,8280/1 i 8280/2,k.o. Sremska Mitrovica sa primebama u toku javnog uvida koje se odnose na nedostatke u projektu i na sugerisanje da je za ovu vrstu objekta i delatnosti (zbog mogucnosti ispustanja toxina, medju kojima je i dioxin, najkancerogenija materija) neophodna procena uticaja na zivotnu sredinu i jasna klasifikacija otpada i delatnosti. Primedbe na: URBANISTIČKI PROJEKAT ZA IZGRADNJU OBJEKTA ZA TRETMAN NEOPASNOG PVC OTPADA, NA K.P. 8276/2, 8280/1 i 8280/2, K.O.SREMSKA MITROVICA Iako posao recikliranja polivinilhlorida predstavlja vrlo značajan i obavezan zadatak postavljen pred sve nas a ovo bi trebalo da je posao sa takvim ciljem, ne sme se ni suština ni forma ovog projekta propustiti olako i bez analize svih  obaveznih preduslova i mogućih posledica. Najnejasniji deo ovog šturog projekta zapravo predstavlja suštinski problem za građane Sremske Mitrovice, a to je – koja će se delatnost obavljati u ovom objektu, kako je klasifikovana ta delatnost i ta vrsta otpada i kakve posledice po životnu sredinu će sve to imati, imajući u vidu da se paljenjem plastike oslobađaju u vazduh opasne kancerogene materije, a drobljenjem-mlevenjem nastaje prašina čije prostiranje bi trebalo da bude kontrolisano. U tom smislu dajemo sledeće primedbe na UP, koje se tiču i suštine i forme: u projektu nije objašnjeno šta znači tretman, da li je to recikliranje, kakva vrsta obrade polivinilhlorida se planira  i kakve posledice na životnu sredinu to može izazvati, a imajući u vidu i činjenicu da su ucrtana 3 spoljna hidranta koji ukazuju na visoku zapaljivost materijala ili vrste delatnosti, a poznato je da se paljenjem polivinilhlorida oslobađaju u vazduh veoma otrovna jedinjenja, bez mirisa a kancerogena u projektu nije objašnjeno šta znači neopasan otpad prema Zakonu o upravljanju otpadom i  Pravilniku o kategorijama ispitivanju i klasifikaciji otpada imajući u vidu da se polivinilhlorid pojavljuje na više mesta u pravilima klasifikacije otpada, nije li trebalo da klasifikovanje materijala koji će se tretirati i delatnosti koja će se obavljati verifikuje neka nadležna institucija; takođe nije klasifikovana ni vrsta objekta prema propisima o izgradnji smatramo da je Procena uticaja na životnu sredinu neophodna – kako zbog mogućnosti paljenja, tako i zbog mogućeg prostiranja prašine od plastike prilikom drobljenja iste; u projektu (kao često i u drugim dokumentima urbanističkog planiranja u gradu) nije objašnjeno da li je za ovu gradnju potrebna procena uticaja na životnu sredinu s obzirom da je strateška procena uticaja na životnu sredinu rađena za Prostorni plan 2007.godine, što znači da njome nisu predviđene ovakve vrste delovanja (recikliranje plastike) i da je doneta mnogo ranije u odnosu na propise koji se tiču otpada; u Informaciji o lokaciji se čak pominje izrada Procene uticaja na životnu sredinu kao izvor informacije o pozicijama zaštitnog zelenila projekt ne sadrži grafičke priloge o položaju lokacije na teritoriji grada i u okviru radne zone, niti navod u tekstu kojoj zoni u okviru zoniranja prema PGR  ova lokacija pripada projekt ne sadrži informacije o prethodnom planiranju i planskim dokumentima za konkretnu radnu zonu grafički prilozi ne prikazuju ceo obuhvat, cele parcele; ne daju adekvatnu legendu sa objašnjenjima svih šrafura, na prilozima nije ucrtano zaštitno zelenilo u projektu nije iskazana namera promene namene postojećih objekata imajući u vidu da na parcelama postoje i stambeni objekti, a u pravilima gradnje piše da na lokaciji ne može biti stanovanja u projektu piše da će izgradnja objekta zauzeti celokupnu površinu predmetne parcele (str1),  što je u neskladu sa pravilima građenja, kojima je dozvoljeno 70% zauzetosti tekst i grafika su neusklađeni u delu prikaza infrastrukture, s obzirom da je opisano da će biti u daljoj razradi predviđeno postavljanje hidranata na lokaciji a u grafičkom prilogu su jasno prikazana 3 spoljna hidranta i zone njihovog dejstva u tekstu projekta nije jasno navedeno gde se upušta atmosferska voda i da li je način tretiranja vode usklađen sa pravilima održivosti, delimično je prepisan tekst uslova JP, u kome piše da se atmosferska voda odvodi “upuštanjem u atmosfersku kanalizaciju odnosno na predmetnoj lokaciji konkretno u sistem kanalske mreže ili izlivati na zelenu površinu parcele, a prema uslovima Gradske uprave za opšte i zajedničke poslove i imovinu Grada Sr.Mitrovica”, dok na grafičkim prilozima nije ucrtana kanalska mreža niti ju je moguće identifikovati; nije li trebalo uskladiti projekt sa uslovima  Gradske uprave za opšte i zajedničke poslove, koje je takođe trebalo pribaviti prikaz saobraćajnih priključaka u projektu ne sadrži elemente regulacije i nivelacije, odn radijuse kretanja vozila i koordinate saobraćajnica; uslovi “Sirmijumputa”doo ne propisuju uobičajenu obavezu dobijanja konačne sagasnosti; u tekstu projekta je navedeno da se koristi i postojeći priključak sa državnog puta br.120 kojeg nema u grafičkim prikazima i koji nije pomenut u uslovima “Sirmijumputa”doo; u tekstu je navedeno 38 parking mesta, dok ih je na grafičkom prilogu ucrtano znatno manje; saobraćajni priključak ne odgovara dimenzijama priključka propisanog uslovima (propisano 3m, ucrtano 7m)…