Da postanemo važni građanima Evropske unije

Da li će proevropski građani Srbije ostati u zoni komfora i dopustiti da Srbija ponovo izgubi priliku da postane deo EU ili ćemo se odlučiti na korak da otvoreno govorimo o tome šta sve moramo zajedno da uradimo kako bismo ušli u Evropsku uniju, istakao je kopredsenik stranke Zajedno u svom intervjuu za dnevni list Danas. Pravi mali potres, ali i brojne podsmehe izazvao je vaš predlog o  formiranju ratne mornarice, obzirom da nemamo more. Čemu bi služila ta mornarica? Pre svega, zahvaljujem se svima na primedbama i komentarima u prethodna dva-tri dana. Naročito onim duhovitim. Bilo je važno da u javnom mnjenju otvorimo debatu šta to Srbija zaista mora da ima u vidu kada stvarno ima cilj da postane punopravan član EU. Kao neko ko se jasno opredelio za evropski put, smatram da je neophodno da naša zemlja postane bitna kako kuvarici iz Lisabona, električaru iz Hanovera tako i učiteljici iz Varšave. Svako od njih, na jedan ili drugi način, treba da glasa da budemo primljeni u EU. Sada je dve trećine stanovnika Evropske unije protiv proširenja. Zato moramo da pronađemo način da se uključimo u rešavanje problema koji su jako važni i njima i nama. Pitanje nekontrolisanih migracija je bitno ogromnom broju ljudi u Evropi. Ovo je bio predlog kako da Srbija saopšti građanima EU da je spremna da preuzme svoj deo tereta u jednoj stvari koja je vrlo bitna ljudima. Ukoliko bi došlo do zajedničkog dogovora sa susedima, zemljama Kvinte i članicama EU, mornarica bi mogla da unapredi stabilnost Sredozemlja, snažno uključi Srbiju i ceo region u misije očuvanja mira i tako doprinese bezbednosti i stabilnosti čitave EU. Stručnjaci tvrde da osim što nemamo more, to je i veoma skupa stvar  i da samo savremena fregata košta oko milijardu dolara. Odakle  nama taj novac? Sve oko čega se dogovorimo sa susedima, Kvintom i EU je moguće. Prva Jugoslavija je napravljena tako što je kralj Aleksandar u to ubedio predsednika Amerike Vudroa Vilsona. Titov dogovor sa Čercilom i američkim predsednicima sprečio je Staljina da zavlada drugom Jugoslavijom, a najveći deo onoga što imamo kao sećanje na zlatno doba posleratnog života finansirano je novcem američkih poreskih obveznika. Sporazumi sa državama na Balkanu, sa zemljama Kvinte kao i sa državama EU omogućili bi Srbiji i celom regionu da pomognu i sebi i EU u rešavanju pitanja nekontrolisanih migracija. U velikom broju zemalja, odakle migranti kreću i preko Mediterana pokušavaju da dođu do EU, Srbija se doživljava kao naslednica Jugoslavije. SFRJ je imala ogroman uticaj u tom delu sveta. Imamo veoma sposobne diplomate, veliku diplomatsku tradiciju, kao što imamo i veliki broj vrhunskih oficira. Taj potencijal može da bude uključen u rešavanje pitanja migracija. Pored toga ulazak Srbije u ova pitanja, otvorio bi vrata za novu veliku ulogu Hrvatske, Slovenije, BiH, Severne Makedonije i Crne Gore, a onda i Albanije. Pitanje vojno pomorske baze može da se reši međunarodno javnopravnim ugovorom o najmu, a najpogodnija lokacija bi bila određena sporazumom svih ovih država, ukoliko do takvog dogovora dođe. Na društenim mrežama zamereno Vam je da se ne razlikujete od naprednjaka, jer i oni  govore o naoružavanju srpske vojske? Neizbežna posledica politike aktuelne vlasti je trka u naoružanju u regionu. Naša politika je upravo suprotno. Mi nudimo mirovni koncept. Održavanje međunarodne konferencije koja ima za cilj sporazum o zajedničkoj odbrambenoj politici celog regiona Zapadnog Balkana. Ovaj sporazum treba da ima nekoliko elemenata. Srbija treba da sklopi bilateralne vojno-odbrambene sporazume sa Crnom Gorom i Severnom Makedonijom. Dalje, Kosovo treba da budu demilitarizovano. Ali, isto tako i BiH treba na Međunarodnoj konferenciji demilitarizovati. Uostalom šta će nam mornarica, ako smatrate da nam je ulazak u NATO  naposletku jedina moguća opcija , obzirom da su zemlje NATO svuda oko nas? Pitanje ulaska Srbije u NATO uopšte nije na stolu. Nisam govorio o tome da je to jedina moguća opcija, naprotiv, predložio sam drugačije mirovno rešenje. O tome da li će i kada Srbija u NATO odluku treba da donesu građani naše zemlje na referendumu. Za sada od nas, čini se niko nije tražio napuštanje vojne neutralnost , zbog čega onda predlažete napuštanje  te opcije? U trenutku kada se vodi rat u Evropi, politika vojne neutralnosti Srbije postala je neodrživa. Posledica ovakve politike je dalja trka u naoružanju u regionu. Kako se mi nalazimo okruženi zemljama NATO članicama, to znači da u stvari vodimo trku u naoružanju sa NATO. Potpuno je očigledno da je to izgubljena bitka. Zbog toga mi insistiramo na posebnim dogovorima sa zemljama na Zapadnom Balkanu. Druga neizbežna posledica vojne neutralnosti Srbije je da će Kosovo postati član NATO, a da će posle toga NATO paktu pristupiti Bosna i Hercegovina. Onda će naša zemlja zaista ostati crna rupa na Balkanu. Predlažete održavanje međunarodne konferencije i uspostavljanje zajedničke odbrambene i bezbednosne politike za svih šest entiteta na Zapadnom Balkanu. Milsite da je tako nešto moguće nakon   načina na koji se Jugoslavija raspala? Da li uopšte imate neku reakciju iz bivših republika na vaš predlog, ili možda reakciju zemalja Kvinte? Sam po sebi, dogovor Beograda i Prištine ne može obezbediti trajnu stabilnost u regionu. Potrebno je celovito rešenje. BiH je veći problem od Kosova. Tamo polovina građana ne želi da živi u toj državi, a granice se neće promeniti bez rata. Severna Makedonija ima svoje izazove. Svi zajedno smo spojeni sudovi i po mom uverenju u EU možemo stići samo ako tamo idemo svi zajedno. Zato je naš predlog održavanje Međunarodne konferencije o Zapadnom Balkanu, na kojoj bi učestvovalo svih šest entiteta iz regiona, zatim zemlje Kvinte (Sjedinjene Američke države, Nemačka, Francuska, Velika Britanija i Italija), kao i Hrvatska. Održavanje međunarodne konferencije ima za cilj sporazum o zajedničkoj odbrambenoj politici regiona, koja bi bila potpuno harmonizovana sa spoljnom i bezbednosnom politikom EU. Put za postizanje ovog cilja je zaključenje bilateralnih vojno odbrambenih ugovora Srbije sa Crnom Gorom i Severnom Makedonijom. Ovakvi vojno-odbrambeni sporazumi bili bi temelj za formiranje Ekonomske zajednice Zapadnog Balkana, kao jedinstvenog ekonomskog prostora, na teritoriji svih šest entiteta. Više od dvadeset miliona ljudi imali bi mogućnost da se kreću, nastanjuju, leče, školuju i

Dejan Atanacković za Novi magazin: Evropa je naša prirodna sredina

Vlast treba da sprovodi ono što se struka i građani dogovore u što neposrednijem dijalogu, kaže za Novi magazin pisac, vizualni umetnik i gradski odbornik Dejan Atanacković, jedan od kandidata na predizborima stranke Zajedno za gradonačelnika Beograda Uoči intervjua s piscem, vizuelnim umetnikom i predavačem na više univerziteta u Italiji, a u poslednje vreme sve zapaženijim političarom i gradskim odbornikom stranke Zajedno Dejanom Atanackovićem, u Zaječaru na pruzi prema Prahovu prevrnule su se dve cisterne sa fosfornom kiselinom. Bio je to povod da umesto o predizborima za gradonačelnika Beograda, na kojima je Atanacković bio prvi kandidat, razgovor počnemo od teme koja je u fokusu ove političke grupacije, učestalih akcidenata i zaštite životne sredine. Četvrti ili peti akcident za manje od mesec dana, prevrtanje vozila sa opasnim materijama, najčešće na prugama koje, kaže se, posle Tita niko nije radio, sem ovog parčeta do Novog Sada i malo prema Baru. U našoj istoriji teško je naći vlast koja se toliko može poistovetiti sa ekološkom katastrofom kao ova. Ova vlast predstavlja ekološku katastrofu, a ovo što se sada dešava je samo početak i ukoliko dozvolimo da nastave da vladaju na način na koji to rade, imaćemo sve goru situaciju, sve veća zagađenja. U krajnjoj liniji, možemo sve to da izmerimo i imamo jasan uvid u to; govorimo o neodgovornosti i potpunom nepostojanju regulative, pravila, što izaziva da se takve stvari događaju. Pri tome vidimo da vlasti ni na koji način nije stalo do poštovanja zakona i pravila, sem onoga što predstavlja visok lični profit, a interes, pa i bezbednost građana ne spadaju u taj domen. Bitno je da svako ko će jednog dana smeniti ovu vlast ima u vidu zapuštenost društva s kojom moramo da se suočimo, a tiče se i infrastrukture, vladavine prava i niza stvari koje se dešavaju decenijama, a ništa se ne rešava, kao što je odnos prema kulturnoj baštini i identitetu. Suočavamo se sa situacijom da su neki objekti koje ovi ludaci hoće da ruše nama veoma važni, a nezaštićeni su, tako da se mi kao društvo pre svega moramo suočiti sa opštom zapuštenošću. Drugi aspekt je da niko ne odgovara, niko nije kriv, kao ni za nesreću u rudniku Soko, kada je poginulo osam ljudi. To je princip koji vlada na svim nivoima, to je uostalom princip koji je uspostavio sam predsednik Republike, koji prikriva dokaze o ubistvima i nesrećama, koji će jednog dana, kao i svi učesnici kriminalnih i prestupnih radnji, morati da odgovara pred pravosuđem kad ono bude ponovo uspostavljeno. Idemo na temu koja je i povod za razgovor – predizbori u Zajedno. Dosad je predstavljeno šest kandidata. Recept je uzet iz Budimpešte, šta je vas navelo na taj korak i šta je suština predizbora? Nas interesuje neposredna demokratija i ovo je mogućnost da se nivo odlučivanja što više približi građanima, uvodimo praksu direktne demokratije, gde se građani i pre izbora pitaju za koga mogu da glasaju; ne da se stranka pojavi sa već definisanim rešenjima već da se građani uključe u sam izbor stranačkih kandidata. Ja se nadam da će se predizborima priključiti i još neko od vrednosno i politički srodne opozicije. Suština predizbora je da se stvore mogućnosti za prijateljsku utakmicu čiji će cilj biti formiranje jakog tima za smenu režima. Taj tim može biti sačinjen od pristalica jedne stranke ili šireg fonta, ja sam za širenje tog fronta stranaka bliske orijentacije. Beograd je trećina Srbije, administrativni i kulturni centar, mediji… malo je drugačiji od ostatka Srbije. Šta vidite kao prioritete? Vidite, ja mislim da sve što predstavlja probleme u Beogradu jesu problemi i na nivou cele Srbije i imaju identičan koren. Ono što je u samom Beogradu potrebno menjati, a u jednom trenutku biće potrebno i u celoj Srbiji, pre svega su stvari koje se tiču vladavine prava, uvođenje stručnosti u institucije i vraćanje stručnosti u upravljanje gradom, približavanje upravljanja gradom građanima. Ono kako ja vidim vlast jeste da sprovodi ono što se struka i građani dogovore u direktnom, najširem mogućem dijalogu. Jedna od stvari koja mi se čini važnom jeste saradnja sa aktivističkim organizacijama koje su u Beogradu brojne i vrlo upućene u konkretne probleme koje se tiču lokalnih zajednica, pokrivaju čitav dijapazon problema i često nude rešenja koja ćemo mi kao neka buduća vlast svakako morati da uzmemo u obzir i s tim ljudima radimo na donošenju odluka. Šta je u vašem pretpredizbornom programu najvažnije i šta najviše zamerate aktuelnoj vlasti? Mogu da kažem lični stav, a verujem da se kao kandidati svi nalazimo na tim pozicijama; uvek je ključna politika za nešto, ne protiv nečega, ali ispred nas se isprečilo toliko problema da prvo moramo da se posvetimo zaustavljanju štetnih projekata koji su u toku. Pre svega mislim na planiranu gradnju na Makiškom polju, na vodoizvorištu, i kad pričam prijateljima u Italiji, oni ne mogu da veruju na kom se nivou ludila to dešava. Govorimo o gradu od četiri miliona kvadrata koji se planira na mestu odakle se Beograd napaja pijaćom vodom. Metro je tu sada manje važan problem jer za tri godine nisu uspeli ni da nacrtaju linije, a kamoli da počnu radove, što je na neki način dobro iako su potrošili 3,5 miliona evra. Jedna od prvih stvari mora da bude zatvaranje javnih preduzeća koja ne samo da proizvode gubitke nego i štetu, pa da se samim tim postavi i pitanje odgovornosti za to što je nekom pala suluda ideja da potpisuje ugovore za gradnju metroa na jednom takvom mestu. Dakle, pod hitno vodoizvorište vratiti pod nivo zaštite koju je imalo, a možda je i proširiti. Tu je, zatim, pitanje Beograda na vodi, koji predstavlja jedan suštinski kancer čije se metastaze šire po celom Beogradu i šire, treba otvoriti tajne ugovore, naplatiti dug koji Beograd na vodi ima prema gradu, više od sto miliona evra, i to samo jedan dug ortačkih firmi. U ovom budžetu imamo zaduženje više od 25 miliona evra za razne infrastrukturne projekte, a ne naplaćujemo dugove kojima bismo mogli da obnovimo vozni park Gradskog saobraćajnog preduzeća, na primer. Jedna od najvažnijih stvari kojima

INTERVJU – Nebojša Zelenović za Danas: Odmetanje od Zapada gura Srbiju u novi krug pakla

„Danas Srbija pokušava da vodi politiku kao da rat u Ukrajini nije izbio. Svet se promenio 24. februara i na Evropu je pala gvozdena zavesa. Ako ne donesemo odluku da podržavamo herojsku borbu Ukrajinskog naroda za slobodu i da sankcijama osuđujemo vladu koja preti nuklearnom katastrofom celom čovečanstvu, gurnućemo Srbiju u novi krug političkog pakla čije su posledice nesagledive“, kaže za Danas Nebojša Zelenović, poslanik koalicije Zajedno Moramo. On tako odgovara na pitanje kakav generalni utisak donosi sa samita Parlamentarne skupštine NATO, kojoj je prisustvovao kao član Delegacije Narodne skupštine, dodajući da vreme ne radi za Srbiju, i da su „nekoliko poslednjih izveštaja EK, EP i sada PS NATO upozoravajući“. *Kako je izgledalo zasedanje Komiteta za ekonomiju I bezbednost Parlamentarne skupštine NATO u Madridu? – Zasedanje Komiteta za ekonomiju i bezbednost održano je 19. novembra i na njemu je nacrt izveštaja o Zapadnom Balkanu predstavio Mihal Ščerba, izvestilac iz Poljske. Taj dokument je usvojen i u njegovom zaključku se ističe da EU treba da bude glavna po pitanju konsolidacije demokratije u regionu. Zatim da događaji, koji su se odigrali na ovim prostorima devedesetih godina, zajedno sa trenutnim dešavanjima u Ukrajini, treba sve strane da podsete na to koliki su ulozi tu u pitanju.Takođe, u izveštaju se posredno govori i o aktuelnoj srpskoj vlasti. To je prikaz regionalnih politicara koji krse demokratska pravila, igraju na rusku kartu I u Putinovoj Rusiji vide podršku svojoj politici. To je, kako piše u izveštaju, mešavinama ultranacionalizma i autoritarizma. Ta vrsta politike vodi zarobljavanju države. Međutim, takva vlast gubi tlo pod nogama kada Rusija postane odmetnik od međunarodnog pravnog poretka. Sve to se upravo desilo kada je počela agresija na Ukrajnu. *Šta je ko u našoj delegaciji zastupao? – Parlamentarnu skupštinu NATO čini skup narodnih poslanika iz celog sveta koji dolaze iz zemalja NATO članica, ali i onih koji imaju određni vid saradnje, kao što ima Srbija, kao učesnica programa ,,Partnerstvao za mir’’. S obzirom da Srbija nije član, nemamo pravo glasa i imamo status pridruženog člana. Narodni poslanik Vladimir Đukanović stavio je primedbe na ovaj izvestaj i sve to je odbijeno na glasanju. *Šta su rekli predstavnici Kosova? – Oni su oponirali Đukanoviću, iznosili svoje argumente i bili su saglasni sa izveštajem. Smatraju za sebe da su lideri u demokratiji i da vode borbu protiv kriminala i korupcije, kao i da su spremni za evropske integracije. Prošlo je bez rasprave. Čak i kad u Prištini prave ogromne greške, kao sto se dešava ovih dana, nema istinskog rešenja ni jednog otvorenog pitanja dok ceo region ne pronađe zajedničko i održivo, odbrambeno-bezbednosno rešenje. Tvrdim da pitanje KiM može da bude rešeno samo ako to predstavlja deo velikog dogovora svih nas na Zapadnom Balkanu sa Amerikom i EU. Treba da pronađemo rešenje za KiM u nakraćem roku. Uveren sam da bismo tako zaštitili vitalne interese države, kao i interese svakog našeg građanina na KiM. *Šta su rekli predstavnici regiona? – Regionalni predstavnici kao i članovi komiteta iz drugih zemalja su saglasni sa izveštajem, koji je i usvojen i naći će se na dnevnom redu prve sledeće Parlamentarne skupštine NATO. A šta se u regionu dešava? Dodik posetio Putina. Amerika i Ujedinjeno Kraljevstvo mu uveli sankcije. Za to vreme, Kremlj nastavlja da utiče u Bosni i Hercegovini, antidemokrate se uzdaju u Vladimira Putina, a Evropska unija je povećala broj vojnika. Pored toga, Srbija kupuje oružje od Rusije, a zabrinutost svih za bezbednost raste. To što jedini nismo uveli sankcije Rusiji, odnosno to što nismo usaglasili našu spoljnu politiku sa evropskom je veliki problem. Potrebna nam je pomoć da se odvojimo od Rusije „Moj generalni utisak je da je proces integracija usporen, da je korupcija najizraženija uz emigraciju mladih, a tranpsarentnost ispod svakog EU nivoa. Nezaposlenost mladih je problematična, prava žena su ugrožena. Sivo i crno tržište sa organizovanim kriminalom su zabrinjavajući, Uz sve to, Rusija vrši uticaj aktivno podrzavajuci nacionaisticku politiku i koristi energiju kao model za ucenjivanje. A nama su ključni obnovljivi izvori energije i smanjivanje upotrebe uglja. Što se Kine tiče, ona utiče investicijama industriju, rudarstvo i infrastrukturu i to sve pod velom tajni. Evropska unija je zanemarila integracije Zapadnog Balkana, a treba pojačati aktivnost i otvoriti širom vrata za ceo region. Potrebna nam je međunarodna pomoć za energetsku tranziciju, kao i pomoć da se odvojimo od Rusije. Kada je pao Berlinski zid, Srbija je vodila politiku kao da se to nije desilo. Cela Evropa je krenula na jednu stranu, a naša zemlja na drugu. Nastupila je katastrofa devedesetih godina. Sva velika politička pitanja kojima se danas bavimo su deo te nesreće u koju smo ušli“, kaže Zelenović. Intervju sa narodnim poslanikom i kopredsednikom stranke Zajedno Nebojšom Zelenovićem objavljen je na sajtu Danasa 23. novembra 2022. godine.

Nebojša Zelenović za dnevni list Nova: Srbiji je potreban strateški dogovor sa Amerikom i EU

U intervjuu za dnevni list “Nova” Nebojša Zelenović, šef poslaničke grupe “Zajedno-Moramo” u Skupštini Srbije, rekao je da je našoj državi potreban strateški dogovor sa Amerikom i Evropskom unijom i da je uveren da bi pitanje Kosova i Metohije moglo da bude rešeno samo ako ono predstavlja deo velikom dogovora ove dve sile. On dodaje da Kurti ne može politički da preživi konstituisanje Zajednice srpskih opština, ali istovremeno upozorava da vreme radi protiv Srbije, čak i kad u Prištini prave ogromne greške. U Skupštini Srbije ponovo smo svedočili vređanju poslanika opozicije, a u jednom trenutku je malo falilo da dođe i do fizičkog sukoba. Šta mislite,  čega nije moguće voditi normalnu i pristojnu debatu sa naprednjacima? Normalne debate nema deset godina i neće je biti dok građani Srbije ne donesu odluku da promene vlast. Svi vidimo da nije stvar samo u gušenju Skupštine, već se radi o nastojanju da bude potpuno sputan i obesmišljen celokupan politički život.  To je  jedna politička doktrina suzbijanja neprijatelja, koju sprovodi vlast i gde nema mesta da budete protivnik, ili neistomišljenik, već ste u njihovim očima  krvni neprijatelj i dušmanin. Kada pogledate šta sve vlast radi protiv SBB-a , favorizujući MTS, onda je jasno da se ta doktrina primenjuje ne samo prema opoziciji, već prema svakome ko ugrožava javnu podrsku režimu tako što otvara važna pitanja u političkom  životu i objektivno obaveštava javnost. Važno je da ljudi znaju da je podrška vlasti dva puta manja među građanima koji gledaju i čitaju nezavisne medije, nego medju ljudima koji prate prorežimska sredstva informisanja. Vas i vaše kolege optužuju da ste “podanici Viole fon Kramon” i da ste za nezavisno Kosovo. Da li to doživljavate kao političku diskreditaciju ili kao targetiranje? Sve je to deo  politicke doktrine suzbijanja neprijatelja. Ova tvrdnja, pored toga je i glupost. Kako mozete biti podanik poslanika Evropskog parlamenta. Sto se KiM tice, glasao sam za Briselski sporazum, a to je temelj drzavne politike o ovom pitanju. Sta god da sam, isto to su i Aleksandar Vucic i Ivica Dacic, koji su Briselski sporazum sklopili i potpisali. Ali, kod ovakvih tvrdnji radi se o drugoj stvari – treba nekako skrenuti paznju coveku sa bezobrazno surove stvarnosti da  svaki put kada platite litar benzina  rafineriji i vlasniku pumpe ide 127 dinara, a sve preko toga uzima drzava. I to je najveci porez u Evropi, kada izuzmete jednu drzavu. A onda pravite od tih para stadione, a puteve i mostove placate i do tri puta vise nego sto bi trebalo da kostaju. Sa druge strane, cene u Lidlu u Nemackoj su nize nego kod nas,  a tamo  prodavac zaradjuje preko 1.800 €, medicinska sestra 3.500 €, a doktor 6.300 €. Ima li svrhe uopšte boraviti u ovakvoj Skupštini? Naravno da ima. Moramo da se borimo. Vazno je da ljudi znaju da svaki krov moze da ima solarni panel, sto ce reci da svaka porodica moze da proizvodi struju. Takodje je vazno da cela zemlja zna da je premijerka protiv  toga. Ponovicu, ne postoji bilo kakva tehnicka prepreka da se to desi. Takodje  svaki stan i kuca mogu da budu izolovani. Svako u zemlji moze da ima kanalizaciju i pitku vodu. Mozemo da precistimo sve otpadne vode, prikupimo smece iz svakog domacinstva i sve to odlozimo na propisne deponije u svakom mestu u zemlji. Subvencije za poljoprivredu mogu da budu 200€ po hektaru, 200€ subvencija za djubrivo po hektaru, gorivo bez akcize i pdv, znači 127 din, a 15 din za mleko. Treba da zavrsimo sagu sa Rio Tintom i izglasamo zakon o zabrani rudarenja litijuma i bora. Za sve to je i borba u parlamentu veoma vazna. Iza nas je vikend koji je obeležila kriza na Kosovu i izlazak predstavnika Srba iz prištinskih institucija. Kome ovakva odluka više šteti – Srbima na KiM ili Albancima kojima srpska manjina ne daje legitimitet? Kurti ne moze politicki da prezivi konstituisanje Zajednice srpskih opstina.  To je problem koji moraju da rese Amerika, EU i pristinski politicari. Realno je da, na jedan ili drugi nacin, odluka o nesrecnim tablicama bude odlozena, a da se ozbiljno pristupi stvaranju ZSO. Kada se to desi Srbija ce se opet sresti sa Konstraktinim pitanjem ” i sta cemo sad “? Isto to pitanje visi nad nasim glavama i u vezi  sankcija vladi Rusije. Srbija je u pogresnom vozu i zbog toga sada cekamo da vidimo sta  ce popis pokazati – da li nas je manje 650.000 ili 850.000, nego pre 11 godina. Čija je odgovornost za ovakvu situaciju na Kosovu?  Nema tu nevinih. Ne moze niko  vise biti odgovoran, nego sto su strane u sukobu. Medjutim, treba nam nova perspektiva. Amerika treba Srbiji jasnije i otvorenije da ponudi  stratesko partnerstvo. EU treba da izadje sa nedvosmislenim konceptom ukljucenja celog Zapadnog Balkana u punopravno clanstvo. U Srbiji postoji veliko antiamericko raspolozenje i mrznja prema NATO. U mnogim zemljama EU je visok procenat gradjana protiv prosirenja EU. Danas ne postoji delotvorna politicka akcija koja vodi prevazilazenju ovakvog stanja duhova. To steti svima i, u stvari, ozbiljno otezava uspostavljanje trajne stabilnosti u ovom nasem delu Evrope. Tvrdim da pitanje KiM moze da bude reseno samo ako to predstavlja deo velikog dogovora svih nas na zapadnom Balkanu sa Amerikom i EU. Koliko posle svih dešavanje deluje kao realan rok koji su postavili EU i SAD da se rešenje za Kosovo nađe do kraja februara naredne godine? Da bih Vam odgovorio na to pitanje morao bih da znam precizno sta se, zaista, desava sa pregovorima. I tu postoje dve vrste problema. Jedna stvar je da nase vlasti nisu ukljucile opozicione politicke ucesnike u pregovarcki proces. To je lose za zemlju. Duze vreme iskazujem svoju spremnost da ucestvujem u pronalazenju resenja. Druga stvar je da  stranci  takodje odbijaju da nas upute u sadrzinu pregovora. Nije moguce ovako teska pitanja, kao sto su KiM i drugi otvoreni problemi u regionu, resiti samo sa vrhom vlasti u Srbiji. Praksa je kriterijum istine i to sto smo svi tu gde jesmo je neoboriv dokaz da pristup mora da se promeni. To vazi

“Srbiji je potreban strateški dogovor sa Zapadom, NEUTRALNA POZICIJA JE NEODRŽIVA”: Zelenović o sankcijama Rusiji, Kosovu i početku skupštinskih zasedanja

Želim da u Skupštini raspravimo kakvu poziciju će imati Srbija sa ovakvom politikom, ako Ukrajina dobije ovaj rat, a to će se vrlo verovatno desiti, ako vlada Rusije ne upotrebi nuklearno oružje – kaže Nebojša Zelenović, šef poslaničke grupe Zajedno-Moramo u Skupštini Srbije. U intervjuu za “Blic” Zelenović je govorio o situaciji u kojoj se Srbija nalazi, mogućem strateškom dogovoru sa Zapadom, Otvorenom Balkanu, ali i kako bi problem Kosova mogao biti rešen. Kako vam izgleda početak skupštinskih zasedanja? – Nije realno da vlast dobrovoljno, bez borbe, odluči da parlament izgleda bolje nego do sada. Stranka Zajedno ima jasan plan svoga rada u Skupštini. Predložili smo novu poljoprivrednu politiku. Nedopustivo je da hrana bude ovoliko skupa, kada možemo da ishranimo deset puta više ljudi nego što u Srbiji danas živi. Tražimo subvencije od 200 evra po hektaru, gorivo bez akcize i PDV, đubrivo uz podršku od 200 evra po hektaru i premiju za mleko od 15 dinara po litru u svakom kvartalu. Ciljevi ove politike su da poljoprivrednici postanu imućni ljudi, da mnogo povećamo izvoz, a da hrana u Srbiji bude jeftina. Predložićemo politiku energetske efikasnosti – da svaka kuća i stan u Srbiji budu termoizolovani, da troše manje, a vrede više, a da vlasnik kuće počne da plaća investiciju tek kada vidi efekte uštede; da se postave solarni paneli na svaki od dva miliona krovova u Srbiji i time smanji proizvodnja struje iz uglja, a samim tim i zagađenje za pola. Dakle, cilj su dramatične uštede energije na grejanju i osvetljenju, povećanje vrednosti kuća i stanova i podsticaj da svaka porodica postane proizvođač struje. To će stvoriti veliki privredni rast u narednih 10 godina na čistoj zelenoj politici i otvoriti novih 30 hiljada zelenih radnih mesta. Predložićemo zakon o zabrani rudarenja litijuma i bora. Ćuta je postao predsednik Odbora za zaštitu životne sredine. Borićemo se za očuvanje zdravog života u svakom mestu u Srbiji gde postoji zagađenje. Sada je bitka za planinu Staricu. Vlast hapsi ljude, ali ne može niko da zaustavi pravedan bunt. Jeste li spremni da podržite neki predlog vladajućih stranaka ukoliko procenite da je dobar za građane? – Projekat Otvoreni Balkan podržavam od samog početka. Izvanredno je da Srbija, Albanija i Severna Maskedonija ukidaju granice za protok ljudi, robe i kapitala. Sa druge strane, ovako se u celini smanjuje rizik od sukoba na celom zapadnom Balkanu. Bez obzira na različite kritike Otvorenog Balkana, nikoga iz EU nisam čuo da ima nešto protiv ovoga. S druge strane tražićemo da se do tančina ispita poslovanje EPS-a. Ova vlast je preuzela odgovornost za ovu kompaniju pre deset godina, kada je EPS bila na jednakom funkcionalnom nivou kao nemački energetski sistem. Danas, posle menadžmenta koji je predvodio Grčić, slušamo kako budžet, po rečima ministara, svaki dan krvari zbog novca koji dajemo za uvoz električne energije. Pa, ko je kriv za ovaj sunovrat? Tražili ste od predsednika Skupštine da sazove vanrednu sednicu o situaciji nakon sporazuma koji su potpisali Nikola Selaković i Sergej Lavrov. Da li vam je lakše kada ste videli da je u tom sporazumu zapravo samo raspored međusobnih poseta zvaničnika dve zemlje? – Dan uoči sastanka Selakovića i Lavrova vlada Rusije je objavila da će baciti nuklearnu bombu ukoliko Ukrajina nastavi da oslobađa okupirane teritorije. Ta objava je bio trenutak kada više nije moguće pronaći bilo kakvo opravdanje da se ne uvedu sankcije. Mi smo se suočili sa činjenicom da jedna vlada preti svakom živom čoveku na planeti Zemlji, a prethodno je okupirala deo teritorije svoga suseda. Kada se ispostavilo da Ukrajinci dobijaju velike bitke i da mogu da pobede, onda je zaprećeno armagedonom. I onda Nikola Selaković potpiše sporazum o planu sastanaka, u naredne dve godine, sa ministrom spoljnih poslova takve vlade. Da, veoma sam uznemiren zato što je ministar moje države upravo napravio plan saradnje sa nekim ko nema problem da baci atomsku bombu, kada dobije batine od protivnika koga je napao i okupirao. Kažete da ste za uvođenje sankcija Rusiji. Zašto mislite da je neutralna pozicija neodrživa? – Srbiji je potreban strateški dogovor sa Zapadom. Neophodna nam je vizija zapadnog Balkana kao prostora mira, stabilnosti i velikog ekonomskog napretka. Ako uđemo u veliku diplomatsku ofanzivu to je ostvarivo. Agresija vlade Rusije na Ukrajinu spustila je gvozdenu zavesu na Evropu. Srbija je okružena NATO. Mogućnost geostrateškog izbora uvek teoretski postoji, ali praktično, u našem slučaju, ne postoji prostor za to. Vrednosno, mi se nećkamo između sveta slobode, koji ima svoje velike mane i nedostatke i sveta autokratije i tiranije. Napasti vojskom članicu UN, okupirati deo njene teritorije, zvanično izreći kako ukrajinski narod ustvari ne postoji i onda zapretiti uništenjem sveta jer vam je vojska lošija nego što ste mislili, oduzima svaki argument bilo kome ko se ne uključi u sprečavanje takve opasnosti. Želim da u Skupštini raspravimo pitanje-kakvu poziciju će imati Srbija, sa ovakvom politikom, ako Ukrajina dobije ovaj rat, a to će se vrlo verovatno desiti, ako vlada Rusije ne upotrebi nuklearno oružje. I, na kraju krajeva, nameravaju li vlasti Srbije da uvedu sankcije, ako atomska bomba bude bačena? Ako bude vremena i smisla za takvu odluku. Da li strahujete od eventualnog odgovora Rusije ukoliko se odlučimo za sankcije? – A čega da se bojimo? Da će baciti atomsku bombu i na nas. Treba da vidimo šta su velike dobiti dogovora sa Zapadom. Potpuno sam uveren da možemo doći do toga da potpuno uklonimo opasnost bilo kakvog vojnog sukoba na zapadnom Balkanu. Zatim, potpuno uklanjanje granica za bilo kakvu ekonomsku aktivnost i stvaranje male EU na ovom prostoru, na putu do potpune evropske integracije. Zato je Otvoreni Balkan dobar. Ovako bi se otvorio prostor da ceo region uđe u veliku zelenu, tehnološku revoluciju. EU i Amerika će potrošiti više hiljada milijardi evra i dolara da bi bila stvorena ekonomija koja ima značajan rast, a sprečava globalno zagrevanje. Uključenje u ovaj proces je pitanje da li će deca i unuci više od dvadeset miliona ljudi na ovom prostoru živeti u blagostanju, ili će se svi odavde iseliti. Da li je ovakav razvoj moguć u strateškoj

Go To Top
Skip to content